Upisao:

mlabos

23. studenog 2019.

OBJAVLJENO:

PROČITANO

613

PUTA

Hipnos iz Risna

Na krajnjem sjevernom dijelu Boke kotorske nalazi se crnogorski gradić Risan. Nestrpljivom bi se posjetitelju moglo učiniti da je utonuo u dubok san te da bi bilo bolje produžiti prema Kotoru. No, upravo suprotno – Risan, na poprištu putova od Jadrana prema Skadarskom jezeru, bio je značajno ilirsko središte i jedna od rimskih postaja te je danas antičko nalazište bogato umjetničkim artefaktima.

Na krajnjem sjevernom dijelu Boke kotorske nalazi se crnogorski gradić Risan.

Nestrpljivom bi se posjetitelju moglo učiniti da je utonuo u dubok san te da bi bilo bolje produžiti prema Kotoru.

No, upravo suprotno – Risan, na poprištu putova od Jadrana prema Skadarskom jezeru, bio je značajno ilirsko središte i jedna od rimskih postaja te je danas antičko nalazište bogato umjetničkim artefaktima.

U svojim zapisima spominju ga Pseudo Skilaks u IV. st. pr. Kr., Apolonije s Rodosa u Epu o Argonautima u III. st. pr. Kr. te grčki povjesničar, geograf i filozof Strabon.

Prvi opis antičkih ostataka Risna dao je kotorski gradonačelnik Jacques Louis Vialla de Sommieres početkom XIX. stoljeća.

Istraživao ga je i poznati britanski arheolog Arthur Evans, a u novije vrijeme povjesničar Dušan Vuksan, zatim Istraživački arheološki centar iz Varšave te Turistička organizacija Kotora i Vlada Crne Gore u suradnji s Američkom agencijom za međunarodni razvoj (USAID).

Ta su istraživanja urodila vrlo zanimljivim artefaktima iz antičkog vremena.

Otkrivena je kuća iz II. stoljeća s jedinom helenskom kupaonicom pronađenom u Europi izvan grčkog teritorija; pronađeni su ilirski novčići malo poznatog kralja Ballaiosa, za kojega se pretpostavlja da je živio u III. st. pr. Kr. i da je bio vrlo bogat, čemu svjedoči skupina od 4656 antičkih novčića pronađena 2010. godine.

Na prostoru nekadašnje agore otkriven je fragment mramorne ženske glave te je utvrđeno da je pripadala karijatidi prirodne veličine.

Ta risanska glava karijatide trideset i peta je u nizu do sada otkrivenih iz cijele antike.

Možda je najzanimljiviji pronalazak urbane rimske vile s kraja II. stoljeća popločane mozaicima, od kojih se izdvaja jedinstven prikaz boga Hipnosa na podu dormitorija.

Vila Hipnos

Ta rimska vila u Risnu, kasnije prozvana Vila Hipnos, sastoji se od sedam prostorija prekrivenih mozaicima te triju soba za poslugu zemljanih podova.

U sklopu vile je i otvoreno dvorište.

Mozaici, na kojima je restauracija još uvijek u tijeku, oštećeni su prilikom izgradnje puta i u potresu 1979. godine.

Na njima su najčešći prikazi geometrijskih te biljnih i životinjskih oblika, kao što su šahovska polja, vinova loza, ribe, hobotnice…

Pomniji promatrač uočit će i druge motive iz rimskog simbolizma i mitologije – Sunce, vučje zube te dvostruku sjekiru, još stariji kretski simbol čovjekove volje i nutarnje borbe.

U središnjem je dijelu prikaz boga sna Hipnosa.

Taj je mozaik složen od raznobojnih kockica, dok su svi ostali crno-bijeli.

Bog sna prikazan je kao mladić s krilima koji se odmara oslanjajući se jednom rukom na jastuk.

Pored medaljona s Hipnosom može se vidjeti simbol luka i strijele.

Svaka strijela sadrži po jedan cvijet.

Uočljiva je i bogato ukrašena rozeta u bijeloj i crvenoj boji, s osam listova.

Ispred ulaznih vrata sobe nalaze se dva mača.

Hipnos – bog sna

Grčki bog sna Hipnos, Somnus u rimskoj mitologiji, sin je božice noći Nikte i Tartara, boga podzemnog mraka.

Svake noći Hipnos dolazi s majkom na svijet iz pećine iz koje izvire rijeka zaborava Leta, tiho se kreće po zemlji i moru i svemu živom donosi san.

Njegov brat je Tanatos, bog smrti.

Hipnos je prikazivan kao lijepi, nagi mladić, katkad bradat, s krilima na glavi ili na ramenima.

Ljude je uspavljivao šumom svojih krila prolazeći iznad njih.

Pojavljuje se na brojnim umjetničkim predmetima, od kojih su većina vaze.

Rimljani su kao i drugi drevni narodi veliku pozornost pridavali snu i spavanju kao protuteži našim brojnim aktivnostima tijekom budnog stanja i kao mostu prema jednom tajanstvenom svijetu u kojem suptilniji, nevidljivi aspekti čovjeka prolaze iskustva na drugim planovima postojanja.

San je blagodat umornome, lijek bolesnome, a može biti i putokaz onome koji traži izlaz iz zamršenog labirinta psihe…

Dok smo budni, naša često uspavana svijest sakuplja u sebe razne utiske iz okoline koji je umore i opterete poput teškog bremena.

San je čišćenje od raznih iskustava koja su naše tijelo, misli i emocije proživjeli tijekom dana.

Dok spavam, ne ćutim ništa: ni strah, ni nadu, ni muku, ni slavu.

Slava onomu koji je izmudrio san, jer to je pokrovac što pokriva sve ljudske misli, hrana što siti glad, voda što taži žeđ, oganj što grije hladnoću, hladnoća što blaži žar, i naposljetku sveopći novac za koji se kupuje sve, vaga i uteg što izjednačuje pastira s kraljem i zvekana s mudracem.

San je ogledalo našeg nutarnjeg života – odraz psiholoških stanja koja trenutno prolazimo, o čijem odgonetanju ovisi naše poznavanje sebe – onoga što nas motivira, pokreće na djelovanje i nadahnjuje.

Što činimo, mislimo i osjećamo tijekom dana te naša posljednja misao prije spavanja, otvaraju vrata onomu što uz zaštitu Hipnosa sanjamo.

Autor: Marta Mihičić

http://nova-akropola.hr

Rad s Osho tarot simbolima, jedna je od najučikovitijih metoda otkrivanja nesvjesnih (potisnutih) obrazaca, kroz 'razgovor' sa samim sobom...dokazano mojim dugogodišnjim radom kroz vlastito iskustvo i iskustvo ostalih sudionika!