Kako, kada i zašto dolazi do pojave nazvane "Plavi mjesec" i zašto se ona baš tako naziva objavilo je Remetinečko Astronomsko Društvo (RAD).
Tako se navodi da je naziv "Blue Moon" potekao iz Amerike, a označava neki događaj koji je rijedak općenito, a ne samo u kontekstu astronomije.
Podsjeća se da u američkoj tradiciji svaki od 12 mjeseci u godini ima svoj naziv karakterističan za to doba godine, pa je siječanj "vučji mjesec", veljača "sniježni mjesec", a 13. puni mjesec naziva se "Blue Moon".
Ta je naziv izvorno bio izraz za treći od četiri puna mjeseca u jednoj sezoni, tj. jednom godišnjem dobu, ali pogrešnom interpretacijom magazina "Sky & Telescope" u članku objavljenom još davne 1946. "Blue Moon" definiran je kao pojava koja se može desiti unutar jednog kalendarskog mjeseca.
Taj je izraz, dodaje se, javnost tako dobro prihvatila da je ta pogreška postala nešto što danas svi prihvaćaju kao ispravnu definiciju.
Dva uštapa u istom mjesecu posljedica su pak malih razlika u solarnom i mjesečevom ciklusu radi čega povremeno dolazi do te pojave.
S obzirom na to da je mjesečev ciklus nešto kraći od solarnog godišnje se akumulira 11 dana viška pa se zbog toga u prosjeku svakih dvije do tri godine (točnije 2,72 godine) imamo 13. uštap koji pak mora pasti unutar najmanje jednog kalendarskog mjeseca.
S obzirom da je veljača dan do dva kraća od mjesečevog ciklusa može se desiti, iako rijetko, da se u njoj uopće ne pojavi uštap.
U tom slučaju će u i siječnju i ožujku biti dva puna mjeseca, ako prihvatimo definiciju magazina "Sky & Telescope".
Ta je pojava još rjeđa i javlja se u prosjeku svakih 35 godina, a sljedeći će put to biti u siječnju i ožujku 2018.
Učestaliji "Blue Moon", kao što je onaj krajem lipnja, moći ćemo ponovno vidjeti u prosincu 2009., navodi se u priopćenju RAD-a. (Hina)
bglavac
edin.kecanovic
