Pa s obzirom na pitanje da
li je bilo riješeno nacionalno pitanje u okvirima  jugoslavenske federacije ja bih rekao par
riječi. Mislim da  je točno ovo što se
govori u javnosti da jugoslavenski komunisti nisu  znali riješiti hrvatsko nacionalno pitanje. I
ja mislim da je ovo stajalište točno. Ali treba dodati da u okvirima  jugoslavenskoga  federalizma nije bilo riješeno niti jedno
nacionalno pitanje , prije svega hrvatsko nacionalno pitanje, srpsko nacionalno
pitanje I muslimansko nacionalno pitanje, Niti jedno od ovih pitanje nije bilo
riješeno u bivšoj državi. Istina postojali su republički ustavi kao I savezni
koji su stidljvo priznali nacionalne države Hrvata I Srba  ali je to I dalje bila jedna ideologija koja
je akcente stavila na  radničku klasu
koja je trebala provoditi integraciju na planu cjelokupne države , kao što je
tržište također bilo zamišljeno kao jugoslavensko, kao što je postojala  centralna jugoslavenska banka I njena moneta
itd.itd.itd. Ali je u osnovi to bila jedna anacionalna filozofija kojoj je
smetalo svako ispoljavanje nacionalnih karakteristika koje su bile razumijevane
‘’ispod civilizacijske razine’’. Kardelj je na primjer dugo godina  dokazivao da je ‘’smiješno’’ mišljenje  da južnoslavenske nacije nisu formirane  jer je tobože bilo onih teoretičara koji su
tvrdili da one nemaju nacionalne svijesti I da nemaju svoje tradicije. Pa jednim
dijelom je to točno jer je u strahovladi titoizma svako ispoljavanje
nacionalnih karakteristika bilo razumijevano antidržavnom kampanjom. Kardelj je
na primjer dugo vremena držao da je opasna zabluda koja može dovesti do teških
posljedica u nacionalnoj politici mišljenje da su  južnoslavenske nacije  drugačije od ostalih, da nisu potpune nacije
nego da je njihova svijest u procesu preobrazbe provincijalne u nacionalnu
svijest . Ili na  primjer da je
nacionalizam sasvim normalna pojava u nacionalnoj  filozofiji na koju se treba naviči u našim
nastojanjima da ispravno artikuliramo svoje nacionalno biće. Kardelj je to
držao opasnim zabludama u nacionalnoj politici. Međutim je istina da su sve
naše nacije  bile formirane u dugom
povijesnom procesu bez obzira da li one imale svoju nacionalnu državu ili ne
što se najbolje vidi iz naše brige za nacionalni jezik, iz naše književnosti,
poezije, iz naše glazbe, iz našega veza I nošnje, kao I iz našega kola, iz
naših doskočica, zagonetki….dakle  sve su
ove  nacije bile  formirane 
daleko prije dolaska  komunista .
Ali je istina da se komunisti nisu znali nositi sa nacionalnim pitanjima u
novonastaloj federalnoj državi. Odatle se 
doista može reći da u nas nije bilo riješeno niti jedno nacionalno pitanje

To je nacionalno pitanje bilo riješavano u okvirima vladajuće partije koja
je razmišljala o svojoj radničkoj bazi kao jugoslavenskoj , da radnička
klasa  države provodi integraciju  I jedinstvo 
cjelokupnoga naroda što je 
najbolje dolazilo do izražaja u takvim filozofskim nebulozama kakve su
bile one Predrada Matvejevića koji je za tu  integrativnu ‘’bazu’’ skovao I  novo ime kao što je bilo ime ‘’ nacija boljih
ljudi’’ . Nije nam danas posve jasno tko su onda bili ti ‘’ lošiji ljudi’’ I da
li bi se za  Hrvate ili  Srbe moglo reći da su baš ti ‘’lošiji ljudi’’
ukoliko istovremeno nisu I jugoslaveni. Sasvim drugačije je bilo naše mišljenje
da može biti jako opasno mišljenje I izvor dalekosežnih reperkusija u
nacionalnoj politici svako stajalište koje bi inzistiralo na kontituciji jedne
jedinstvene nacije koja sa nacionalnim karakteristikama nema nikakove veze. Ili
pak ono koje je u ispoljavanju nacionalnih karakteristika  vidjelo samo demonstraciju nacionalizma koji
u bitnome ugrožava integritet države I njenu cjelovitost. Da su ove teze bile u
osnovi totalno pogrešne I jedan veliki anakronizam pokazat će novo nadolazeće
vrijeme u kojem će se nacionalne države formirati prema uzorku većinskoga
stanovništva  na razvalinama stare
federacije koja nije uspjela izaći na kraj niti sa jednim jedinim relevantnim
političkim pitanjem  nego se oslanjala na
integrativna imena I karizmatske vođe 
koji će vedriti I oblačiti 
balkanskim vjetrometinama .

Zlatan gavrilovic kovač