Udovica koja se zbog siromaštva ili poriva svoga tijela opet združuje s muškarcem, zove se preudata udovica.

Oni koji pristaju uz Babhravju kažu da djevica - udovica ne bi smjela poći za čovjeka rđava značaja ili za čovjeka bez muških odlika, jer će je to prisiliti da ga ostavi i potraži trećega. Gonardija kaže da se udo­vica preudaje zato jer želi biti sretna, a kako su jamstvo sreće odlike i vrline muža kojima se pridružuje ljubav i slast, to treba odmah u prvoj prilici naći čovjeka nadarena takvim osobinama. Međutim, Vatsjajana je mišljenja da se udovica može udati za bilo koga tko joj se svidi i koji će joj po njenu sudu odgovarati.

Kad dođe vrijeme ženidbe udovica neka zaište novaca od svog budućeg muža da njime plati tro­škove sjedeljki na kojima se toči piće, troškove izle­ta u prirodu sa svojim znanicama i troškove oko po­klona koje će podariti drugaricama, rodbini i prija­teljima; ili neka sve to plati novcem iz vlastitog dže­pa, ako hoće. Isto tako, udovica može nositi nakit svoga muža, ili svoj vlastiti. Kad su u pitanju pokloni koje ona i muž daju jedno drugome u znak ljubavi, tu nema nikakvog čvrstog pravila. Ako ona poslije udaje od svoje volje napusti muža, neka mu vrati sve što joj je dao, izuzev tih poklona uzajamnog da­rivanja. Dogodi li se da nju muž istjera iz kuće, neka mu ništa ne vrati.

Poslije vjenčanja neka se preseli u kuću svoga muža i neka živi ondje kao jedna od glavnih osoba u kućanstvu, neka bude srdačna prema ostalim že­nama u porodici, velikodušna prema slugama, a pre­ma svim prijateljima kuće neka se vlada prisno i dobrohotno. Neka pokaže da je vještija šezdeset četirima umijećima od ostalih ukućanica, a ako se kada pogloži s mužem neka mu ne predbacuje oštrim rije­čima, i neka mu, kad su nasamu, učini sve po volji i ugodi mu sa šezdeset i četiri vještine u ljubavi.

Ne­ka bude uslužna ostalim ženama svoga muža, njihovu djecu neka podari poklonima, neka ih po­dučava i neka im pravi ukrase i igračke. U prijatelje i sluge svoga muža neka se pouzda više nego u ostale žene, neka rado sijedi u društvima gdje se toči piće,

neka odlazi na izlete u prirodu, neka pohađa sajmo­ve i svetkovine i neka se ne libi igara i zabava.

Time srno završili o ponašanju preudate udovice - djevice.

Žena koja je mužu mrska i koju kinje i ostale njegove žene, neka se priljubi uz ženu koja je mužu najdraža i koja ga dvori bolje od ostalih, i neka je poduči u svim umijećima u kojima je vješta. Neka njeguje djecu svog muža, i kad pridobije za sebe njegove prijatelje neka ih namoli da mu saopće koliko je ona njemu odana. Neka prednjači prilikom vjerskih obreda, neka prednjači u zavjetima i posto­vima i neka se okani svih oholih misli. Kad muž legne u postelju ona neka mu priđe samo onda kad je to njemu drago, neka ga nikada ne kori i ne bude tvrde glave. Ako se dogodi te se muž zavadi s nekom od žena, ona neka ih pomiri, a ako on poželi da se sa­stane s nekom ženom potajno, neka poradi oko tak­vog sastanka. Neka uz to dobro upozna slabe tačke njegova značaja ali neka vazda šuti o njima, i neka se sve u svemu ponaša kao dobra i predana supruga.

Time smo završili o vladanju žene koja je nemila mužu.

U ovome što smo opisali naći će savjeta i žene iz kraljeva harema, i stoga ćemo sada posebice govo­riti o kralju.

Haremske družbenice (koje se nazivaju kančukije, mahallarike i mahalike) donose kralju cvijeća, mirisavih ulja i odjeće od njegovih žena, a kad on primi sve te darove neka pokloni donositeljicama vi­jence koje nosi oko vrata. Poslije podne, kad se odjene i uresi, kralj neka pođe na razgovor k ženama, koje se također trebaju lijepo odjenuti i nakititi dra­guljima. Kralj neka ponajprije svakoj iskaže poštova­nje kakvo svaka zaslužuje i kakvo priliči u toj zgodi, a onda neka se vedro s njima čavrlja. Poslije raz­govora neka krene u posjetu takvima kao što su pre­udate udovice-djevice, potom neka pohodi suložnice i plesačice. Svaku od njih neka posjeti u njezinoj odaji.

Kada se kralj rasani od podnevnog počinka, neka primi ženu koja vodi brigu o tome koja je supruga na redu da provede noć s kraljem bilo da je čekala i dočekala svoj red, bilo da su je po nekoj grešci ranije bili previdjeli kad je došao red na nju, bilo da se bila razboljela u vrijeme svoga reda te će to sada nadoknaditi; i ta će žena poslati kralju svoju družbenicu.

Družbenice svih tih žena koje se natječu za svoj red položit će pred kralja mirisava ulja i poma­sti koje mu šalju žene, sa žigom njihovih pečatnlh prstenja, a zatim će kazati kralju imena svojih gospo­darica i razloge zbog kojih mu šalju mirisava ulja. Kralj će poslije toga uzeti mirisno ulje jedne od njih i njoj će tada družbenica javiti da je njezin dar pri­hvaćen i da je ona izabrana za ovu noć.

U vrijeme slavlja, pjevačkih sastanaka i prika­zanja, kralj neka svojim ženama ukazuje poštovanje koje priliči njihovu položaju.

Ali ženama iz harema ne smije se dopustiti da izlaze bez pratnje, a ni jednoj ženi izvana ne dopušta se da uđe u harem, osim ako nije po dobru poznata. I naposljetku, kralj neka se ne suzdržava od tjelesnih dodira sa svim ženama.

Time smo završili o ponašanju kralja prema že­nama u haremu i o tome kako se one trebaju vladati.

Čovjek koji oženi mnogo žena, neka se lijepo ophodi prema svakoj. Ne smije olako uzimati njihove mane, i ne smije jednoj ženi odavati strast i ljubav druge, njezine tjelesne nedostatke i tužbe, koje mu u povjerenju upućuje. Ni jednoj od njih neka ne pruža priliku da mu govori o svojim suparnicama, a ako neka to učini neka je ukori i re­kne joj da i ona boluje od istih grešaka. Jednoj neka ugodi tajnim povjerenjem, drugoj potajnim obožavanjem, trećoj skrovitom laskom, a sve neka razgali šetnjama po vrtu, zabavama, darovima, čašćenjem njihove rodbine, pričanjem tajni i na kraju ljubav­nim zagrljajem.

Mlada žena koja je krotke ćudi, i koja slijedi propise svetih spisa osvojit će naklonost muža i izdići se nad svoje suparnice.

Time smo završili o ponašanju muža prema mno­gim ženama.

nastavlja se ...