Kalendar događanja

Član mlabos

Upisao:

mlabos

OBJAVLJENO:

PROČITANO

72

PUTA

Gaston Maspero – osnivač egiptologije

Gaston Maspero – osnivač egiptologije
Gaston Maspero, rođen 1846. godine u Parizu, vrlo je rano, već u četrnaestoj godini, počeo pokazivati interes za hijeroglife, te ih je postepeno sam naučio odgonetavati, kada je u svijetu postojala samo šačica ljudi sposobnih čitati ove drevne zapise. Pokazao se osobito nadarenim za jezike i taj će mu ta­lent najviše pomoći tijekom kasnijih istraživanja u samom Egiptu.

Gaston Camille Charles Maspero (1846.–1916.) jedan je od ključnih likova mlade znanosti egiptologije, koja se rađa u XIX. stoljeću zahvaljujući radu francuskih i engleskih entuzijasta i zaljubljenika u egipatsku civilizaciju.

Iako Europljani dolaze u dodir s ostacima egipatske kulture tijekom cijelog srednjeg vijeka, a osobito tijekom renesanse, ozbiljnija istraživanja počinju tek nakon Napoleonovog pohoda na Egipat.

Poznata je neobična činjenica da je u tom naizgled isključivo vojnom pohodu sudjelovalo više desetaka znan­stvenika, istraživača i umjetnika, što je rezultiralo velikom količinom sakupljenog materijala.

Tijekom sljedećih desetljeća, Champollion će na osnovu “Ploče iz Rosette” dešifrirati značenje drevnog egipatskog pisma, hijeroglifa, što će omogućiti puno dublji uvid u znanja ove drevne kulture.

Gaston Maspero, rođen 1846. godine u Parizu, vrlo je rano, već u četrnaestoj godini, počeo pokazivati interes za hijeroglife, te ih je postepeno sam naučio odgonetavati, kada je u svijetu postojala samo šačica ljudi sposobnih čitati ove drevne zapise. Pokazao se osobito nadarenim za jezike i taj će mu ta­lent najviše pomoći tijekom kasnijih istraživanja u samom Egiptu.

Spletom sretnih okolnosti Maspero je u dvadeset prvoj godini, tijekom školovanja na École normale u Parizu, upoznao Augustea Mariettea, tadašnjeg voditelja svih francuskih arheoloških iskapanja u Egiptu.

Mariette je u Francusku donio dva upravo otkrivena hijeroglifska teksta te prepustio njihovo prevođenje mladom Masperu, koji je postupno počeo izlaziti na glas kao zna­lac hijeroglifa.

Svi su bili nemalo iznenađeni kad je Maspero nakon samo dva tjedna došao s gotovim prijevodom.

Ti prijevodi objavljeni su još iste godine (1867.) i time je Maspero počeo izgradnju svoje akademske reputacije egiptologa.

Sljedeće godine Maspero je su­djelovao u ekspediciji u Peruu, kojoj se priključio na poziv istraživača koji je želio dokazati arijsko porijeklo tamošnjih jezika, pa je za to trebao lingvista.

O samoj ekspediciji i nje­nim rezultatima zna se vrlo malo, no Maspero se iz Perua vraća 1868. godine, a sljedeće godine preuzima mjesto učitelja egipatskog jezika i arheologije na École pratique des hautes études u Parizu.

Njegova karijera napreduje te je 1874. godine imenovan na Champollionovo mjesto profesora egiptologije na College de France.

Godine 1880. Maspero prvi put odlazi u Egipat kao voditelj arheološke ekspedicije koju je ime­novala francuska vlada sa svrhom uspostavljanja trajne misije u Kairu, te Francuskog instituta za orijentalnu arheologiju, u čemu Maspero uspijeva.

Nekoliko mjeseci nakon Masperova dolaska u Egipat njegov stariji i slavni kolega Mariette umire, te je Maspero bio logičan izbor za njegova nasljednika u ulozi glavnog voditelja svih arheoloških iskapanja u Egiptu.

Mariette je započeo brojna iskapanja na egipatskim nalazištima, a Maspero se prvo posvećuje prona­lascima grobnica i piramida u Sakari, budući da su tamo otkriveni brojni hijeroglifski natpisi koje je trebalo kopirati i protumačiti, a mogli su uvelike pomoći u boljem razumijevanju samog jezika i kulture drevnih Egipćana.

Nalazi u grobnicama i piramidama bili su fascinantni, bezbrojni sljedovi hijeroglifa koji su, kako je Maspero shvatio, govorili o najdubljim misterijima prelaska iz ovog života u drugi, a bili su pisani za same faraone kao pomoć na tom putu.

Ovi zapisi, danas poznati kao Tekstovi piramida, bili su prepuni drevnih simbola, astronomskih i astroloških znanja, jasnih uputa o drugom svijetu kakve svijet još nije vidio.

Dovoljno je reći da ovi zapisi, bez ilustacija, jer nisu bili namije­njeni narodu, još uvijek intrigiraju egiptologe i druge istraživače jer im značenje do danas nije potpuno protumačeno.

Naime, radi se o ezote­rijskim znanjima najvećim dijelom izgubljenim za moderno doba.

Maspero je organizirao kopiranje i fotografiranje čak četiri tisuće zapisa te započeo njihovo mukotrpno prevođenje i objavljivanje, što je tekstove učinilo do­stu­pnima i drugim zainteresiranim egiptolozima.

U tu će svrhu kasnije uspostaviti dva stručna časopisa u kojima će biti objavljivani rezultati svih istraživanja na tlu Egipta, što će uvelike unaprijediti razvoj mlade egiptologije kroz razmjenu podataka i znanja s čitavom egiptološkom zajednicom.

O tekstovima iz Sakare Maspero će objaviti i knjigu 1894. godine Les inscriptions des pyramides de Saqqarah.

Sljedeće veliko otkriće uslijedilo je 1881. godine kad su tragom pljačkaša grobova, braće Abd-el-Rasul, pronađene kraljevske mumije ispod hrama kraljice Hatšepsut u Deir el-Bahariju.

Tako je ujedno raskrinkan klan koji je sustavno pljačkao staroegipatske grobove.

Kraljevske mumije pronađene su u nekoj vrsti drevnog skrovišta, za koje se danas smatra da su ga načinili sami egipatski svećenici kako bi spriječili pljačku i skrnavljenje mumija.

Identificirane su mumije Setija I., Amenhotepa I., Ahmosea I., Tutmozisa I., II. i III., Ramzesa II. i Ramzesa IX. iz XVIII. i XIX. dina­stije, te Pinedjema I. i II., Siamuna iz XXI. dinastije, zajedno s originalnim sarkofazima i pogrebnim bla­gom.

Pretpostavlja se da su mumije ­sklonjene iz pripadajućih grobnica negdje u razdoblju Nove Države.

Same mumije bile su u lošem sta­nju i kažu da je Maspero, nakon što je pregledao prvu mumiju, bio toliko ožalošćen da je sljedećih nekoliko godina odbijao odmotati i pregledati ostale.

To je bio jedan od razloga koji ga je potaknuo da uloži velike napore, na koje ga je njegov položaj i pozivao, kako bi među Egipćanima podigao svijest o vrijednosti njihove baštine i potrebi da se ona zaštiti od propadanja.

Zato je potaknuo osnivanje mreže muzeja po cijelom Egiptu, te donošenje zakona protiv svojevoljnog iznošenja egipatskih nalaza iz zemlje, što je bila masov­na pojava među kolekcionarima koji su to radili u ime europskih muzeja ili u svoje vla­stito. Maspero je postigao to da svaki nalaz mora biti prijavljen, te da egipatske vlasti i struka mogu odlučiti o tome hoće li dopustiti da neki objekt bude izne­sen iz zemlje.

Zahvaljujući redu koji je uveo, arhivi egipatskih muzeja počeli su se puniti velikim brojem prelijepih nalaza, koje bi inače progutalo ­crno tržište arheoloških umjetnina.

Nakon njegova odlaska iz Egipta, novi voditelji arheoloških iskapanja počeli su provoditi još strožu politiku, želeći potpuno obustaviti trgo­vanje arheološkim nalazima, no time su izazvali samo povećano trgovanje na crnom tržištu i nemogućnost da se nalazi službeno zabilježe, te da o njima saznaju zainteresirani istraživači.

Maspero je nastavio Marietteov rad na otkopavanju pijeskom zatrpane Velike sfinge na zaravni Giza.

Godine 1886. uklonjena je ogromna količina pijeska koja je Sfingu pokrivala sve do glave, a započeta je i potraga za grobnicama za koje je Maspero pretpostavljao da se nalaze ispod Sfinge.

Tajne prostorije na tom su mjestu pronađene tek nedavno, što potvrđuje točnost Masperove istraživačke intuicije.

Zanimljivo je da je Maspero tvrdio da je Sfinga veoma stara, svakako starija od vremena faraona Khafre (Kefrena), čije se ime pojavljuje u natpisu na steli smještenoj među Sfinginim šapama.

Smatrao je da to ime ne treba vezati uz graditelja, već da je Kefren samo naredio otkapanje Sfinge, tada već prekrivene pijeskom.

Današnji egiptolozi većinom se slažu s njegovim protivnicima i datiraju je u Kefrenovo doba, negdje između 2520. i 2494. g. pr.Kr. Ipak, pojedini istraživači zastupaju Masperov stav, osobito Robert Bauval i Graham Hancock u knjizi Sfingina zago­netka, smatrajući da je Maspero ispravno preveo natpis i pravilno zaključio da Sfinga mora biti starija od egipatskih dinastija koje poznaje povijest.

Maspero se 1886. godine vratio u Pariz, te sljedećih trinaest godina proveo objavljujući tekstove o svom djelovanju i nalazima u Egiptu.

Godine 1899. ponovno se vratio u Egipat te preuzeo svoje nekadašnje mjesto voditelja arheoloških istraživanja. Krajem te godine, Karnak je pogodio jak potres i već oštećen hram izgubio je još jedanaest stupova, što je hipostilnu dvoranu pretvorilo u veliku ruševinu.

Maspero je, usprkos protivljenju ta­dašnjih ro­mantičara, koji su željeli da se ruševine ostave u originalnom stanju, naredio obnovu, odnosno ponovno podiza­nje srušenih stupova.

Tijekom radova, ispod jednog od pilona otkriven je prolaz u kojem je pronađen izvanredan nalaz od čak sedamnaest tisuća statua.

Za vrijeme njegova dugog izbivanja iz Egipta (1886. – 1899.), količina arheoloških nalaza toliko se povećala da je 1902. godine organizirao otvaranje novog velikog muzeja u Kasr en-Nilu.

Također je proveo sveobuhvatan popis umjetnina, stvorivši katalog koji je 1909. godine obuhvaćao dvadeset četiri sveska i predstavljao bazu kojoj su dodavani svi kasniji nala­zi.

Ovo razdoblje svog djelovanja u Egiptu posvetio je razvoju muzeja, insti­tucija i evidencije iskapanja i nalaza, uspostavivši na taj način strukturu koja će se u budućnosti moći nositi s rastućim interesom za istraživanje egipatske kulture.

Svoja je otkrića, prijevode i zaključke objavio u mnogim djelima, od kojih su najznačajnija Histoire ancienne des peuples de l’Orient classique (3 vols), Etudes de mythologie et d’archéologie égyptiennes (Paris, 1893.), L’Archéologie égyptienne (1907.), Les inscriptions des pyramides de Saqqarah (Paris, 1894.), Les momies royales de Deir el-Bahari (Paris, 1889.), Les contes populaires de l’Egypte ancienne i dr.

Sve to čini Gastona Maspera pravim osnivačem moderne egiptologije, čovjekom koji je brojnim generacijama istraživača i zainte­resiranih omogućio da dođu u dodir s najvrednijim nalazima ove fascinantne civilizacije.

Autor: Amalija Kranjec Markešić

http://nova-akropola.hr

Rad s Osho tarot simbolima, jedna je od najučikovitijih metoda otkrivanja nesvjesnih (potisnutih) obrazaca, kroz 'razgovor' sa samim sobom...dokazano mojim dugogodišnjim radom kroz vlastito iskustvo i iskustvo ostalih sudionika!

 

  TEČAJ OSHO ZEN TAROTA!

Prijave i info:

Maja Cvjetanović Laboš

majalabos@gmail.com

 098/953 7245

Grupni i inividaulni tečaj OSHO ZEN TAROTA!

(za one izvan Zagreba, i one koji to žele, također i  putem skype-a!)

https://www.magicus.info/sadrzaj/naslovnica/tecaj-osho-zen-tarota-moja-prica-
 https://www.magicus.info/sadrzaj/naslovnica/nasi-novi-naslovi#.WPXuhV5ZbW8.facebook

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST

STUDENI...

METODE I TEHNIKE

BRZI CHAT

  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi. Lijep i radostan dan vam želim. Lp

    02.12.2019. 06:52h
  • Član bglavacbglavac

    Pozdrav!

    26.11.2019. 06:59h
  • Član vanessavanessa

    ♥*bglavac, hvala također

    24.11.2019. 20:57h
  • Član vanessavanessa

    naišo yahoo♥♥♫♥*♪♫♥♥tko naiđe njemu pusa

    24.11.2019. 20:55h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi, lijep dan vam želim. Lp

    23.11.2019. 08:10h
  • Član www.yahoo.comwww.yahoo.com

    ♥♫♥*♪♫♥♥t

    22.11.2019. 21:40h
  • Član vanessavanessa

    ♥*:))))))))*

    11.11.2019. 16:31h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karte

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebKreativna akademijaSvijet jogeInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info

Slava i sjaj Irana (IV. dio) Mahabharata – 1. dio