GRANICA SVEMIRA

 

        U petomu svemiru napreduje se samo velikim koracima. Gotovo skokovima. Jedna od najvažnijih ispitnih zadaća glasi:

        “Napipati granicu petoga svemira”.

        Da je, uzmimo, ova zadaća zadana na četvrtomu, za njezino bi se rješenje tražila upornost i marljivost, neprekinuto traganje i istraživanje. Ali na petomu se traži hrabrost munjevitoga otkrića. Traži se nadahnuće, strelovito prozreće. Blijesak spoznaje.

        Kako ubrati grozd od prve, bez trsa, i bez okopavanja vinograda?

        Razbir je kao zraka, koja iznenada prosine kroz oblak. Kao pogled, koji se naglo upre u određenu točku; kao oko, koje bez prethodne najave i pripreme izranja iz slike sna, da bi se otvarilo u slici jave.

        Rješenje toga pitanja nikada se neće naći pretraživanjem svemira, već kroćenjem misli, koja misli svemir.

 

 

Pojmovnik, redom:

 

Granica svemira = granica misli o njemu.

Napuštanje misli, ili njezino kroćenje = nemisaoni uvid, izravno saznanje, vid čeonoga oka.

 

Vesna Krmpotić, DAVNOBUDUĆA SADAŠNJOST, još uvijek neobjavljeni zbornik priča sa podnaslovom MITOLOGIKE