Ako koristite stolno racunalo, možda vec znate da u njemu nema ni jednog jedinog dijela koji bi se zvao "racunalo". Racunalo je u stvari sustav sastavljen od veceg broja dijelova koji rade zajedno. Fizicki su dijelovi oni koje možete vidjeti i dotaknuti, a nazivaju se zajednickim imenom hardver. (Softver se, s druge strane, odnosi na upute i programe koji hardveru govore što mu je ciniti.)

Na donjoj je slici prikazan uobicajen hardver od kojeg se sastoji stolni racunalni sustav. Vaš sustav možda izgleda nešto drugacije, ali najvjerojatnije ima vecinu tih dijelova. Prijenosno racunalo ima slicne dijelove, ali su ondje ti dijelovi objedinjeni paketom velicine bilježnice.

 

Stolni racunalni sustav

Pogledajmo svaki od ovih dijelova.

Sistemska jedinica
Sistemska jedinica jezgra je racunalnog sustava, Obicno je rijec o cetvrtastoj kutiji koja se nalazi na vašem stolu ili ispod njega. U njoj veci broj elektronickih komponenti obraduje podatke. Najvažnija od tih komponenti središnja je procesorska jedinica (CPU), ili mikroprocesor, koji predstavlja "mozak" racunala. Druga je komponenta memorija s izravnim pristupom (RAM), koja privremeno sprema podatke korištene od strane CPU-a dok je racunalo ukljuceno. Podaci pohranjeni u RAM-u gube se kada se racunalo iskljuci.

Skoro svaki drugi dio racunala povezuje se sa sistemskom jedinicom putem kabela. Kabeli se spajaju na odredene prikljucke (otvore), obicno na stražnjoj strani sistemske jedinice. Hardver koji nije dio sistemske jedinice ponekad se naziva periferijski uredaj ili uredaj.

 
Sistemska jedinica

Mjesto pohrane
Racunalo ima jedan ili više diskovnih pogona—uredaja koji spremaju podatke na metalni ili plasticni disk. Disk cuva podatke cak i kada je racunalo iskljuceno.

Pogon tvrdog diska
Pogon tvrdog diska na racunalu sprema podatke na disk, koji je cvrsta plocica ili više naslaganih plocica s magnetiziranom površinom. Buduci da se na tvrdim diskovima cesto nalaze ogromne kolicine podataka, oni obicno služe kao primarno sredstvo pohrane racunala, na kojem se nalaze svi programi i datoteke. Pogon tvrdog diska obicno se nalazi unutar sistemske jedinice.

 
Pogon tvrdog diska

CD i DVD pogoni
Danas su skoro sva racunala opremljena s CD ili DVD pogonom, koji se obicno nalazi s prednje strane sistemske jedinice. CD pogoni služe se laserima za citanje (dohvat) podataka s CD-a, a velik dio CD pogona može i pisati (snimati) podatke na CD-ove. Ako imate CD pogon s mogucnošcu snimanja, kopije datoteka možete pohraniti na prazne CD-ove. CD pogon možete koristiti i zato da biste na racunalu reproducirali glazbene CD-ove.

 
CD

DVD pogoni mogu sve što mogu i CD pogoni, a uz to mogu citati i DVD-ove. Ako imate DVD pogon, na racunalu možete gledati filmove. Dobar dio DVD pogona može snimati podatke na prazne DVD-ove.

  Ako imate CD ili DVD pogon s mogucnošcu snimanja, s vremena na vrijeme napravite sigurnosnu kopiju važnih datoteka na CD-ove ili DVD-ove. Na taj se nacin štitite od gubitka podataka u slucaju kvara tvrdog diska. 

 

Disketni pogon
Disketni pogoni spremaju informacije na diskete koje zovemo i meki diskovi ili diskete. U usporedbi s CD-ovima i DVD-ovima diskete mogu spremiti samo malu kolicinu podataka. Sporije su u dohvacanju podataka te sklonije oštecenjima. Zbog toga su disketni pogoni manje popularni nego prije, iako su još uvijek dio nekih racunala.

 
Disketa

Zašto su meki diskovi "meki"? Premda su izvana nacinjeni od tvrde plastike, to je samo košuljica. Disk koji se nalazi unutra nacinjen je od tankog, fleksibilnog plasticnog materijala.

Miš
Miš je mali uredaj koji se koristi za pokazivanje i odabiranje stavki na zaslonu racunala. Premda se miševi danas proizvode u najrazlicitijim oblicima, tipicni miš pomalo nalikuje na pravog miša. Mali je, duguljast i spojen sa sistemskom jedinicom pomocu duge žice koja podsjeca na rep. Neki su miševi bežicni.

 
Miš

Miš obicno ima dvije tipke: primarnu tipku (uobicajeno lijeva) i sekundarnu tipku. Mnogi miševi imaju i kotacic izmedu dvije tipke koji omogucuje glatko pomicanje preko zaslona s podacima.

Kada rukom pomicete miša, pokazivac na zaslonu pomice se u istom smjeru (Izgled pokazivaca može se promijeniti ovisno o njegovu položaju na zaslonu.) Kada želite odabrati neku stavku, pokažite stavku, a zatim kliknite (pritisnite i pustite) primarnu tipku. Pokazivanje i klikanje mišem glavni je nacin interakcije s racunalom. Dodatne informacije potražite u odjeljku Rad s mišem.

Tipkovnica
Tipkovnica se uglavnom koristi za unos teksta u racunalo. Kao i tipkovnica na pisacoj mašini, ona ima tipke za slova i brojeve, ali ima i posebne tipke:

• Funkcijske tipke u gornjem redu obavljaju razlicite funkcije, vec prema tome gdje ih se koristi.
 
• Numericka tipkovnica, koja se nalazi na velicini tipkovnica nalaze na desnoj strani, omogucuje brz unos brojeva.
 
• Navigacijske tipke, kao što su tipke sa strelicom, omogucuju vam mijenjanje položaja unutar dokumenta ili web-stranice.
 

 
Tipkovnica

Tipkovnicom se možete poslužiti i pri provodenju dobrog dijela postupaka koji se provode mišem. Dodatne informacije potražite u odjeljku Rad s tipkovnicom.

Monitor
Monitor prikazuje podatke u vizualnom obliku, služeci se tekstom i grafikom. Dio monitora koji prikazuje podatke zove se zaslon. Kao i televizijski zaslon, zaslon racunala može prikazivati nepomicne, ali i pokretne slike.

Postoje dvije osnovne vrste monitora: CRT (cathode ray tube) monitori i LCD (liquid crystal display) monitori. Oba tipa daju oštru sliku, ali LCD monitori imaju prednost jer su tanji i lakši. CRT monitori su, medutim, pristupacniji.

 
LCD monitor (lijevo); CRT monitor (desno)

Pisac
Pisac prenosi podatke s racunala na papir. Za rad na racunalu nije vam potreban pisac, ali ako ga imate, možete ispisivati e-poštu, razglednice, pozivnice, objave i druge materijale. Osim toga, mnogi ljudi pisac koriste za ispisivanje fotografija.

Dva glavna tipa pisaca su tintni pisac i laserski pisac. Tintni su pisaci najpopularniji pisaci za upotrebu kod kuce. Ispisuju crno-bijele materijale ili materijale u boji, a mogu i proizvesti fotografije visoke kvalitete kada se koriste s posebnim papirom. Laserski su pisaci brži i opcenito bolji za intenzivnu upotrebu.

 
Tintni pisac (lijevo); laserski pisac (desno)

Zvucnici
Zvucnici se koriste za reproduciranje zvuka. Mogu biti ugradeni u sistemsku jedinicu ili spojeni kabelima. Zvucnici vam omogucuju slušanje glazbe i zvucnih efekata koji su pohranjeni na vašem racunalu.

 
Racunalni zvucnici

Modem
Modem vam je potreban da biste racunalo povezali s Internetom. Modem je uredaj koji šalje i prima racunalne podatke putem telefonske linije ili kabela. Premda su ponekad ugradeni u sistemsku jedinicu, modemi vecih brzina obicno su odvojene komponente.

 
Kabelski modem