4
RELIGIJA
"Religija je, dakle, nešto što ni na koji način nije moguće izraziti riječima; a da se ne može mjeriti mišlju ... "
Rekli smo da cemo veccras razgovarati o rcligiji i medi taciji. One cine jednu uistinu slozenu temu, koja zahtijeva mnogo strpljenja i oprezno istrazivanje, a nikada pretposta vljanjc, nikada prihvacanjc iii vjerovanje u bito sto. C:ovjck je uvijck tragao za nccim sto nadilazi svakodncvno zivljenjc, s njegovim bolom, uzitkom i patnjom; on je uvijck htio otkriti ncsto trajnije. I u svojoj potrazi za tim necim sto nije moguce imenovati, on je izgradio hramove, crkve, dzamijc. U ime religijc uCinjene su neobicne stvari. Bilo je ratova za koje su rcligije odgovornc; !judi su bili muccni, spaljivani, unistavani; jcr vjerovanje je bile vaznije od istine, dogma bitnija od neposrednog opazanja. Kada vjcrovanje postane presudno, tada stc za njega sprcmni svc htvovati; je li to vjerovanjc istinsko iii bez ikakve vrijednosti, sporedno je svc dok ono pruza utjehu, sigurnost, osjecaj postojanosti.
Vrlo je lako, ako ndto trazite, to i naCi; no to znaci da
prijc negoli otpocnete s traganjcm moratc imali ncku osnovu, ideju o onomc za Cim tragatc. U traganju se odvija nekoliko proccsa; nc radi sc tu samo o zclji i nadi da cc ono sto prepoznate biti istina, vee je u pozadini tc potrage prisutan i motiv. Ukoliko postaji motiv bijega od straha, zudnja za utjehom i sigurnoscu, tada cete neizhjdno naci ncsto sto cc vas zaclovoljiti; to mozc biti ncko najapsurdnije vjcrovanjc, no svc dok vas zadovoljava i u potpunosti tjcsi, koliko god ta zabluda bila bcsmislcna, vi uz nju prijanjate. Zato su u velikoj opasnosti oni koji tragaju kako bi pronasli.
Ukoliko je prisutan bilo kakav strah, skrivcni iii otvorcni, traganjc postajc izbjcgavanjc, bijcg od zbiljc. I ako u svojoj potrazi ndto otkrijcte, to otkrice se temelji na prepo znavanju- vi to moratc prepoznati, inacc je bezvrijcdno. No prepoznavanje, ukoliko ga promotrite, dio je proslog sje canja, necega sto ste vee poznavali, inace to nina koji na Cin nc biste mogli prepoznati. Sve to je ukljuceno u tu vjecnu potragu za onim sto covjck sma tra istinom; no postoji ncsto umom nemjerljivo, sto nijc utemcljcno na prepoznavanju.
Religija, u usvojcnom znaccnju te rijeci, danas je postala stvar propagande, osobnog interesa, s poveCim imetkom, s golemim hijerarhijskim, birokratskim sustavom "duho vnosti". Rcligija jc postala stvar clogmc, vjerovanja i rituala necega sto jc potpuno odvojeno od svakodnevnog zivljenja. Vi mozctc, iii nc moratc, vjerovati u Boga, no to vjcrovanjc ima vrlo malo smisla u svakodncvnom zivotu, u kojcm varate, u kojcm razaratc, u kojcm stc ambiciozni, pohlcpni, ljubomorni, nasilni. Vi vjerujcte u Boga ili spasitelja, iii u nckog gurua, no ipak to dr:Zite podalje od sebc tako da to
zbiljski nc doticc vas svakodnevni zivot.
Rcligija, kakva jc sada. postaln je cudna pojava bez ikak"VC vrijcdnosti. U posljcdnjc dvijc tisuce godina, krseanin je bio uvjctovan kako bi vjerovao. Molim vas, promatrajte to u sebi, nc kritizirajte, nc osudujtc, naprosto promatrajte .. Varna sc to mozda ncce svidjcti, no morale se suoCiti s cinjcnicom da stc vi, ukoliko ste krscanin, jednako toliko uvjctovani koliko i komunist ili atcist. I vjernik i nevjernik su oboje uvjctovani kulturom svoga vremena, drustvom, izuzetno snaznim pro cesom prbJfagande. Isto se zbiva i u Aziji tisucama godina.
Sva fizicka struktura, psiholoskc tvrdnje, cvrsta vjerovanja,
za koja je covjek spreman unistiti i biti unisten, temelje se na dijalektickom, neupitnom mnijcnju o tome kako otkriti sto je istina; no "istinito mnijcnjc", koliko god domisljato, koliko god uvjerljivo ono bilo, ncma bas nikakve veze sa stvarnoscu: ono ostajc puko mnijenjc. Religije svuda u svijetu danas su potpuno besmislene. Mi zelimo da nas se duhovno
zabavlja pa odlazimo u crkvu, hram ili dzamiju, a_to nema bas nista zajcdnicko s nasom svakodnevnom patnJO , z r kom i mr:Znjom. Covjek koji je doista ozbiljan, koji dotsta z lt otkriti postoji li ndto vise od ovog uzasa nazvanog opsto)a njem, ocevidno mora u potpunosti biti slob an od dogme, od vjerovanja, od propagan e, on ,ora. ttl slo o an, od strukturc u kojoj je bio odgaJan kao rehg10z n co:J _k .
Kroz negaciju "onaga sto jest", u takozvannn rehg!Jama,
dospijevate do onog pozitivnog. Otkrit cemo, ako bude 10 mogli, za cim je to covjek tragao - ne . utem n og VJC rovanja, nc putem bilo kakvog spas t.elja tlt. t r ' th pute rovornika. Sami za sebe cemo otkntt postOJI lt, th .ne post.o t, cSlO sto nijc projckcija nasih vlastitih nada, nas.l Jastt:l.h strahova, ndto sto nije izmislio dovitjiv urn tit sto ntJ
proizaslo iz nase dubo c usamlje sti. . . , ·...
Da biste ncsto otkrih, morate bttt slobodm od VJ_cro anJ ,
jer vjerovauje je kvalitet uma koji se upu t nesto. sto c? mu pruziti neku nadu, utjehu, sigurnost, OSJCC.aJ. postoJan stt. Da bistc bili slohodni istrazivati, morate bttt slo?o?m o l straha, od tjeskobe, od zelje da budete psiholos l stg:t:n I. Ovo su samorazumljivi uvjcti zn vrlo revnosnu 1 ozb!lJnu
osobu koja zeli nesto otkriti. ...
Instrument koji jc sposoban istrazivati jest um k.oJ: JC
ncpomuccn, nciskrivljen i slobodan o? rcdrasude :_aklj tcka: formule iii vjerovanja. Uocite kako JC 1 uzctno . csko tma.tl um koji nije u sukobu; jer to znaci imat1 urn ko)l JC shvatlo
sukob tc je od njega slobodan. .
Urn, sto ne znaCi samo um. vee i srcc, cjelo up a r.st
hosomatska narav covjeka mora biti vrlo OSJCtl)lv; Jer osjctljivost poclrazumijeva inteligenciju. Za?ub·i·t cemo se malo u to, jer to znaci poloziti temelj za meditaci · Ako. c polozite temelj reda, tada mcditacija ·jedn od naJcudcsnt)lh stvari u zivotu - postajc puki bijcg koji vodt u ::a?100b an , samohipnozu. Drugorazredan um no na c t :e tnkove: maze upraznjavati takozvanu medttac!JU, alt ce tpak ostatl
drugorazrcdan, glup urn.
Vecina nas ima vrlo malo energije; mi je trosimo na sukob, na borbu, mi je rasipamo na razlicite naCine - ne samo na spolno zadovoljavanje, vee se i ogroman njen dio rasipa na protuslovlja i fragmentaciju nas samih, sto dovodi do sukoba. Sukob je zasigurno ogromno rasipanje encrgije - "napon". opada. Nije neophodna samo fizicka energija, vee tak?der 1 psiholoska energija, umu koji je beskrajno bistar, logJcan, zdrav, neiskrivljen, i srcu u kojem ncma ni tracka sentimentalnosti, emocija, ali ima obilja ljubavi, suosjceanja. vevto omogueuje veliku silinu, strast. Varna jc to potrcbno, mace se ne mozete zaputiti ka onome sto se naziva meditacijom. Mozete sjediti skrstenih nogu, disati, ciniti fantasticne stvari, no nikada do toga neeete doprijeti.
Tijel.o mora iti izuzetno osjetljivo; to je jedna od najtezih stvan, Jer smo 1skvarili inteligcnciju tijcla pijuei, puscei, povladujuei si, prcpustajuei se uzivanju; tijelo smo ucinili grubim. Pogledajte to tijelo kojc bi trcbalo biti izuzetno zivo i osjetljivo pa eete uvidjeti na sto smo ga svcli! Tijelo utjece na_ u . a um ..utjece na tijelo, i to jc razlog zasto je bitna OSJetlJIV t tJjela, organizma. Ta osjetljivost sc ne postize stom ll1 r.aznoraznim trikovima. Um to mora promatrati lisen strast1. (Nadam sc da to cinitc sacla, clok govornik razmatra taj problem - ne sutra iii prekosutra - jcr, kao sto
smo rekli, mi putujcmo, istrazujcmo zajcdnicki.)
Pro atra je ':?n a sto jest" je razumijcvanjc tog zbivanja. Raz I111JeVa?JC Shjed! IZ promatranja "onoga sto jest"; njegovo rovJeravanJe u svakodnevnom zivljcnju vodi k razumijcvanju
!Skustva. VeCina nas zeli vclicanstvena iskustva jer su nasi via stili zivoti taka ograniccni, taka ncizrecivo prazni. Mi zelimo duboka, trajna, divna iskustva. No mi nismo razumjcli cak ni znacenjc rijeci "iskustvo'', a um koji traga za iskustvom nije u stanju razumjcti sto je istina. Zivot koji svakodnevno vod.i 10 mora biti preobrazen; mora prestati ova mrznja, ovo nas!IJc u nama, tjcskoba, krivica, poriv za uspjchom, za tim da sc b.udc nctko; a. bez korjenitc promjenc svc:ga toga, pokusaj traganJa za nckakv1m "iskustvom" nema bas nikakvog smisla.
58
Urn koji se nada uvidu u istinu uz pomoe droga, izu zetnirn iskustvima iii zabavi uz pomoe droga, postaje njihov rob, te one na koncu urn ucine tupim i glupim.
Mi zajednicki istrazujemo problem religioznog urna- ne
sto je religija- vee kakav je urn koji je religiozan, koji je u stanju otkriti istinu. Etimolosko znacenje rijeCi "religija" prilicno je ncutvrdeno; mi joj rnozemo pridati koje god znacenje zelirno, a to obicno i cinimo. No nernati rnisljenjc
0 tome sto jc religija, znaCi biti slobodan istrazivati je,
istrazivati kvalitet uma koji je religiozan. Taj kvalitct uma nijc oclvojen ocl svakodncvnog prnzivljavanja bola, uzitka, patnje i zbrkc.
|
b |
U ovom istrazivanju nema govora o autoritetu - vi istrazujctc, poput pravog znanstvcnika, bez traganja za rczultatom. Kada ne postoji nikakav autoritet, tada nema nikakvog sistema, nikakvog upraznjavanja. Sistem, metod, podrazumijcva svojevrsnu rutinu, oblikovanje navike. Aka svakodncvno upraznjavatc odreden sistem, vas urn nei zbje:Zno otupljujc. To jc taka jednostavno i ocevidno. Daklc sistcmi, mctodi, vjezbc, moraju potpuno isceznuti. Poglc clajtc sto se zbiva s umom koji nijc uplascn, koji nc ide za uzitkom niti trazi zabavu, s umom koji ne ovisi o autoritctu, vee doista istrazujc; um koji nc ovisi ni o ccmu ne poznajc strah i stoga je sposohan istrazivati. Takav um je vee postao izuzctno izostrcn, z.iv, gorijiv, ozbiljan. (Kada upotrc hljavamo rijcci "um", tacla mislimo n
59
lovanje. Uciti .znaci djelovati. Aka 'Ucite 6 nacionalizmu, opasnost ma razdvaj anja, podjele medu Ijudima;· aka t pr matrate i .:a:umijete to,,tada samo to:iraiumijevanjc uktda tu podiJelJenost u djelovanju. Zato je promatranje taka strahovito vazno.
_ _Yje_rojat o. ste vi vi upoznati s jogom. Toliko mnogo knJiga. ? nJOJ . aptsano,_ tko god je provco nekoliko mjeseci
- In :J.I 1 nauc10 nek?h o lekcija, postaje "jogi". Rijec JOga 1ma mnogo znacenJa; ana podrazumijeva takav nacin z v ta u ko em nema podjele, pa otuda ni sukoba - tako je vidi govormk. Naravno da je primjereno, redovno vjezbanje dob_ro, ana odr:Za:a tijelo gipkim. Govornik se time podosta
bav10 mnogo godma, ne da bi dosegao neko izuzetno stanje
pomocu disanja i svega ostalog, vee da bi tijelo odr:Zao gipkim. Vi morate vje:Zbati na ispravan nacin, jesti pravu hranu, a ne zatrpavati se ogromnim kolicinama mesa - sa svom surovoscu i neosjetljivoscu koje to neizbje:Zno izaziva. Svatko mora za sebe otkriti ispravan nacin prehrane, svatko mora eksperimentirati i iskusati ga.
Zatim, tu jc jos jedan trik koji su vam podvalili: mantra
joga. Za pet iii tridcsct dolara nauce vas ncku mantru - P?navljanjc rij ci_, osobito na sanskrtu. Katolici imaju kru-
. OICU pa_ onaVIJaJ_U Ave Maria - ili iito god vee ponavljali.
Znate h sto se zb1va kada neprestano ponavljate niz rijeci? Hipnotizirate se do smirenosti. IIi slijedite zvuk rijeci. Kada ustrajno ponavljate neku rijec, to proizvodi odredeni zvuk iznutra; i taj unutarnji zvuk sc siri - ukoliko ga slusate; 01 postaje izuzetno ziv pa pomislite da se radi o necem vrlo cudesno . Nista od toga, radi se o svojevrsnoj samohipnozi. Taka se 1 to mora u potpunosti odbaciti.
. Sa a stizemo do neceg sasvim drugog, a to je: svjesnost 1 p znp. Ne znam jeste li se ikada u to zadubili - ne citajuCi knjtge, ne podukom o tome kako biti svjestan u nekoj od skola u Aziji, u nekom samostanu - no ako jeste, vidjet cetc sami za sebe sto znaci ne biti poducavan ad drugoga. Vi morate sami za sebe nauciti sto znaci biti svjestan; biti
svjestan dvorane u kojoj sjedite, biti svjestan velicine te dvorane i boja koje ana saddi; ne reCi kako je ruzna ili lijepa, naprosto je promatrati. Dok hodate ulicom, budite svjesni onaga sto sc oko vas dogada, promatrajte oblake, drvece, svjetlucanje na vodi, pticu u letu. Budite svjesni bez ikakvog uplitanja misli koja kaze: "avo je pravo", "avo je krivo", "avo bi trebalo biti" ili "ne bi trebalo biti". Budite svjesni onaga sto se zbiva izvan vas, a potom budite svjesni onaga unutar vas - motrite svaku reakciju; to um cini
izuzetno zivim.
Postoji razlika izmedu koncentracije i paznje. Kon-
ccntracija je proces iskljucivanja, proces opiranja i st a sukoba. Jeste li ikada motrili svoj urn dok sc nastOJitc usredotociti na nesto? On odluta a vi ga nastojite povuCi nazad i tako se bitka nastavlja; vi zelite usredotociti svoju paznju, koncentrirati se na nesto, a misao je zaokupljena gledanjem kroz prozor ili razmisljanjem o necem drugom. U tom sukobu dolazi do velikog gubitka energije i vremena.
Pitam se zasto urn brblja, neprestano govori sebi iii dru
gomc, ili zeli vjecno biti zaokupljen, citajuCi neku knjigu, slnsajuCi radio, bivajuCi aktivnim. Zasto? Ako stc to pro motri1i, postoji navika nemira, vase tijclo nikada nc m mirno sjcditi na ncko duzc vrijcme, ono uvijck ncsto rad1 !11
sc vrpolji. Urn takoder brblja; jer sto bi s njim bilo a to nc cini? - on je uplasen, pa mora biti neCim zao up J n. ?n mora biti zaokupljen drustvcnom reformom, ov1m 1h omm, nckim vjcrovanjem, nekom svadom, necim sto se dogodilo u proslosti -on neprestano o necemu misli.
Kao sto smo rekli: paznja je posvc drugacija od kon
centracije. Svjesnost i paznja idu zajcdno - ali ne i.kon centracija. Krajnje pazljiv urn u stanju je promatrat1 :rlo jasno, bez ikakvog iskrivljavanja, bez ikakvog ot ora, a _1pak funkcionirati ucinkovito, objektivno. Kakvog JC kvahteta takav urn? (Nadam se da vas avo zanima, jer to je dio zivota. Ako sve to odbatite, odbacujete i cjelinu zivota. Ako ne poznajete smisao i ljepotu meditacije, tada nista ne znate
61
o zivotu. Mozete imati najnoviji automobil, mozete biti u mogucnosti putovati po cijelom svijetu, no ako ne poznajete istinsku ljepotu, slobodu i radost meditacije, propustate ogroman dio zivota. To ne znaci da morate reCi: "Moram nauciti meditirati." To je nesto sto dolazi prirodno. Urn koji istrazuje neizbjezno mora doci do toga; urn koji je svjestan, koji u sebi promatra "ono sto jest'', razurnije sarnoga sebe,
spoznaje sarnoga sebe.)
Mi pitarno: kakvog je kvaliteta um koji je dospio tako daleko, prirodno, bez ikakvog napora? Aka gledate neko drvo iii oblak, lice svoje zcne iii svoga rnuza, iii svoga bliznjega, onda ste sarno iz tisine u stanju prornatrati vrlo jasno. Mozete slusati samo onda kada nema buke koju ste sami proizveli. Kada brbljate sarni sa soborn, usporedujuci ono sto je receno s onirn sto vee znatc, tada vi ne slusatc. Kada promatrate svojim ocirna a uplicu se raznorazne pred rasude i znanje, vi zapravo ne promatrate. Zato kada doista prornatrate i slusate, to mozete ciniti jedino iz tisine.
Ne znarn jeste li ikada otisli tako daleko. To nije stvar kultiviranja, dugogodiSnjeg rada, jcr to nijc proizvod vremena ili usporedivanja; to proiziazi iz promatranja u svakodnevnorn zivotu, promatranja svojih misli i razu rnijevanja misli. Kada je um u potpunosti Sl'jestan, on postajc izuzetno tih, miran; on nije uspavan, vee je vrlo budan ll toj tisini. Jcdino takav urn moze vidjeti sto jc istina, rnozc vidjcti postoji li sto onkraj rnisli iii ne. Jedino je takav um reli giozan urn, jer je u potpunosti napustio proslost iako rnoze koristiti parncenje prosiosti. Reiigija je tada nesto sto se ni na koji nacin ne rnoze izraziti rijecima; ona se ne moze mjeriti miS!ju - jer misao kao takva uvijek rnjeri; on a jc, kako srno rekli, odgovor proslosti. Misao nikada nije slobodna; ona uvijek funkcionira unutar polja poznatoga.
Dakle urn koji je sposoban razumjeti sto je is tina, sto je stvarnost - ako postoji nesto takvo kao stvarnost - mora biti potpuno osloboden od svih ljudskih trikova, obmana i zabluda. A to zahtijeva rnnogo rada, sto znaci unutarnje
62
discipline; discipline koja nije oponasanje, saobrazavanje ili prilagodavanje. Disciplina nastaje u promatranju "onoga sto jest" i ucenju 0 tome; to ucenje je svoja vlastita disciplina. Stoga nastupa red as njim i kraj nereda u covjeku. Sve to, od pocetka nasih razgovora do sada, spada u rneditaciju.
Sarno ako znate kako gledati jedan oblak iii vidjeti
ljepotu svjetlosti na povrsini mora, kako gledati svoju zenu
-iii djecaka, iii pak djevojcicu - novim okom, nevinim umom koji nikada nije bio povrijeden, koji nikada nije prolio suzu, moze urn vidjeti sto je istina.
Sugovornik: Prije nekog vremena za sebe sam provjerio ono o cemu govorite - naime to da je kljuc za unutarnju slobodu iskusiti da su promatrac i promatrano jedno. Morao sam obaviti neki teiak i dosadan posao, kojem sam se prilihw opirao. Shvatio sam da sam ja taj otpor i da je samo otpor
promatrao otpor. Pot om je taj otpor iznenada nestao - poput
nekog cuda a ja sam cak imao ifizicke snage za dovr5etak
svog posla.
KRISHNAMURTI: Pokusavate li potvrditi ono o cemu govorim, ohrabrujuCi mcne iii slusateljstvo? (Smijch.)
Sugovomik: Potrelma je ogomna cnctgija prije negoli netko uspije vidjeti da su promatrac i promatrano jedno.
KRISHNAMURTI: Gospodin kazc da je promatrac pro rnatrano, to jest: kada postoji strah, promatrac je dio tog straha. On sebe ne poistovjccuje sa strahom; promatrac je dio samog tog straha. Prilicno je jednostavno to shvatiti. Ili to shvacate vcrbalno, tcorctski - razumijevajuCi znaccnjc rijer! - iii zbiljski uvictate da su promatrac i promatrano jedno. Ako to z!Jiljski uvidate, to predstavlja drasticnu razliku u vasem zivotu; to dokida sukob. Kada postoji pod jela izmec1u promatraca i promatranog, jaz, postoji vrc menski razmak, i stoga jc tu sukob. Kada zbiljski uvidite i
63
promatr njem provjerite da su promatrac i promatrano zapravo Jedno, tada dokidate sav sukob u zivotu u svim odnosima. '
Sugovomik: Kada shvatimo da je proslost, kao pamcenje, umetnuta izmedu neceg dubljeg i onog vanjskog, sto moiemo uciniti? Ne moiemo to zaustaviti - ono se i dalje nastavlja.
KRIS_HNAMURTI: Pamcenje se umece izmedu onog vanj skog 1 unutarnjeg. Postoji to unutarnje, vanjsko i urn kao pamcejc u vidu neceg odijeljenog, u vidu proslosti. Dakle, tu su tri stvari; ono unutarnje, vanjsko i urn kao proslost. M lim vas, gospodine, nemojte se smijati - to je nas zivot, to JC 0110 StO mi cinimo; i mada to pitanje mozete postaviti drugacije, to je ono sto se uistinu dogada u nasem svako dnevnom zivotu. Zelite nesto uciniti, a urn kaze: "ne cini to". iii, "ucini to drugacije", dakle tu se vodi bitka. Urn se uplice; urn kao misao, a misao je proslost. Misao uskace izmedu onog zbiljskog, unutarnjeg i vanjskog; pa sto nam je ciniti? Uloga misli jc u tome da dijcli; ona je podijelila zivot na proslost, sadasnjost i buducnost. Misao je takoder odijelila unutarnjc od vanjskog. Misao kaze: "Kako mogu premostiti tu podjclu i djclovati kao cjclina?" Mozc li misao to uciniti?
buduci da jc sama cimbcnik podjelc'!
Sugovomik: Sto se hoc(e, to se imoie.
KRISHNAMURTI: Ne, gospodi11;..;: vi u svijetu hocete jedno; vi zelite unistavati !jude i u tome ste uspjeli, otkrili ste kako to ciniti. Mi se na bavimo voljom; volja je nesto najrazornije, jer volja se temelji na uzitku, zelji, a ne na slobodnoj radosti.
Vi pitate kako misao maze biti mirna. Kako misao maze biti tiha? Je li to ispravno pitanje? - jer aka postavite pogrdno pitanje, neizbje.Zno dobivate i pogresan odgovor. (Smijeh.) Ne, gospodine, to nije smijesno. Vi morate
postaviti ispravno pitanje. Je li ispravno pitati: "Kako do koncati misao?" l1i covjek mora otkriti koja je uloga misli? Dokoncate li misao - ako je to uopce moguce - kako cete onda funkcionirati kada budete morali otiCi u svoj ured?
Misao je, ocevidno, nuzna.
Mi kazemo da je misao opasna u odredenom smjeru jer
dijeli; no misao ipak mora funkcionirati logicno, razumno, objektivno, zdravo, u jednom drugom smjeru. Kako je to moguce? Kako je moguce da se misao ne uplice? Uvidate li problem? Ne radi se o tome "kako dokoncati misao". Kada to pitanje postavite vrlo jasno, sagledat cete ga sami za sebe. Misao, koja je odgovor' proslosti, up!ice se, dije.li na vanjsko i unutarnje pa razara jedinstvo. Stoga kazemo: "Unistimo misao, ubijmo urn." To je potpuno pogrdno pitanje. No kad biste istrazili cjelokupnu strukturu misli, uvidjeli biste koje je njeno mjesto, te gdje ana nije nuzna, tada biste otkrili da ce um djelovati inteligentno onda kada misao ne funkcionira kao i onda kada misao mora
funkcionirati.
Sugovomik: Kaiw to da ste vi svjesniji "onaga sw jes!'' nego ja?
u cenw je vasa tajna?
KRlSHNAMURTl: 0 tome doista nikada nisam razmisljao. Sarno poglcdajtc: treba li njegovati skromnost? Aka nje gujete skromnost, to je jos uvijek tastina. Aka njegujete svjesnost o "onome sto jest", tada nistc svjesni. No ako ste svjesni dok sjedite u autobusu, ili dok vozite automobil, dok gledate, govorite, iii uzivate, tada iz toga, prirodno, lako, proizlazi svjesnost o "onome sto jest". No ako pokusate
njegovati veliku. painju usmjerujuCi je ka "onome sto jest",
tada je na djelu misao, a ne svjesnost.
Sugovomik: Jeste !i rekli: da bismo bili slobodni, nisu nam potrebni uCitelji? Jesam li ja to ispravna shvatio?
65
KRISHNAMURTI: Koja je uloga ucitelja? Ako on poznaje predmet poput medicine, znanosti, kako raditi na kom pjutoru i tome slicno, njegova uloga je u upucivanju drugih u znanje i informacije koje posjedujc. To je prilicno jed nostavno. No ukoliko govorimo o ucitelju koji tvrdi da zna, i koji zeli poducavati ucenika, tada budite sumnjicavi, jcr covjek koji kaze da zna, ne zna. Jer istinu, ljepotu prosvje tljenja, kako god to nazvali, nikada ne mozete opisati ana jest. Ona je ndto zivo, pokretno, ona je djelatna, ona je bestezinska. Jedino za nesto mrtvo mozete reci sto je; a ucitelj koji vas poducava mrtvim stvarima nije ucitelj.
Sugovornik: Kako moiemo objediniti koncentraciju, disciplinu
i painju?
KRISHNAMURTI: Rijec "disciplina" znaci uciti od dru goga. "Discipulus" je onaj koji uci od ueitelja. Jcstc li ikada razmotrili iii se zadubili u pitanjc o tome sto je ucenje? Aktiv prezenta glagola "uciti" - sto to znaci? IIi ucite kako biste nesto dodali onome sto vee znate, sto postajc znanje
- poput znanosti - iii se radi o ucenju koje nijc nagomi
lavanje znanja, vee svojevrsno kretanje. Uvidate Ii razliku izmedu tog dvoga? Ja ucim iii zato da bih stekao znanje, bio ucinkovit, tehnoloski i tome slicno, iii cijelo vrijemc ucim nesto sto je uvijek novo pa je i djelovanje stoga uvijek novo.
Daklc "uccnje" imn dva znaccnja: ucenjc. da bi _sc :te lo znanje uz pomoc kojeg mogu najucinko.vitijc fu.nkcwmr tJ u ocircdenim podrucjima, ili ucenje o scb1, tako da e proslost
_ koja je misao - neprestano ne uplicc; na taj nacm Ja mogu promatratL a urn je uvijek osjetljiv.
Sugovomik.: Zelio bilz vas upitati da li jedete meso iii ribu?
KRISHNAMURTI: Da Ii vas to stvarno zanima?_Nik da .u
zivotu nisam dotJ.knuo meso iii ribu - nisam 1h n:k. cta okusio nikada nisam ni pusio ni pio; u tome nema mccg
posebn,og, to nema nikakvog .misla. Ht;cete li i vizbog to :
postati vegetarijanac? (Slnt]eh.) Necete!. Znate.'. her I,
primjcri, najgora su stvar k_oju mo ct in:at!: o:knjte_ zas. jcdete meso, za to se odaJetc pusenJU 1 piJC_nJ , z s:o nc mozcte voditi jcdnostavan zivot - StO nc znaCl Imatl jedn_o odijclo jJj jcdan obrok dnevno, vee. kva_l.it t U k?Jl Je jednostavan, liSen svih iskrivljavanJ uziCIITI l zc:Jama:
ambicijama i motivima - tako da mozete glcdat1 Jzravnc. 1
uociti ljcpotu svijeta.
.)' 11 govomik: Upiwo !Jih samo Jto je humor?
KRISHN.i'vIJRT!: Prctp lst;tvljam da to zapntvo Zli
jati se samo1n sch1.. T. ot1".1:l) J.C mnogo su Z·''l 1.1 '"lSi•T'·s'CJ·'"n··';·:
, Molim vas, slusajtc ova: ja zelim spoznati sebe, zelim uciti
.lt1d1··.J 'nq.t... to'l:
J.l"l"q''.) •.l."l<' tull•·(i·••j "s- cbr- Stnij1Ci s:::. prOi ::<:r::i!
j )., J
I, ·•"-'-
_,-'
o scbi. Ja sam vrlo slozen entitet, tu je i ono skrivcno i ono
ocevidno. Zelim upoznati potpunu cjelinu samoga sebe. Stoga motrim samoga sebe i uvidam da sam uplasen; uvidam uzrok tog straha; motreci sam ucio i to je postalo moje znanje. No kada se strah opet javi, a ja ga promatram uz pomoc prijasnjeg znanja, prestao sam uCiti. Ja ga promatram samo uz pomoc.': proslosti pa ne ucim o onome sto sc uistinu dogada. Da bih uCio o sebi, mora biti slobode, kako bi se odvijalo neprckidno promatranje l cz uplitanja proslosti - bcz uplitanja misli. '
66
' jasnt)c m1, mbiljli::, cl ipak .-;a smijchom, a:w to ;;10zc:mo.
Santa Monica, California, 8. ozu;ka 1970.
bglavac
irida
