Drugim riječima, ne postoji analogija između svijesti ili uma i ogledala koje treba čistiti. Istinski um je ,,ne-um" (wu-hsin), što će reći da ga ne treba promatrati kao objekt misli ili djelovanja, kao da je stvar koja se može uhvatiti i kontrolirati. Pokušaj da se radi na svom umu jeste upadanje u đavolski krug. Po­kušati da se on očisti znači zagaditi ga čistoćom.

Ovo je, oči­gledno, taoistička filozofija prirodnosti, po kojoj čovjek nije istinski slobodan, rasputan, ili čist kada je stanje u kome se nalazi rezultat vještačke discipline.

On tada samo imitira či­stoću, samo „fingira" čistu svijest. Odatle ono neprijatno licemjerje onih koji su svjesno i metodički religiozni.

Hui-nengovo učenje govori da, umjesto što čovjek pokuša­va da pročisti ili isprazni um, treba samo da ga pusti na miru - jer um nije nešto što se može uhvatiti. Pustiti um na miru jednako je opuštanju misli i utisaka (nien) koje dolaze i pro­laze „kroz" um, ne treba ih potiskivati, zadržavati, miješati se u sve to.

Misli se javljaju i nestaju same po sebi, jer uslijed primjene mudrosti nestaje zapreka. To je samadhi ili prajna, prirod­no oslobođenje. Takvo je vježbanje ,,ne-misli" (wu-nien). Ali, ako ne mislite baš ni na što, naredite mislima da prekinu protok, to znači biti vezan u čvor metodom i naziva se tupa­vim stavom.

O uobičajenom stavu u pogledu meditacije, rekao je:

Koncentrirati se na um i kontemplirati o njemu dok je umrtvljen jeste bolest, ne dhyana. Sputavati tijelo sjedenjem tokom dugog vremena — kakve tu koristi ima u pogledu Dharme?

A onda, dalje:

Ako počnete sa koncentracijom na umrtvljenost, proizvest ćete samo nestvarnu umrtvljenost... Što znači riječ„medita­cija" (ts'o-ch'an)? U ovoj školi ona znači da nema prepre­ka, nikakvih barijera; ona je s one strane svih objektivnih situacija, bilo dobrih ili loših. Riječ„sjediti" (ts'o) ne znači uzburkati misli.

Suprotstavljajući se lažnoj dhyani, ili čistoj praznoumnosti, Hui-neng je usporedio Veliku Prazninu sa prostorom, a ovu je nazvao velikom ne zato što je prazna, već zato što obuhvaća i Sunce, i Mjesec, i zvijezde.

Istinska dhyana znači shvatiti da je naša priroda kao prostor, a da se misli i osjeti javljaju i nestaju u tom „prvobitnom umu" kao ptice na ne­bu, ne ostavljajući nikakav trag. Buđenje je u njegovoj školi „iznenadno" jer je namijenjeno oštroumnim, ne tupim ljudi­ma. Ovi drugi, htjeli ili ne, shvaćaju postepeno ili, točnije, poslije dužeg vremena, jer doktrina Šestog Patrijarha ne do­pušta stupnjeve ili rast. Biti probuđen znači biti probuđen u potpunosti jer se Budina priroda, nemajući dijelove ili odjeljke, ne postiže diko po dio.

nastavlja se ...