Zajednička im je i etimologija: riječ nenuphar razvila se od perzijskog oblika nilufar, koji pak potječe od sanskrtske složenice nilautpala (nila "plavo" i utpala "lotosov cvijet"), što znači "plavi lotos". Iako je lotos u drevnome Egiptu bio sveti cvijet, njegov je naziv indijskog, a ne egipatskog podrijetla. Latinski izraz za lopoč bio je nymphea, a razvio se od grčke riječi nymphe, koja se odnosila i na različite vrste biljaka, uključujući lotos i ostale lopoče, ali i na grčka božanstva šuma i voda, nimfe, koje su u srednjem vijeku postale vile. Lopoč, prema tome, povezujemo s vilama, vilinskom zemljom, nimfama, čarolijom prirode, ženstvenošću, obiljem i plodnošću.
Lopoč u snu može imati senzualno, romantično značenje, te postati središtem sanjačevih čežnji, nada i osjećaja nostalgije, no može imati i sveto značenje, te tako ukazati na žudnju za apsolutnim osobe koja sanja.
U drevnome je Egiptu cvijeće bilo važan dio svakodnevnog života: cvijeće se darivalo živima i polagalo uz pokojnika. Različci, makovi, krizanteme, iris, jasmin, sljez, mandragora, kokotić i lopoči bili su iznimno omiljeni, no počasno su mjesto ipak zauzimali bijeli ili modri lotos, najljepši cvjetovi iz porodice nymphaea. Prema egipatskoj legendi, velika praiskonska, besmrtna zmija Nehebkaw potekla je iz središta toga svetog cvijeta. Nehebkaw je obuhvatio sav kas ili životnu snagu iz zemlje i živio u Nunu, praiskonskome oceanu iz kojeg je potekao cjelokupan život. Prema jednoj drugoj egipatskoj legendi, lotos svako jutro rađa sunce, i dopušta mu da po svršetku dnevnoga putovanja zađe. Zato bi svakoga tko bez dopuštenja ubere lotos snašla teška kazna. Taj sveti cvijet, koji šireći latice suncu daje nov život, povezuje se sa ženskim spolnim organom, pa prema tome i s naprekidnim ciklusom rađanja i ponovnih rađanja.
Generički naziv Nelumbo odnosi se na vrstu vodene biljke dugih listova i cvijeta koji je najčešće ružičaste, a ne bijele ili plave boje. Taj cvijet ispušta slatkast miris koji podsjeća na sjemenke anisa, a ima i veliku sjemenu čahuru koja nabrekne i stvrdne se pa nalikuje jajetu.
Lotos je bio sveti cvijet u Indiji, Kini i u Egiptu. Osim što su Kinezi lotosov cvijet, ili zlatni lotos, povezivali sa stidnicom, za njih je simbolizirao i vrhunsku mudrost, snagu, bogatstvo, bračnu sreću i vječni život. U Indiji je sankskrtski izraz za lotos, padma, ujednoi simbolička riječ koja predstavlja čakre. Padma simbolizira i čistu ljepotu i svetost. U indijskoj su ikonografiji Brahma, hinduski bog stvoritelj, te solarni bog Višnu, njegovo utjelovljenje (avatar) - ime mu doslovno znači "onaj koji prožima" - često prikazivani kako sjede na lotosu. Lotos simbolizira i Buddhino prijestolje. Padma-sutra, što doslovno znači "lotosova nit", smatra se ključnim dijelom budističke doktrine. I napokon, otac stvoritelj tibetanskog budiizma, koji je živio u 8. st., bio je poznat pod imenom Padmasambhava, što znači "rođen iz lotosa".
(D. Colin)