Željni promjena, no možemo li ih provesti?
Većina ljudi ima iste želje: izgubiti na težini, prestati pušiti, otplatiti dugove, početi štedjeti ili racionalnije raspolagati kućnim budžetom, zdravo se hraniti, konzumirati manje alkohola, smanjiti stres, otputovati, promijeniti posao ili početi volontirati…
|
|
Piše Patricija SOFTIĆ-MEHMEDOVIĆ
Ne mogu nabrojati koliko sam si puta na dočeku Nove godine obećala da ću baš te godine prestati pušiti. Isto tako ne mogu nabrojati koliko su me puta moji bližnji s podsmjehom podsjećali da je riječ o pustom obećanju, kao i prethodnih godina. Ostala obećanja često sam zapisivala, ali nisam ih izgovarala, jer bi njihovo neispunjenje do kraja godine bilo daleko bolnije kad bi me i drugi na to podsjećali. Ovako sam mogla sama sa sobom prodeverati svoja razočaranja bez potrebe da se bilo kome objašnjavam.
Naravno, svake je godine lista sadržavala drugačija obećanja, jer različite faze života postavljaju određene prioritete. No, upravo ona obećanja koja si ljudi dugi niz godina postavljaju, a nikada ih ne ispune, čine nas najnesretnijima. Čak do te mjere da se u određenom trenutku smatramo promašenim slučajem.
Naravno, svake je godine lista sadržavala drugačija obećanja, jer različite faze života postavljaju određene prioritete. No, upravo ona obećanja koja si ljudi dugi niz godina postavljaju, a nikada ih ne ispune, čine nas najnesretnijima. Čak do te mjere da se u određenom trenutku smatramo promašenim slučajem.
Lista obećanja
Stručnjaci objašnjavaju sastavljanje liste obećanja, najčešće u povodu Nove godine, željom za promjenama na sebi ili u svom životu. Obično se u to vrijeme radi nekakav rezime proteklih godinu dana koji nas upućuje na nešto čime smo nezadovoljni, čega nam nedostaje ili što bismo željeli ostvariti. Prema mnogim istraživanjima s različitih strana svijeta, čini se da većina ljudi ima iste želje: izgubiti na težini, prestati pušiti, otplatiti dugove, početi štedjeti ili racionalnije raspolagati kućnim budžetom, zdravo se hraniti, manje konzumirati alkohol, smanjiti stres, otputovati, promijeniti posao ili početi volontirati i baviti se humanitarnim radom.
Međutim, premda je čak 52 posto ljudi pri sastavljanju novogodišnje liste samouvjereno u ispunjenje vlastitih obećanja, samo ih 12 posto do kraja godine i ostvari. Za razliku od žena, koje u većoj mjeri ostvare svoje naume ukoliko ih podijele s većim brojem ljudi, muškarci u puno većem broju uspijevaju ostvariti svoje ciljeve ukoliko si ih jasnije postave, primjerice »izgubit ću kilogram tjedno« umjesto »smršavjet ću«.
- Postoji više prijelaznih faza u životu kada si postavljamo nove ciljeve tako da to nije striktno vezano samo uz Novu godinu, iako je tada najčešće. Primjerice, odlučujemo nešto promijeniti kada prestajemo biti djeca i postajemo adolescenti, zatim u 30-ima, pa u 40-ima, i tako dalje. Nije loše povremeno pretresti svoj život, zapravo je to zdravo odrastanje i sazrijevanje. Međutim, pitanje je koliko si zapravo postavljamo realne zahtjeve i ciljeve te pod kakvim utjecajem. Proizlazi li to zaista iz naše dubine ili nam mediji nameću idealizirane slike pa se njima pokušavamo približiti, pogotovo sada u blagdansko vrijeme, kaže pulska psihologinja Ester Jadreško.
Međutim, premda je čak 52 posto ljudi pri sastavljanju novogodišnje liste samouvjereno u ispunjenje vlastitih obećanja, samo ih 12 posto do kraja godine i ostvari. Za razliku od žena, koje u većoj mjeri ostvare svoje naume ukoliko ih podijele s većim brojem ljudi, muškarci u puno većem broju uspijevaju ostvariti svoje ciljeve ukoliko si ih jasnije postave, primjerice »izgubit ću kilogram tjedno« umjesto »smršavjet ću«.
- Postoji više prijelaznih faza u životu kada si postavljamo nove ciljeve tako da to nije striktno vezano samo uz Novu godinu, iako je tada najčešće. Primjerice, odlučujemo nešto promijeniti kada prestajemo biti djeca i postajemo adolescenti, zatim u 30-ima, pa u 40-ima, i tako dalje. Nije loše povremeno pretresti svoj život, zapravo je to zdravo odrastanje i sazrijevanje. Međutim, pitanje je koliko si zapravo postavljamo realne zahtjeve i ciljeve te pod kakvim utjecajem. Proizlazi li to zaista iz naše dubine ili nam mediji nameću idealizirane slike pa se njima pokušavamo približiti, pogotovo sada u blagdansko vrijeme, kaže pulska psihologinja Ester Jadreško.
Nedostižni ideali ljepote, uspjeha, sretne obitelji…
U današnje vrijeme sa svih smo strana bombardirani nedostižnim idealima ljepote, uspješnog čovjeka i sretne obitelji, pa su mnoge naše želje uvjetovane ovakvim vanjskim podražajima. Psiholozi napominju da se trebamo riješiti tog tereta i suočiti se s realnošću, spoznati naše stvarno stanje i eventualne želje te si postavljati realne ciljeve koji nam zaista nešto znače, istodobno odbacujući ono što nam ne treba. Sadržaj samih obećanja čak je i manje bitan, jer se iza svakog krije činjenica da želimo nešto u svom životu promijeniti. Postavljanjem površnih ciljeva često se kamufliraju neke ozbiljnije stvari koje bismo zaista trebali razriješiti da bismo se osjećali bolje.
- U cjelini je dobro promišljati o svom životu i željama, ali je isto tako dobro da se neke želje promijene, da neke odbacimo, a u isto vrijeme možda nastaju nove. Tijekom života, zbog različitih situacija u kojima se nađemo, moramo promijeniti svoje ponašanje, i tako sve dok ne ispoljimo ono naše autentično »ja«. Ali uvijek postoje one želje koje nam je lako izgovoriti i one najdublje koje nikada ne izgovaramo. Recimo, ako poželimo sljedeće godine ići na put, iza toga može biti motiv da nam zaista treba odmor, ili da želimo neko vrijeme provesti sami s partnerom, ili čak samo s prijateljima, objašnjava psihologinja Romana Nićifirović-Kliček.
Naravno, kao što postoje lako i teško ostvarive želje tako postoje i one koje se odnose na nas same te one koje uključuju naš odnos s drugim ljudima. U takvim slučajevima, kada želje uključuju međuljudske odnose, one se, naravno, teže ostvaruju ako obje strane ne surađuju. Kada smo u društvu nama dragih ljudi, često uopće ne izražavamo svoje misli, želje i nadanja, jer se malo tko želi suočiti s vlastitim strahom od reakcije okoline. No, na naše odluke uopće ne bismo trebali gledati kao na 10 zapovijedi, a pogotovo ne bismo trebali postavljati previsoke zahtjeve i ciljeve vlastitoj djeci.
- Bit će nam puno lakše ako prihvatimo da jednostavno nismo savršeni, jer nitko nije. Dobro je imati neke ciljeve kojima ćemo težiti, koji će nam dati snage, činiti i nas i nama drage ljude sretnima. Takvi su ciljevi i želje individualni i ne postoje univerzalne preporuke što si trebamo konkretno željeti. Treba naučiti uživati u svakom trenutku, a ne samo gledati u budućnost, upozorila je Jadreško.
- U cjelini je dobro promišljati o svom životu i željama, ali je isto tako dobro da se neke želje promijene, da neke odbacimo, a u isto vrijeme možda nastaju nove. Tijekom života, zbog različitih situacija u kojima se nađemo, moramo promijeniti svoje ponašanje, i tako sve dok ne ispoljimo ono naše autentično »ja«. Ali uvijek postoje one želje koje nam je lako izgovoriti i one najdublje koje nikada ne izgovaramo. Recimo, ako poželimo sljedeće godine ići na put, iza toga može biti motiv da nam zaista treba odmor, ili da želimo neko vrijeme provesti sami s partnerom, ili čak samo s prijateljima, objašnjava psihologinja Romana Nićifirović-Kliček.
Naravno, kao što postoje lako i teško ostvarive želje tako postoje i one koje se odnose na nas same te one koje uključuju naš odnos s drugim ljudima. U takvim slučajevima, kada želje uključuju međuljudske odnose, one se, naravno, teže ostvaruju ako obje strane ne surađuju. Kada smo u društvu nama dragih ljudi, često uopće ne izražavamo svoje misli, želje i nadanja, jer se malo tko želi suočiti s vlastitim strahom od reakcije okoline. No, na naše odluke uopće ne bismo trebali gledati kao na 10 zapovijedi, a pogotovo ne bismo trebali postavljati previsoke zahtjeve i ciljeve vlastitoj djeci.
- Bit će nam puno lakše ako prihvatimo da jednostavno nismo savršeni, jer nitko nije. Dobro je imati neke ciljeve kojima ćemo težiti, koji će nam dati snage, činiti i nas i nama drage ljude sretnima. Takvi su ciljevi i želje individualni i ne postoje univerzalne preporuke što si trebamo konkretno željeti. Treba naučiti uživati u svakom trenutku, a ne samo gledati u budućnost, upozorila je Jadreško.
|
Lista odluka koje se mogu ostvariti Iz godine u godinu donosite odluke koje ne ispunjavate pa mrzite sami sebe i drugi vas neprestano podsjećaju na ta neispunjena obećanja? Ove godine sami sebi obećajte nešto što ćete zaista moći ispuniti. Evo nekoliko prijedloga za sastavljanje vlastite liste: udebljati se, barem 10 kilograma upisati se na rekreaciju, a zatim odustati nakon tri odlaska još manje čitati još više gledati TV odugovlačiti s poslovima još više provoditi još više vremena na poslu biti pesimistični ne propustiti nijednu utakmicu/sapunicu zadužiti se još više posvađati se sa supružnikom i djecom barem jednom dnevno napraviti barem jedan prometni prekršaj obraćati pažnju na tuđe greške, i to javno nikada više ne sastavljati listu novogodišnjih odluka www.glasistre.hr |
bglavac
edin.kecanovic
