PROČITANO

1071

PUTA

OD 14.01.2018.

KABALA, KABBALA

Vezani članci

Pierre Riffard

KABALA, KABBALA

„Razjasnimo na početku značenje riječi Kabala." (Saint-Y-vcs d'Alvevdre, 1901, apud Papus, La Cabbale)

Rt: hcbr. kabbalah = tradicija, predaja. U franc. Cabale : Rabelais {Panta-nruel. 1532. g).

Kabala je jevrejski ezoterizam. Pod „Kabalom" podrazumijevamo:

globalno: Judaizam kao cjelinu u njegovom ezoteričnom vidu,

općenito: jevrejski ezoterizam od I. st. nadalje,

u strogom smislu: pokret nastao sa Sefer ha-Bahirom (oko

1150. g).

Obilježja Kabale: a) s gledišta ideja, vjerovanje u Jednog Boga koji je ujedno Bitak i Ništa (v. Ein-Sof), emanatizam (što ne isključuje kreacionizam), teorija o sefirot (XII. st), vjerovanje u izabranost Izraela, pojam Shekhinah (Božanska Prisutnost) (v. Sjaj), poimanje jezika kao božanskog oruđa i kozmičkog ustrojstva, b) s gledišta prakse, hermeneutika, meditacija Božjih Imena, post, kontemplacija, pridržavanje Tore, izučavanje Tore.

Kabala se od XIV. st. razvija u dva pravca (što se ponekad međusobno nadopunjavaju: a) spekulativna Kabala (meditacije Božjih Imena), b) praktična Kabala (magijska upotreba Božjih Imena i imena anđela, čak i demona, pojam Golema, alkemija, astrologija, fiziognomonija, hiromantija, automatsko pisanje, anđeoski alfabeti, vizija safirskog etera: V. Arhive

akčie).

Unutar Ka bale (u općenitom smislu) razvile su se brojne struje:

- ezoterični Talmudizam (II. do V. st) (npr. Talmud Hagigah,
'^{v 2, 14);}

Gnosticizam Trona (Ma'aseh Merkabah) (cf. Ezekiel, 1) i Gnosticizam Postanka (Ma'aseh Bereshit) (cf. Post. 1 i 2),

teozofska Kabala (naročito Sefer ha-Zohar, 1280. g); izučavanje;

proročka Kabala (naročito Abraham Abulafia, 1240-1300. g): ekstaza;

Lurjanstvo (Isaak Lurja, 1534-1572. g),

- ezoterični Hasidizam Aškenaza (evropskih Jevreja).
Napomena: Kabbalah na hebrejskom označuje jevrejski dio

Biblije izvan Petoknjižja, usmeni zakon što ga je Mojsije prenio posvećenicima nezavisno od Pisanog Zakona (Tora, Pe-toknjižje), odnosno, spoznaju Božjih Imena i imena anđela. Za okultiste, „Kabala", „Kabbala"... je svako sredstvo prizivanja viših ili nižih duhova (cf. Lenain, La science cabalisti-que, ou l'Art de connaitre les bons ginies qui influent sur la de-stinće des hommes, Amiens, 1823), teorija okultizma (cf. Dion Fortune, The mystical Qabalah) ili numerička mantija (cf. E-nel, Trilogie de la Rota ou roue cćleste, izd. Derain, Lyon). v. kršćanska Kabala.

B. G. Scholem, Kabbalah, 1974. Keter Publishing House, Jćrusalem. 492 str; (tekstovi) Sefer Yezirah (V. st), prij. G. Casaril, Rabbi Simion bar Yochai et la Cabbale, izd. Seuil, Microcosme. 1967, str. 43-49; Sefer ha-Zohar (1280); (ikonografija) Papus. La Cabbale (1903), izd. Dangles, 1977. 365 str.