DRUGI DIO

 

5

STRAH

"Možete li promatrati bez središta, ne imenujućl ono sto se  naziva  strahom, dok  on  u  vama  nastaje? To zahtijeva ogromnu disciplinu. "

C: ovjek mora biti ozbiljan, jcr samo ani koji su krajnje ozbiljni mogu zivjcti potpunim i cjclovitim zivotom. r ta ozhiljnost ne iskljucujc radost, uzivanje; no sve dok postoji strali, sasvim jc ncmogucc znati sto znaci imati veliku radost. Cini se da je strah jedna  ad najuobicajenih  stvari u  zivotu; to zilcuduje, nn mi smo ga prihviltili  kao nacin zivota - b,,<;

kao sto snw : 11:tsiljc u  svim  njegovim  raziicitim  ohlicima

pribvatili k

Osjceam  d:.i  bismo sc trcbaE  potpuno  udubiti  u  pitanje

st ah;:J, razum_;cti ga u potpunosti. taka da, kada odemo odavdc. budcmo slobodni oct strah 1. To jc izvedivo; to nijc tck tcorija, iii ncka nada. Aka covjek u potpunosti posveti paznju tom pita;:ju straha, nncinu na koji mu pristupa, kako

ga  glcJa, tada  cc ntkriti  cla  ce um     urn  koji jc  t::Jko  mnogc

patio,  koji JC   prctrpiO  tako 111110g0  boia,  koji je  ziYiO S

or,romnom patnjom i strahom - biti potpuno slohodan od Pjcgili da jc to mogccc. Covjeku jc potreban  slobodan  um  da bi istr: :zio ovo pitanje; um koji je, nc dosavsi 111 do kakvog zak!juck 1,  s!obndan   promatrati,   istrazivati.

71

Postoji toliko mnogo oblika psiholoskog i psihoso­ matskog straha. Udubljivanje u svaki od tih razlicitih obli­ ka straha, u svaki njegov aspekt, oduzelo bi silno vrijeme. No moguee je promatrati opci karakter straha; moguce  je prom trati opeu narav i strukturu straha bez gubljenja u detalJima nekog posebnog obiika nasih strahova. Kada shvatimo narav i strukturu straha kao takvog, tada, s tim razumijevanjem, mozemo pristupiti nekom odredenom strahu.

Netko se moze plasiti mraka; moze se piasiti  svoje zene iii muza, iii onaga sto govori, misli iii radi javnost; moze se plasiti osjeeaja usamljenosti, iii praznine zivota, dosade besmisia viastitoga zivijcnja. Mozcte sc piasiti buducnosti, neizvjesnosti i nesigurnosti sutrasnjice- iii atomske bombc. Mozete se piasiti smrti, svrsetka vlastitog zivota. Postoji toiiko mnogo oblika straha, neuroticnih kao i zdravih racio­ nainih strahova  - ukoliko  strah uopee moze  biti  racionalan iii zdrav. Veeina nas se neuroticno plasi proslosti, sada­ snjosti  i  sutrasnjicc;  pa je  tako  u  strahu  prisutno  vrijeme.

Ne postojc samo svjesni strahovi za koje znamo, vee i oni

duboki, neotkriveni u dubinama covjekovog uma. Kakn pristupiti svjcsnim strahovima a kako onim skrivcnim? Strah je zasigurno prisutan u odmicanju od ''onaga sto jest"; on je uzmicanje, bijeg, izbjegavanjc "onoga sto uistinu jest"; upravo to uzmicanje uzrokuje strah. Takoder, gdjc postoji usporedivanje, bilo koje vrste, tu sc rada strah - usporedi­ vanje onoga sto vi jcste s onim sto mislite da bistc trebali biti. Dakle strah se javija u odmicanju od onoga sto je zbiljsko, ne u onome pred cim bjel.ite.

Nijedan od ovih  problema  straha  ne moze se razrijesiti uz pomoe voije - govorenjcm samomc sebi: "Neeu se plasiti." Takvi cinovi voije su bcsmislcni.

Mi razmatramo jedan vrlo ozbiljan problem kojem moramo u potpunosti posvetiti paznju. Nc mozemo biti pazljivi ukoliko tumacimo, prcvodimo iii usporedujemo ono

o cemu se govori.s onim sto vee znamo. Mi moramo slusati

to je umijeee koje moramo nauCiti, jer mi obicno uvijek usporcdujemo,  procjenjujemo,  prosudujemo,  slazemo  se, opovrgavamo, pa uopee nc slusamo; mi zapravo sami schc sprecavamo u slusanju. Slusati tako potpuno znaci d:t slc tome posvetili svu svoju paznju - to ne znaci da se slazete iii nc slazete. Ne postoji  siaganje ili ncs!aganje k;:da za­ jcdnicki  istrazl!Jcmo;  no "mikroskop"  kroz  koji  gledamo moze biti ncprecizan. Ako gledatc kroz precizan instrunH::nt

tada  jc  ono sto vidite  ono sto ee i  drugi vidjcti;  zato nc.ma

govora o slaganju iii ncslaganju. U nastojanju da istrazitc

cjclokupno pitanje straha, vi mu morate posvetiti svu svoju paznju; a ipak, dok sene rijesite straha, on unntvijujc L:nl, cini ga ncosjetljivim, tupim.

Kako  razotkriti  skrivene  strahovc?  Moguce  je  znati  Z

svjesne strahovc - njima cemo se baviti  uskoro - no postojc skriveni  strahovi koji su mozda mnogo vazniji. Pa kako im pristupiti, kako ih razotkriti? Je li ih moguce razotkriti putem analize,  tragajuci  za  njihovim   uzrokom?   Hoce  li analiza osloboditi  um  od  straha,  ne  nckog  odredcnog  neuroticnog straha, vee cjclokupne  strukture straha?  Analiza   nc  podra­ zumijcva samo vrijcmc, vee i analiticara - i ona trajc rnnogo, mnoga dana, godinama, eak cijcli vas zivot, na kraju kojega ectc  mozda  ndto malo  razumjeti,  no  bit  cctc  sprenmi  za grob. Tko je  analiticar?  Ako je  on  profesionalac,  strucnjak koji ima ncko zvanjc, i njemu cc trebati vrijeme; i on jc rczul­ tat   mnogobrojnih   oblika  uvjctovanja.   Ukoliko   analiziratc sami  scbc,  to  podrazumijeva  pcstojanje  analiticara,  koji jc ccnzor.  te  ee i  on  anaiizirati  strah  koji jc  sam  stvorio.  U svako slucaju, za  analizu je  potrebno vrijeme;  u  intcrvalu izmcdu onaga sto analizirate i dokonc::mja toga pojavit ce se mnogi drugi cimbcnici koji cc je usmjeriti u drugom pravc . Morate   uvidjeti   istinu  da  analiza  nije  pravi   put,  jcr  JC anaEticar   jedan   fragment   u   mnostvu   drugih   fragmenata koji  tvorc  "mcne", ja,  ego    on Jc  rczuitat  vremcna,  on je uvjetovan. Uvidjcti da analiza podrazumijeva vrijeme i da n dovodi   do  dokoncanja   straha  znaci  da  ste  u   potpunost1

73

odbacili  ideju pqstupne  promjene;  uvidjeli  ste da je  sam cimbenik promjene jedan  od glavnih uzroka straha.

(Meni, govorniku, to je nesto vrlo vazno, stoga on osjeca snazno, govori strasno; no on ne vrsi propagandu - vi se ne trebate nicemu pridruziti, ni u sto vjerovati, vee prornatrati i uciti, te biti slobodni od tog straha.)

Dakle anaHza nije pravi put. Kada uvidate istinu toga, onda to znaci da vise ne mislite o analiticaru koji ce analizirati, prosudivati i procjenjivati, a vas urn je slobodan od tog osebujnog tereta zvanog analiza; pa je sposoban gledati neposredno.

Kako cete sagleda ti taj strah; kako tete izloziti njegovu cjelokupnu   strukturu,  sve  njegovc  skrivenc  dijelove? pomocu  snova? Snovi su  nastavak  djclatnosli  iz hudnog stanja tijckom spavanja - zar nc? U snovima primjccujete da sc uvijek ndto zbiva, dogada se ovo iii ono kao u  budnom stanju,  nastavlja  se  nesto  sto jc  jos  uvijck  dio  jednog cjelovitog kretanja. Stoga su snovi bczvrijedni. Poglcdajte sto se zbiva:  mi  se  rijdavamo  onega  na  sto  stc  se  navikli; analize, snova, volje, vremena;  kada  svc to uklonite,  urn postaje izuzetno osjetljiv- no ne samo osjetljiv, vee i  inte­ ligentan. Sada cemo. s tom  osjetljivoscu  i  inteligencijorn promotriti strah. CfKose doista u ovo zadubite, tada cjclo­

kupnoj  drustvenoj .strukturi u  kojoj funkCionii:aju  vrijemc', analiza   i   volja   okrecete  leda.)   Sto  je   strah?                                                                        kako ·a

nastaje? Strah je uvijek u odn' osu na ncsto; on nc postoji sam pa sebi. Postoji strah od onega !ito se dogodilo juccr' obzirom na mogucnost da sc to sutra opet ponovi; uvijck postoji neka cvrsta tocka  iz koje nastaje oclnos. Kako sc strah u to uklapa? .Jucer sam imao bol; sjecam sc toga i nc zelim  ga  opct  sutra. RazmiS!janjc   a  jucerasr.jcm   bolu, razmisljanjc  koje  ukljucujc  pamccnjc  juccr:1snjcg  bola, projicira strah od toga cia hi sc bol sutra opct mogla pono­ viti. Misao jc daklc ta koja uzwkujc strah. Misao rada strah; rnisaa  takodcr  njeguje  uzitak.  Da  biste  razumjcli  strah, nwratc  takuder  razumjeti  uzilak                                                   ani su u 11zajamnom

odnosu; bez razumijevanja jednoga, ne mazete razumjeti ni drugo; to znaci da ne mozete reci: "moram imati samo uzitak, a nemati strah"; strah je nalicje onega sto nazivamo uzitkom.

Misleci uz pomoc predodzbi o jucerasnjem uzitku, misao zamislja da sutra mozda necete imati taj uzitak - dakle misao proizvodi strah. Misao nastoji odrzati uzitak te na taj nacin njeguje   strah.

Misao je podijelila samu sebe na analiticara i ono sto trcba analizirati oni su oboje dio misli koja na sebi izvodi trikavc. Cineci sve to, ona odbija ispitati nesvjesne strahove; ona uvadi vrijeme kao sredstvo za bijeg od straha, a ipak istovremcno odrzava strah.

Misao njcgujc 1;/it;lk  - koji ncma nista zajcdnicko s ra­

dosl:u; radost nijc proizvod misli, ona nije uzitak. Vi mozetc njegovati uzitak, mozetc o njemu beskrajno razmisljati; no to nc mozete ciniti s radoscu. Onega trenutka kada pomislite na radost, ona ncstaje, ona postaje nesto iz cega izvlacitc uzitak, te tako nesto cega se plasite izgubiti.

Misao proizvodi usamljenost, ali je osuduje i tako iznalazi nacine kako ad njc pobjeci, kroz razne oblike religiozne iii kulturne zabave, kroz vjecnu potragu za dubljim i razno­ vrsnijim    ovisnostima.

Misao je odgovorna za sve ove svakodnevno uocljive cinjenice; one nisu govornikov izum, iii njegova osebujna filozofija iii teorija. Sto vam je ciniti? Ne mozete ubiti misao, ne mozete je unistiti, nc mozctc reci: "zaboravit cu na nju", ne mozete joj se oduprijeti; ako to ucinite,  opet je na djelu neki drugi oblik misli.

Misao je odgovor pamcenja: to pamcenje je potrebno kako biste funkcionirali u svakodnevnom zivotu, otisli u svoj ured, svajoj kuci, kako bistc mogli govoriti; pamcenjc jc skladistc tehnoloskog znanja. Stoga vam je pamcenje potrebna, a ipak uvidatc kako parnccnjc kroz misao odrzava strah. Pamcenje je potrebno u svoj cistoCi ijasnoci misli u jednom pravcu - tehnoloski,  kaka biste zivjeli svojim svakodnevnim zivotom,

zaradili za zivot i tako dalje - a ipak uvidate Cinjenicu da ono takoder rada strah. Pa sto urn treba ciniti? Kako cete odgovoriti na ovo pitanje, nakon sto ste sagledali razliCite cinjenice vezane uz analizu, vrijeme, bijeg, ovisnost, nakon sto ste uvidjeli da je odmicanjc od "onaga sto jest" strah; da je samo to kretanje strah? Nakon sto ste promotrili sve to, uvidjeli istinu svega toga - ne kao mnijenje, ne kao svoju le2ernu prosudbu - koji je vas odgovor na to pitanje? Kako mozc misao funkcionirati ucinkovito, razumno, ada sama ta misao ipak ne postane opasna, jer  rada strah?

U kakvom je stanju urn koji je prosao kroz sve ovo? U kakvom je stanju razumijcvanja urn koji je ispitao sve ove raznovrsne cimbenikc kojc smo razotkrili, koji su bili obja­ snjeni i  promotrcni?  - kakvog jc  kvaliteta  vas urn  sada?  - jcr o tom  kvalitetu  ovisi vas odgovor. Ako stc zbiljski sudjelovali u  ovorn  putovanju,  korak  po  korak,  i  zadubili  sc  u  sve  ono

0 cemu smo razgovarali, tada je vas um, vidjet cete to,

postao izuzctno intcligentan, ziv i OsjetJjiv, jer je odbacio SuV teret koji je nagornilao. Kako sada promatrate cjelokupni proccs misljcnja? Postoji li sredistc iz kojeg mislitc? - srcdi­ ste kao ccnzor, kao onaj koji prosudujc,  procjenjujc,  osu­ duje, opravdava. Mislitc li jos uvijek iz tog srcdista? - iii uopee nema srcdista iz kojcg bistc mislili, dok je misao ipak tu?  Uvidate  li razliku?

Misao je stvorila srediste kao "ja" - ''ja", moje misljenje. moja zemlja, moj Bog, moje iskustvo, moja kuca, moj na­ mjestaj, moja zena, moja  djeca,  znate vee,  "ja", "ja", "ja". To jc srediste iz kojeg vi djelujete. To srediste dijeli. To srediste i ta podjela uzroci su sukoba, sto je ocevidno - kada se vase miS!jenje suprotstavi misljenju nekog drugog, moja zemlja, tvoja zemlja, sve je to podjela stvorena mislju. Vi promatrate iz tog sredista i jos uvijek stc zarobljeni strahom, jer sc to srcdiStc odijclilo od onaga sto je nazvalo strahom; ono kaze: "rnoram ga sc  rijcsiti", "morarn ga analizirati", "moram ga prcvladati", "oduprijeti rnu se" i tome slicno; na taj naCin  vi  osnazujete  strah.

Maze li um glcdati strah bcz tog sredista? - mozete li gledati taj strah ne imenujuCi ga? - u trcnutku kad   u ?ate

·!rne "strah", on J·c vee proslost. U trenutku kada ne.sto Jme- nujetc, vi to odijelite. Dakle, mozcte_li promatrat1 bez tog

sredista ne imenujuCi ono sto se naz1va strahorn, dok on u varna n staje? To zahtijeva ogrornnu disciplinu. T da um gleda bcz sredista na koje sc priviknuo a strah nesta.Jc, kako

skriveni taka i otvoreni.                                                     .

Ako niste  uvidjcli istinu toga  ovc veceri, ne odnosJtc to

kuti kao problem za razmislj nje. Is:ina_ je ncst_o _st m?rate sagledati trcnutacno - ida b1ste nesto Jas o v1d eh, :1 u _to morate  trenutacno  uloziti  svoje srce, SVOJ  urn  1  sv Je CJC·

lokupoo bice.

Sugovornik: Hocete li reei da bismo, radije nego da poku. an o pobjeei od straha - sto je u biti strah od straha - trebal! pll-

hvatiti strah?

KRISHNAMURTl: Ne, gospodine. Ne prihvacaj c nista. N prihvaeajtc strah, vee ga glcd j ;· Vi nikad ms.te glcd_al strah, zar nc? Nikada niste rekh: Daklc. uplascn sa 1, ha.Jdc da vidim 0 ccmu se radi." Vi ste radijc rckli: "uplascn sam,

hajde da ukljucirn radio''- iii odcte u cr vu iii_ uzmc.te neku

knjigu, iii pribjcgnete nekorn vjcrovanJU - b!lo OJCm od rnicanju od njcga. BuduCi da nikada mst . gled h strah_, v1 nikada niste izravno stupili u odnos s DJlrn; mkada mstc glcdali strah ne imenujuCi ga, ne bjcz Ci od. jcga, n oku­ savajuCi ga prevladati. Naprosto bu.dl_te s Jl , b_ez 1kakvog. odmicanja  ad  njega,  pa  ako to ucm1te,  vJdjet  cetc   da  se

zbiva ndto vrlo cudnovato.

Sugovomik: Mozete li postati  strah nakon §to ste se s njim susrefi?

KRISHNAMURTI:  Vi stc strah; kako bi _tc_mogli  njirne postati? Vi ste strah, same sto se misao odJJchla od straha,

ne znajuci sto da s njime ucini, odupiruci se; odijelivsi se od straha, ona postaje "promatrac" tog straha kojem se opire iii od kojeg bjdi. No "promatrac", to sto se odupire, takoder je strah.

Sugovomik:  Gospodine, !judi su poprilicno  frustrirani  zbog toga sta  im nije dapusteno snimanje predavanja  za  osobne potrcbe. Biste li nam, molim vas, rnogli rcci zasto je  to taka?

KRISHNAMURTI: Reci cu vam - to je vrlo jednostavno. Prije svega: ukoliko snimate ovaj razgovor, to je·vrlo uz­ nemirujuce za !jude u vasoj blizini - petljate s tehnikom i ostalo tome slicno. Drugo, sto je jos vaznije: treba li slusati izravno, sada, ono o cemu se govori, iii kuci odnijeti sni­ mljeni materijal i slusati ga u dokolici? Kada govornik kazc: "ne dopustite uplitanje vremena", vi, tome nasuprot, kazete: "Pa, snimit cu ono sto kazete i odnijeti to kuci." Strah jc zasigurno prisutan sada; on je u vasem srcu, u vasem umu, sada.

Sugavornik: Aka je daista taka, za. to onda Fondacija prodaje magnctofanske   vrpce?

KRISHNAMURTI:  Nije  li  najvaznijc  ocJ  svcga  slusati  iz­ ravno ono o cemu se govori sada, dok :>tc ovcljc'? Potrudili ste se doci ovamo  i govornik  se takoder  potrudio  doCi. Mi nastojimo komunicirati jedni s cJrugima, mi nastojimo razu mjeti  nesto  sada,  ne  sutra.  A  razumijcvanje  "sada" je  od najvece vaznosti, stoga tome morate posvetiti svu svoju paz­ nju. Ne mozcte  tome posvetiti  svu svoju paznju  ako voditc biljeske, ako polovicu svoje paznje posvccujctc magnctofonu.

Mozda  necete  trenutacno  shvariti sve ovo, pa  mozetc

pozeljcti cuti to iznova. Tada kupite  vrpcu  iii  jc  nemojlc kupiti, kupite knjigu ili je nemojte kupiti - ro je svc. Ako mozete primiti sve sto je reccnu ove veceri,  tijckom jcc1nog sata i deset  minuta,  u  potpunosti,  tako  cia to u  ejciini  apsor-

biratc, svojim srccm i umom, s tim jc svrseno. Nazalost, vi to niste ucinili; vi tome prije niste posvetili svoj um, zivjeli ste sa strahom i vas strah je postao vasom navikom. Ono sto govornik kaze jest da skrsite sve to. I govor ik k ze: "Ucinite to sada, ne sutra." Nasi umovi nisu navrknutl na uvidanje cjelokupne naravi straha i onoga sto on podra­ zumijeva. No kada biste ga mogli sagledati trenutacno, na­ pustili histe ovu dvoranu ushicena uma. No vecina nas za to nije sposobna, zbog toga magnetofonske vrpce.

Sugovomik: Promatrate svoj strah izateknete se u admicanju ad njega. Sto vam je Ciniti?

KRISHNAMURTI:  Prijc  svega, ne  odupirite  se odmicanju. Da biste  promatrali  strah, moratc  mu  posvetiti  paznju,  a u paznji  ne  osudujete,  ne  prosudujete,  ne  procjenjujete,  vee naprosto  promatrate.  Kada  se odmicete, to je  zbog tdga sto vam je  paznja  odlutala,  niste  pazljivi  - javlja  se nepaznja. Budite nepazljivi, no buditc svjesni da ste nepazljivi  -   am ta  svjcsnost  o vasoj  nepaznji  jest  paznja.  Ak st SVJeSm svoje ncpaznje, budite je svjesni, nista ne poduzrmaJt , samo budite svjesni da stc ncpazljivi;  tada je  sama ta SVJCSnost paznja.  To je  tako  jednostavno.   Kada  to jednom  shvatite, sasvim  ccte  ukloniti  sukob;  svjesni  stc  bez  izbora.  Kada kazetc:  "bio sam  pazljiv,  ali sada  nisam  pazljiv  pa  moram postati pazljiv", postoji izbor. Biti svjestan znaci biti svjestan

bez izbora.

Sugovornik: Aka su, ka ko vi kaiete, strah i uiitak_ pov eza:zi, moie lise atkloniti strah pa patom u potpunastl uzzvatz u uiitku?

KRISHNAMURTI: To bi bilo divno, zar ne? Ukloniti sve moje strahovc kako bih mogao uzivati u svojim uzicima. Svi !judi diljem svijeta zele jedno te isto, neki vrlo g ubo, neki vrlo suptilno - izmaCi strahu i dr:lati se u itka. Uzrtak -

- pu ite, to)_e uzit  · ipak s tim ide i bol jer mozete oboljeti. In:ah s e uz1tak, ?III muskarac iii zcna, spolni iii neki drugi,

u.tJehu I.tako.daiJe: ka a asyartner od vas odvrati poglcd,

VI  po  aJete  ljubomorm, IJ u tl, frustrirani, osakaceni.                                                                                   6

e

Uz1tak neizbjezno donosi bol (mi ne kazemo da n

b' · v· k )                   .

··

SmlJC