Odigraj "Tarot DA/NE"

Kalendar događanja

Član cyberbaka

Upisao:

cyberbaka

OBJAVLJENO:

PROČITANO

2829

PUTA

OD 14.01.2018.

ČAČKALICE, ČAPLJA, ČAJ

ČAČKALICE, ČAPLJA, ČAJ
Umjesto da se bavim bizarnostima koje je nabrojao gospodin Hiller, evo jedna anegdota iz mog života: Sjećam se, tamo negdje 2009.g Jasmin i ja smo usred Budimpešte u jednom restoranu uzalud pokušavale objasniti konobaru da trebamo čačkalice. Možda nas nisu razumjeli, a možda su se samo pravili ludi, no ja sam te godine imala ozbiljnih problema sa zubima. Na kraju je jedan konobar shvatio (ili nam se samo smilovao) i slavodobitno donio jednu (1) čačkalicu. Nas dvije smo se pogledale, prasnule u glasan smijeh i sestrinski prepolovile tu dragocjenu, jednu čačkalicu, tako da svaka dobije jedan šiljak... Uživajte u maštovitosti domišljatih ljudi i sjetite se koliko strpljenja treba da se naprave ovakve mašatarije…

ČAČKALICE

od mirtinog drveta služile su kao obrana i lijek od zubobolje. Isto se tako vjerovalo da se od križeva postavljenih na putu ili od starih čavlića za lijesove mogu napraviti čačkalice koje su djelotvorne protiv zubobolje.

Sve o  Praznovjerju - Helmut Hiller

Naslov izvornika

Helmut Hiller Lexikon des Aberglaubens 
© 1986 Süddeutscher Verlag GmbH, 
München 
Digitalizacija knjige: Equilibrium ® 2007

 

Čačkalica je jedno od osnovnih sredstava za održavanje oralne higijene. Služi za uklanjanje ostataka hrane između zuba, pa je stoga koriste uglavnom starije osobe kod kojih je došlo do povlačenja zubnog mesa između zuba i povećanja interdentalnog prostora. Izrađuje se od različitih materijala (drva, plastike, metala, životinjskih kostiju i sl.). Mogu biti trokutastog ili okruglog oblika, a na jednom ili oba kraja su zaoštrene tako da mogu ući u interdentalne prostore. Upotreba čačkalice se ne preporuča kod djece jer je kod njih očuvana papila između zuba, tako da je održavanje oralne higijene moguće uz pomoć četkice i zubne paste .

Osim za održavanje oralne higijene, čačkalica se koristi za uzimanje komadića hrane, za ukrašavanje koktela itd..

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Ca%C4%8Dkalica

 

 

Tko bi rekao da će se predmet za čačkanje zuba jednog dana pretvoriti u umjetničko sredstvo. A upravo se to dogodilo sa čačkalicom koja, premda se još uvijek nalazi na svakom stolu u restoranima, za čačkanje zubi koristi se sve rjeđe, a za izradu umjetničkih djela sve češće. Taj je put prešla od obične našiljene grančice, preko zlaćanih i dijamantnih verzija, do građevnog sredstva zahvaljujući kojemu su se u Guinnessovoj knjizi rekorda pojavila mnoga nova imena 

 

Nema sumnje da su ljudi koristili mali komadić drveta, metala ili kosti od praskozorja čovječanstva kako bi došli do ostataka hrane među zubima. Pouzdano znamo da su ih čak i neandertalci koristili.

Drevne čačkalice napravljene od bronce pokapane su sa svojim vlasnicima širom svijeta, a Rimljani su svoje izrađivali od pistacija i srebra. U 17. stoljeću čačkalice od vrhunskih metala ukrašenih dragim kamenjem pretvaraju sredstvo za čišćenje zuba u luksuzne predmete. Prije prvih strojeva za masovnu proizvodnju drvenih čačkalica koje su izmislili Charles Forster 1869. te nekoliko godina kasnije Silas Noble i J. P. Cooley, svi naoštreni štapići za čišćenje zubi proizvodili su se ručno i pojedinačno. Danas su Brazil i Kina najveći proizvođači čačkalica na svijetu.

Naravno, u posljednjih deset godina čačkalice su u zubnoj higijeni većinom zamijenile četkice i konci, no mali drveni štapići dobili su niz novih uloga - od karakterizacije likova na filmskom platnu do malog pribora za predjelo i koktele. U svijetu filma čačkalice se još uvijek valjaju po ustima pozitivaca i negativaca bez obzira na žanr. U stvarnom svijetu pjevač Sean Combs poznatiji kao Diddy koristi ih toliko da je moguće čak kupiti jednu od njegovih upotrijebljenih čačkalica na eBayu.

Čačkalice su možda na odlasku kao sredstvo za čišćenje zuba, no svoj novi život počinju kao građevni materijal za bizarne rekorde i neobičnu umjetnost. Trenutno postoji nekoliko svjetskih rekorda vezanih uz čačkalice.


Najveći mozaik napravljen od čačkalica

Autor: Saimir Strati iz Tirane u Albaniji
Kada i gdje: 4. rujna 2007, Međunarodni kulturni centar Arbnora u Tirani u Albaniji
Koliko čačkalica: Više od 1.500.000
Djelo: Mozaik konja napravljen od čačkalica, dva puta četiri metra

Najveća brada od čačkalica



Autor: George Gaspar
Kada i gdje: 4. veljače 2009, Sherman Oaks, Kaliforniji
Koliko čačkalica: 2.222
Djelo: Najveći broj čačkalica zaboden u bradu

Najmanji most od čačkalica

Autor: Steven J. Backman

Koliko čačkalica: 1
Djelo: Replika mosta Golden Gate Bridge dugačka dva i pol centimetra


Najveći toranj od čačkalica bez korištenja ljepila

Autor: Pedro Arzabe
Koliko čačkalica: 90
Djelo: Toranj od čačkalica koji ima 45 katova. Svaki kat ima dvije čačkalice.


Najveća maketa od čačkalica s pomičnim dijelovima

Autor: Scott Weaver
Kada i gdje: Santa Rosa, Sjeverna Kalifornija u SAD- u
Koliko čačkalica: 100.000
Djelo: Maketa grada San Francisca visoka dva metra i 75 centimetara. Loptica koja se stavlja na vrh makete može proći kroz cijeli grad


Najduža maketa broda napravljena od čačkalica

Autor: Wayne Kusy
Kada i gdje: Chicago, SAD
Koliko čačkalica: 814.000
Djelo: Maketa putničkog broda Queen Mary dugačka sedam i pol metara


Najveća struktura sagrađena od čačkalica (još nezavršena)


Autor: Stan Munroe
Kada i gdje: Gradnja u tijeku u Muzeju znanosti i tehnologije u New Yorku
Koliko čačkalica: 3.500.000, no završena maketa će imati 4.500.000
Djelo: Toothpick City 2 (Drugi grad od čačkalica) u kojem se nalaze Burj Khalifa, Vatikan, Angkor Wat, Eiffelov toranj, Londonski most, Cutty Sark, Toranj Spinnaker u Portsmouthu te još 43 svjetski poznatih građevina od čačkalica.

http://www.tportal.hr/funbox/funtime/112287/Pop-ikone-cackalica.html

 

Upisao: Safiris

grad od čačkalica

Umjesto da se bavim bizarnostima koje je nabrojao gospodin Hiller, evo jedna anegdota iz mog života:
Sjećam se, tamo negdje 2009.g Jasmin i ja smo usred Budimpešte u jednom restoranu uzalud pokušavale objasniti konobaru da trebamo čačkalice. Možda nas nisu razumjeli, a možda su se samo pravili ludi, no ja sam te godine imala ozbiljnih problema sa zubima. Na kraju je jedan konobar shvatio (ili nam se samo smilovao) i slavodobitno donio jednu (1) čačkalicu. Nas dvije smo se pogledale, prasnule u glasan smijeh i sestrinski prepolovile tu dragocjenu, jednu čačkalicu, tako da svaka dobije jedan šiljak...
Uživajte u maštovitosti domišljatih ljudi i sjetite se koliko strpljenja treba da se naprave ovakve mašatarije…


 

ČAJ

Ako su listići čaja plivali u čaši, trebalo je očekivati posjet. Ako šećerni mjehurići u šalici plivaju svi u sredini, to znači da netko u mislima šalje poljubac. Ako se svi mjehurići mogu pohvatati žlicom, smatra se da se dobilo poljubac. Ako para iz kotlića izlazi okomito, prosci izlaze kroz dimnjak. Ako se mlijeko ulije u šalicu prije no što se stavi šećer, čovjek će se vjerojatno nesretno zaljubiti ili pak neće naći partnera odnosno partnericu. U novije se vrijeme čuje:»Čaj s limunom izoštrava pamćenje.«

Sve o  Praznovjerju - Helmut Hiller

Naslov izvornika

Helmut Hiller Lexikon des Aberglaubens 
© 1986 Süddeutscher Verlag GmbH, 
München 
Digitalizacija knjige: Equilibrium ® 2007

* * *

Čaj

Čaj (kineski 茶, korejski 차, hindski चाय „chai“) ili kineski čajevac je biljka latinskog naziva Camellia sinensis od čijeg se lišća i drugih dijelova spravlja vrući aromatični napitak blago gorkog i oporog mirisa koji se također naziva čaj.

 

Biljka čajevac

 

Povijest

Povijest čaja počinje prije više od 4 tisuće godina. Prema jednoj legendi, kineski car Shen-Nong otkrio je tajnu pripreme ovog napitka prilikom jednog od svojih mnogobrojnih lovačkih izleta godine 2737. pr. Kr. Kada je htio prokuhati nešto riječne vode u posudu na vatri mu je vjetar donio jedan list sa stabljike čaja koja je tu u blizini rasla. Voda u posudi je brzo promijenila boju i do careva nosa je došao neobičan i njemu nepoznat miris. Radoznalo je popio nekoliko gutljaja tekućine i bio je oduševljen aromom, a i vrlo brzo je osjetio osvježenje i umor od dugotrajnog lova je nestao.

Plantaža u Maleziji

Ipak, vjerojatno prvi svakodnevni uživatelji pijenja čaja su bili budistički monasi koji su ga koristili kao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi duševnu energiju. Zbog toga je svojevremeno čaj bio uzgajan uglavnom u vrtovima budističkih samostana.

Prvi opis spremanja čaja i biljke od koje se ovaj napitak pravi sačinio je 780. godine kineski pjesnik Lu Yii. On je opisao spremanje zelenog čaja te je razvio novu metodu spremanja čaja koja je postala vrlo popularna narednih stoljeća. Do toga vremena obično se čaj spremao tako što se svježe ubrani listovi biljke usitne u jednom avanu i sve to pomiješa u čvrstu masu s šljivinim sirupom i potom zajedno sa rižom uvalja i preša u jedan čvrsti kolačić koji se tako mogao duže vremena čuvati, a u željeno vrijeme i ubaciti u vodu s rižom, ili pak korom marelice ili sa lukom spremati svojevrsnu čajnu juhu. Nova metoda je značila usitnjavanje listova biljke čaja do sitnoga praha koji se kasnije koristio za spremanje osvježavajućeg napitka. Pijenje čaja je postajalo sve popularnije tako da je već negdje prije 1000 godina čaj postao dio svakodnevnog rituala u cijeloj Kini. Ming dinastija (koja je trajala 1368.-1644. godine) donijela je i novi način spremanja čaja. Listovi nisu više bili usitnjeni da bi nastao prah, nego jednostavno cijeli listovi prelijevani vrelom vodom.

Po predanjima tradicija pijenja čaja se iz Kine prvo proširila na Tibet gdje ga je u formi prešanih cigli i kolačića donio sin jednoga tibetanskog kralja. Tradicija čuvanja u ciglama prešanog čaja se do danas sačuvala u Tibetu. Jedan japanski monah je donio prah za spremanje čaja u Japan negdje u 12. stoljeću. Lagano su u samostanima ustanovljavani rituali pijenja čaja da bi u 17. stoljeću pijenje čaja postalo značajan dio japanske kulture i filozofije življenja.

Vjerojatno je preko arapskih trgovaca i Europa već u 13. ili 14. stoljeću imala prve kontakte sa kineskim čajem, ali do danas nisu sačuvani valjani pisani tragovi o tome sve do 1610. godine kada je u tovaru jednog broda nizozemske Istočno-indijske kompanije u Europu dovezen zeleni čaj porijeklom iz Japana. Iz Amsterdama čaj je donošen u Englesku i Francusku. Potražnja je brzo rasla tako da su već 30 godina kasnije bili ustanovljeni redovni transportu čaja u Europu. Osim morskim, čaj je u Europu počeo stizati i kopnenim putem. Takozvanim «putem svile» karavani su čaj dopremali do Indije, a zatim dalje preko Rusije u Europu. Dugo vremena ovaj čaj je bio više cijenjen zbog bolje zaštite od vlage tijekom transporta, što je na dosadašnjim trgovačkim brodovima uvijek bilo problematično.

Na početku 17. stoljeća Englezi su bili obožavatelji pijenja čaja. Zbog visoke cijene, u početku su samo polemici i drugi imućni građani mogli sebi dopustiti kupiti čaj, no, usprkos visokoj cijeni, čaj je postajao sve popularniji. Nakon svađe sa kineskim liferantima koji su kao monopolisti stalno dizali cijene, Englezi su od 1880. godine počeli uzgajati čaj u njihovim bivšim kolonijama u Indiji i Cejlonu, današnjoj Šri Lanki. Do tada u Europu je stizao uglavnom samo zeleni kineski čaj. Englezi su listove čaja ubrane u svojim kolonijama puštali da izvjesno vrijeme fermentiraju te je tako dobivan takozvani crni čaj koji je više odgovarao okusu Europljana.

Čajni cvijet

 

Čajni cvijet

Povijest SAD-a vrlo je značajna za jedna događaj vezan za čaj. Američka revolucija počela je tako što je u luci u Bostonu bačen u more i uništen tovar čaja koji je u to vrijeme bio monopolska roba Britanskog carstva. Još jedan značajan događaj u vezi sa čajem desio se u SAD. U Sant Luisu je 1908. godine otkriven takozvani ledeni čaj koji je svoju premijeru imao na svjetskoj izložbi kojoj je domaćin bio ovaj grad. Poučeni popularnošću čaja u većem dijelu Europe američki poslovni ljudi su pokušali ovo izložbu iskoristiti za prezentacijom ovoga napitka. Međutim kako je vrijeme bilo vrlo toplo i sparno malo je bilo onih koji su pokazivali interes uopće kušati ovaj novi napitak koji se služi vreo. Uvoznik čaja iz Indije i Cejlona Richar Blechhynden u strahu od financijskog fijaska dao je da se kocke leda prelijevaju vrlo koncentriranim čajem te da se tako ohlađen servira kao nova senzacija Svjetske izložbe. I zaista oduševljenje i poslovni uspjeh su bili senzacionalni. Vrećica za čaj je također kreirana u Sjedinjenim Američkim Državama. Njujorški trgovac čajem Thomas Sullivan je svojim poslovnim partnerima slao probe čaja u svilenim vrecicama prilagdenim jedno čajnoj salici. Pogodio je američki praktični duh pa je čaj u vrećicama brzo postao dominantan način pakiranja i pripreme čaja.

Botanika

Botaničari biljku čaja nazivaju Thea Camellia pri čemu dominiraju dvije sorte: Camellia sinensis (kineska sorta) i Camemellia assamica (Indija i Šri Lanka). Kineska sorta raste do visine od 3-4 m. Ima manje nazubljene listove i najbolje uspijeva u umjerenoj klimi, a može podnijeti mrazeve.

Grm čaja

Camemellia assamica može narasti i do 30 metara. Istini za volju ovako visoko drveće nećete naći na plantažama čaja gdje se stalnim podsijecanjem tijekom berbi visina održava na 1 – 2 metra. Listovi su veliki i glatki, a bez problema podnosi i temperature do preko 40°C. Bez obzira da li se radi o Kini ili pak Asamu biljka čaja zahtijeva puno rada i vrlo zahtjevne klimatske uvjete. Tako je dnevno potrebno najmanje 4 sata sunca, redovni pljuskovi kiše prilično ujednačeno podijeljeni tijekom godine s minimumom od 1600 litara po kvadratnom metru površine. Najbolje uspijeva u tropskim i suptropskim područjima. Pritom i tlo mora biti vrlo rastresito s velikom propusnom moći da se voda ne bi nakupljala. Zbog toga se često čaj uzgaja na uzdignutim mjestima da bi bilo što bolje cijeđenje zemljišta.

Od početka 18. stoljeća prave se napitci i od biljaka (biljni čaj i voćni čaj); iako to nije pravilno jer po ISO-normi crni čaj ima oznaku ISO 3720. Slična situacija se događa i u drugim jezicima, iako je i kod drugih jezika poznato spajanje različitih napitaka u jedan pojam. U Španjolskoj je 'Té' samo 'crni čaj', sve drugo se zove 'infusión'. Slično je i u Francuskoj: „thé“ = crni ili zeleni čaj, „infusion“ = biljni čaj i slično. U SAD-u danas je „tea“ samo „iced tea“ (ledeni čaj), vrsta limunade na bazi crnog čaja.

Vrste čaja

Čaj se tradicionalno priprema na četiri različita načina. Najvažnije je stupanj fermentacije:

  • Bijeli čaj – naziv je dobio jer dlačice na donjoj strani sušenog lista postanu bjelkasto srebrne. Nema fermantacije. Samo su najbolji čajevi izabrani za proizvodnju 'bijelog čaja'. Poznat je i kao car čajeva.
  • Zeleni čaj – minimalna fermentacija. Kod tradicionalne proizvodnje te vrste čaja, nakon berbe se u željeznim tavama prži i onda tek suši. Kod industrijske proizvodnje se postupa isto, samo u puno većim spremnicima gdje se i miješaju listovi. U Aziji postiji još daljnja podjela zelenog čaja kao npr. u Japan-u u tkz. „normalni“ zeleni čaj (緑茶: Ryokucha), prije polijevanja ugrijani zeleni čaj (ほうじ茶: Hojicha), s rižnim pahuljicama pomiješani zeleni čaj (玄米茶: Genmaicha) i drugi.
  •  zeleni čaj
  • Oolong – djelomična fermentacija. Nakon berbe se čaj trese u pletenim korpama, a sok koji se iscijedi fermentira sa kisikom zraka. Taj proces se zaustavi s prženjem u željeznim tavama.
  • Crni čaj cjelokupna fermentacija. U istočnoj Aziji poznat kao crveni čaj (紅茶: Hong cha). Sličan je 'Oolongu', ali se fermentacija ne zaustavlja. Proizvodnja tog čaja se završava dužim sušenjem.

         

           Kineski žuti čaj

Postoje manje poznati poznati čajevi:

  • Puh-er-cha je poznat u Aziji kao 'crni čaj' (黒茶) i tamniji od crnog čaja, pa izgledom podsjeća na kavu. To je crni čaj koji više godina sazrijeva.
  • Žuti čaj se proizvodi samo u Kini. To je bijeli čaj koji se ne obrađuje odmah nakon berbe. Tu dolazi do minimalne fermentacije. Jedan je od najskupljih čajnih specijaliteta, te ga se ponekad uvrštava u zelene čajeve.

Izreke o čaju

Izreke nastale u različitim kulturama i vremenskim razdobljima pokazatelj su kulture čaja pojedinih civilizacija:

Gladstone, 1865. god.:
Ako vam je hladno, čaj će vas ugrijati. Ako je vruće, čaj će vas rashladiti. Ako ste depresivni, čaj će vas razveseliti. Ako ste uzbuđeni, čaj će vas smiriti ...

Kineska izreka:
Bolje biti bez hrane tri dana, nego bez čaja jedan.

Zen haiku:
Čudno je kako čajnik istovremeno može predstavljati udobnost samoće i zadovoljstvo društva.

Japanska izreka:
Ako čovjek nema čaj u sebi nije u mogućnosti razumjeti istinu i ljepotu.

Kineska izreka:
Kako se vodom peremo iz vana, tako se čajem peremo iz nutra.

Marokanska izreka:
Prva čaša je kao život - gorka
Druga čaša je kao ljubav - slatka
Treća čaša je kao smrt - blaga

Sastav čaja

Svi se pravi čajevi rade od biljke Camellia sinensis. To ima znatan utjecaj na sastav čajeva tj. imaju sličan sastav. Isto tako znatnu ulogu na stastav čaja ima klima, nadmorska visina, tlo, te postupak obrade biljke Camellia sinensis. Od važnijih sastavnica čaj sadrži: tanin, katehin, flavonoid, teanin, kofein.

Tanin
Tanini (polifenoli) daju gorak okus. Što duže biljka sazrijeva količina tanina se smanjuje, a time i ljekovitost biljke čaja.

Katehini
Katehini pripadaju skupini polifenola. Imaju fenolnu strukturu. Katehinima pripadaju antioksidativna svojstva.Najviše katehina imaju bijeli i zeleni čajevi, a crni zaostaje radi svoje obrade.

Flavonoidi
Flavonoidi su jedna grupa heterocikličkih spojeva s kisikom te su oni pigmenti boja kao što se plava, zelena, žuta, naranđasta i crvena. Flavonoide u velikim količinama možemo pronači u: voću, zelenom i bijelom čaju itd.

Teanin
Teanin (poznat kao hormon sreće) je aminokiselina koja se nalazi u listićima zelenog čaja.

Kofein
Kofein je alkaloid, a neki ga nazivaju i tein. Količina kofeina u čaju ovisi o vrsti čaja. Najviše kofeina sadrži crni čaj gdje je u jednoj šalici prosječno 50 - 70mg kofeina.

Ostalo
U čaju još možemo nači teobromin, teofilin, te zanemarive količine ugljikohidrata, masti i proteina.

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Caj

 

 

 Kultura čajnih ceremonija

Put čaja učinio je i mnoge promjene u tradiciji življenja pojedinih naroda. Tako se čaj spravlja danas na mnoge načine i u nekim kulturama poprimio je kult ceremonije. Kinezi spremaju čaj s toplom, nikako vrućom vodom, Mongoli piju čaj u koji dodaju sol, razne mirodije i maslac, ruski čaj pije se s kriškom limuna, a sprema se vodom iz posebnih čajnika tzv. samovara dok se popularni južnoamerički čaj mate pije posebnih tikvica tokom cijelog dana, pa se nerijetko se ulicama u Argentini mogu sresti ljudi s tikvicom i cjevčicom kako ispijaju svoj omiljeni napitak. Turci imaju svoj čaj među kojima je najpopularniji onaj od jabuke ili crni. Crni turski čaj poslužuje se sa šećerom. U Indiji je popularan, osim mnogih biljnih kombinacija, chai koji se pije s mlijekom i mješavina je crnog čaja i mnogih začina. Tunis, Alžir i Maroko poznati su po čaju od paprene marokanske metvice koji se najčešće spravlja od svježih listova mente sa dosta šećera, pije se mlak i pravo je osvježenje u vrućim predjelima Sahare.

Unatoč svemu u povijesti civilizacija najviše su poznate dvije ceremonije čaja, ona japanska koja se razvijala stoljećima i engleska, puno mlađa, tradicija ispijanja čaja u 5 sati poslijepodne.

Japansku ceremoniju čaja utemeljio je budistički monah Yeisei koji je poznat i kao „otac čaja“. Ceremonija „Cha-no-yu“, u prijevodu „topla voda za čaj“ bazirana na Zen budizmu stara je gotovo pola tisućljeća. U japanu postoji poslovica „chazen icimi“ što znači „zen i čaj su jedno“. Kompleksnu umjetničku formu pripravljanja čaja opisao je irsko – grčki novinar Lafcadi Hern koji je u svoje vrijeme bio jedan od rijetkih stranaca u Japanu, a napisao je sljedeće: „Ceremonija čaja iziskuje godine vježbe i prakse, u svakom svom detalju, ona je umjetnost, a obilježava ništa više nego izradu i serviranje šalice toplog čaja. Sama ceremonija mora se izvesti najuljudnije, najgracioznije, najšarmantnije, najsavršenije u svakom detalju.“

Čaj se najviše ispijao u posebnim čajanama – čajnim kućicama koje su svojim izgledom podsjećale na šumske kolibe. Prvotno je ceremonija bila rezervirana samo za više slojeve društva dok ga nisu prihvatili svi društveni slojevi. Plemenitaši su u početku pili najbolji čaj iz pokrajine Shizuoka pa je i dobio epitet „carski čaj“ jer si ga niži slojevi društva nisu mogli priuštiti radi skupoće. U japanskoj ceremoniji čaja sudjeluju svi, od gejši do samuraja. Za nju veliku važnost imaju čajnici, čaše, čajni pribor i estetika uopće.

Gejše su razvile posebnu tradiciju služenja čaja, kako se razvijalo društvo gubila se i važnost filozofije zen budizma i mijenjala ceremonija čaja. Svako usavršavanje ceremonije postalo je prestižem i znakom pojedinog staleža. Svoj doprinos ceremoniji dali su i samuraji, ratnici čvrste vojne discipline koji su odredili kruta pravila kojih se u Japanu i danas drže. Za njih je ceremonija ispijanja čaja bilo jedino slobodno vrijeme za opuštanje pa je stoga cijeli postupak bio vrlo spor i sve se odvijalo u potpunoj tišini. Uz jednostavni pribor ukras je bio jedino tek procvjetala grančica. Kako kaže veliki majstor japanske čajne ceremonije Kakuzo Okakura, ceremonija mora ostaviti dojam istančanog siromaštva. Danas se u Japanu u ceremoniji pripreme čaja najviše pažnje posvećuje pripremi zelenog čaja. Čaj mogu pripremati i muškarci i žene. Muškarac priprema čaj tako da prvo svilenom ljubičastom tkaninom obriše cijeli pribor dok kod žena takva krpa mora biti crvene boje. U „chawan-u“, zdjelu u koju se stavi čaj u obliku praha, dolije se vruća voda, pomiješa se tucalom da se na površini stvori malo pjene, a potom je čaj spreman za ispijanje. Domaćin koji je čaj pripremao nakloni se gostima i prvo ih ponudi tradicionalnim slatkim kolačićima od graška iza kojih se pije gorkasti čaj. Dok uzvanici smireno ispijaju čaj, domaćin opere pribor i obriše ga lanenom tkaninom. Na odlasku se nakloni gostima u znak zahvalnosti i isprati ih iz prostorije. Smatra se da je ceremonija uspješna onda kada domaćin uspije zadržati pozornost svih gostiju tokom trajanja cijele ceremonije.

Za razliku od japanske ceremonije,  englesku tradiciju ispijanja čaja u 5 sati poslijepodne  s puno manje pravila uvela je Ana Vojvotkinja od Bedforda. Ova plemenitašica dosjetila se organizirati čajanke na kojima će se služiti sendviči, kolačići i čaj. U visokom društvu takva tradicija održana je do danas pa se uz kolačiće najčešće poslužuju manji sendviči punjeni sirnim namazom i svježim krastavcima, ali ima i puno varijacija na temu. Sredinom 19. stoljeća kasni poslijepodnevni ili ranovečernji čaj pretvorio se u izdašni obrok. Domaćini bi se natjecali u količini i izboru jela prema čemu bi pokazivali svoje imovinsko stanje. Japanci i Kinezi ovakvu ceremoniju smatrali su svetogrđem s obzirom na veliku količinu hrane, zaslađivanje čaja ili dodavanje mlijeka, za njih engleska ceremonija čaja barbarski je čin prema ovom „svetom“ piću.

http://cokocaj-trgovina.hr/caj/kultura_cajnih_ceremonija/

 


OTKRIJTE BUDUĆNOST

Naučite proricati iz listića čaja

Umijeće čitanja listića čaja i nije toliko misteriozno kako biste mogli pomisliti. Gatanje, odnosno predviđanje budućih događaja, zahtijeva pitanje na koje zatim dobivamo odgovor

Za proricanje budućnosti iz listića čaja trebat će vam neki osnovni predmeti, poznavanje tehnike i otvoren, ali i fokusiran um. Uz ove jednostavne savjete naučite kako čitati listiće čaja.

Prikupite potrebne stvari

Kako biste se pripremili za proricanje iz čaja, trebat će vam, naravno, čaj u rinfuzi, vruća voda, bijela šalica, tanjurić i salveta. Zagrabite žličicu listića po mogućnosti zelenog čaja i stavite ih u šalicu, a zatim prelijte vrućom vodom.

Proces iščitavanja

Pustite neka čaj odstoji nekoliko minuta. Osoba kojoj se čita trebala bi držati šalicu tih par minuta u ruci. Istovremeno se mora koncentrirati na pitanje na koje traži odgovor, a pitanje može izgovoriti naglas ili ga ponavljati u sebi.

Poželjno je da osoba kojoj se gata popije čaj dok je topli, ne prevruć, ali ne do kraja. Na dnu treba ostati gutljaj čaja kako ne bi progutala listiće. Cijelo to vrijeme treba razmišljati o pitanju, sjediti u tišini i razmišljati o tome. Što duže drži šalicu, što duže ispija čaj i što se osoba dulje koncentrira na pitanje, to će i traženje odgovora biti kvalitetnije.

Salvetu treba postaviti preko tanjurića. Osoba kojoj se gata nakon ispijanja čaja šalicu treba okrenuti tri puta u smjeru kazaljke sata i zatim primiti rub tanjurića. Nakon toga u sebi zamišlja želju i okreće šalicu na tanjurić, odnosno na salvetu, a zatim ga nakon što se iscijedi predaje osobi koja gata.

http://www.tportal.hr/funbox/astrofun/253821/Naucite-proricati-iz-listica-caja.HTML

Sudbina u šoljici caja

Proricanje pomocu listica caja ili taloga kafe (taseografija), tradicionalan je nacin gatanja, veoma popularan u 19. i 20. stoljecu, kada je pijenje caja i kafe postalo svojevrstan kult.  

 

Ako se odlucite da proricete buducnost pomocu listica caja, zaboravite na klasicne kesice s cajem. Najbolje je caj sipati u bijele soljice, jer je tesko razaznati neku figuru ako su solje s nekom mustrom.
Osoba koja zeli da joj se prorekne buducnost na ovaj nacin mora da ostavi dobar sloj caja u solji. Treba ga tako promijesati da se listici uskomesaju i caj polako izliti da listici ostanu na dnu i sa strana.
Ako pogledate cajne listice nakon ovog, nije vjerovatno da cete odmah prepoznati neke jasne slike. Morat cete da grupice listica gledate pomalo stisnutim ocima, izmedu gotovo skloplljenih trepavica, pustajuci masti na volju. Nakon izvjesnog vremena vidjet cete slicnost sa nekim stvarima gotovo isto onako kao kada neko gleda mrlje od tinte ili pukotine na zidovima rusevne zgrade ili na plafonu. Dobro upamtite simbole (oblike) mustre koje vidite: ako jedan list ili vise njih ukazuju na vise od jednog lika, predmeta ili simbola, zabiljezite ih i kmbinujte znacenje.
Protumacite simbole u skladu sa sljedecim znacenjima:


· Akrobata – Opasnost, rizik, napetost; potrebno je naci vecu sigurnost i zastitu;
· Andeo – Bezbriznost; neko brine o vama; osjecaj sigurnosti;
· Automobil – Predstoji povoljan, sretan period;
· Avion - Ovaj simbol se ne tumaci kao najava putovanja vec kao napredak, nasljede bogatstva. Ako je avion smrskan, budite oprezni – prijeti nesreca;
· Balon – Budite oprezni; moguce prolazne nevolje i problemi;
· Beba – Mozda cete dobiti prinovu ili dobru vijest; moguce manje nevolje; ako se nalazi blizu dna soljice, poteskoce zbog nepromisljenih ogovaranja;
· Bic – Nasilje, agresivnost, seksualna nastranost;
· Bodez - Pozor, opasnost! Cuvajte se lakovjernosti i lakomislenosti;
· Brijeg – Los predznak; poteskoce i prepreke na putu do cilja;
· Brod – Ocekujte uspjesno putovanje;
· Boca – prilicno aktivan drustveni zivot.
· Cvijet – Dobar predznak; ostvarenje zelja; ako su listici na dlu – poteskoce oko ostvarivanja zamisli i zelja; moguca nesreca;
· Camac – Osjecajte se sigurnim, vi ste pod zastitom; posjetit ce vas prijatelj;
· Casa – Samostalnost, neovisnost, integritet;
· Cekic- Vise napora u zivotu;
· Cizma – Zastita, posebno od fizickog napora i bola;
· Drvo – Predstoji povoljan period; promjene nabolje, sveopsta poboljsanja;
· Glava – Pruzit ce vam se iznenadna prilika da ostvarite svoje zamisli, pogotovo ako ste intelektualac;
· Grozde – Sreca, harmonija, uzivanje u skladu i ljubavi;
· Harfa – Romantika, haromija u odnosima sa onim koje volite; simbol napretka i emocionalne srece;
· Igracka – Nostalgija za prohujalim vremenima, najcesce zal za djetinjstvom i sigurnoscu;
· Jabuka – Plodovi rada, poslovni uspjesi, javna priznanja;
· Jaje – Blagostanje, uspjeh, puna kuca, izobilje;
· Kapija – iznenadna promjena;
· Kisobran – Ako je otvoren – zasticeni ste od neugoda i ogovaranja; ako je zatvoren, budite oprezni;
· Kljuc - Nesto sto izgleda tajanstveno uskoro ce se objasniti;
· Knjiga – Simbol mudrosti; ako je otvorena – dobre vijesti; ako je zatvorena – zakasnjenja ili neugodni razgovori; osoba kojoj se predskazuje buducost trebala bi potrazit savjet od strucnog lica;
· Kocka – Upozorenje; ne donosite brzoplete odluke;
· Kotac, tocak – Ako je potpun,, sreca; ako je polomljen – razocarenje, neuspjeh; ako je blizu ruba soljice – neocekivani novac;
· Koverat – Na putu su dobre vijesti;
· Koza – Oprez, cuvajte se neprijatelja;
· Krevet – Tromost ili nesto sto je zavrseno, mozete odahnuti;
· Krila - Vijesti – dobre ili lose – ovisno o polozaju u soljici;
· Krov – Neizbjezna je promena u zivot;
· Krst, kriz – Neprijatne novosti. Priroda novosti moze se pretskazati pomocu prirode najblizeg simbola. Ako je blizu boce, onda se radi o drustvneom zivotu, ako je pored ptica, moze biti gubitaka;
· Krug – Uspjeh, uspjesno zavrsen posao;
· Kruna – unapredenje na poslu ili zeljeni sastanak.
· Kuca – Sigurnost, uspjeh, blagostanje;
· Kupus – Ljubomora, sumnje, ogovaranje;
· Kutija – Ako je ptvorena, romanticne neovolje ce se uspjesno rijesiti; ako je zatvorena – izgubljene stvari ce se pronaci;
· Lanac – Treba uloziti vise napora u posao;
· Ledenjak – Pripazite, pred vama se nalazi opasnost;
· Leptir – Neozbiljnost; neko u vasem zivotu ne ponasa se odgovorno;
· List – Blagostanje, uspjeh; ako se nalazi na dnu soljice – mirna i sretna starost;
· Luk - Susret sa osobom koja ce uveliko uticati na dalji zivot onog cija se sudbina gleda.
· Ljestve - Stvari ce se poboljsati; unapredenje, napredovanje, povisica;
· Ljudski likovi – Tumace se prema tome sta su i u kakvom su kontekstu sa svrhom gatanja;
· Mac – Los predznak, svade, okrsaji, nesporazumi;
· Macka – Pripazite, neko blizak ce vas izdati; lazni prijatelji, prevara;
· Maska – Neiskrenost, gluma, ogovaranje; nesporazumi s voljenom osobom;
· Mladi Mjesec – Ocekuje se finansijski uspjeh;
· Mjesec – Moguca ljubavna avantura; ako je okruzen tackicama, moguc brak iz interesa;
· Nogometna lopta – Uspjeh, ostvarivanje ciljeva;
· Novcic – Finansijski uspjeh; zarada; otplacivanje dugova;
· Noz – Teski nesporazumi, ljutnja i svada;
· Oblaci – Pred vama su nevolje; ako oko oblaka ima tackica – moguci novcani problemi;
· Oci – Trazi se paznja i oprez; budite savjesni na poslu;
· Palma – Predstoji uspjeh, priznanja, nagrade, cast;
· Pas – Odanost, vjernost, prijateljstvo, dobrohotnost; ako se nalazi na dnu soljice – prijatelju nevolji ocekuje vasu pomoc;
· Pisma – Stizu novosti; ako oko pisma ima tackica – dobit cete novac;
· Planina – Nevolje; ocekuju se problemi;
· Prase – Dobit, blagostanje; moguca lakomost;
· Prsten - Emocionalna sreca; ako je na vrhu – vjenjcanje, sretan dogadaj; ako je na dnu – duge i neizvjesne zaruke; ako je slomljen – prekinute zaruke;
· Ptica – Opcenito dobre vijesti; ako su to ptice selice – ima veze sa proricanjem;
· Puska – Predstoje nevolje, svade, nesporazumi; ako je blizu vrha soljice – nesloga u ljubavi; ako je na dnu – ogovaranje, klevete; za vojno lice – poziv u vojski ili na vojnu vjezbu;
· Put – ako je prav, sve je u redu, ako je krivudav, onda je suprotno znacenje;
· Riba - Sjajne vijesti, mozda iz daljine; sreca i uspjeh;
· Rog – Obilje, nasljede; ako su tu i tackice – iznenadna zarada;
· Ruka – Ako je otvorena – prijateljstvo; ako je zatvorena – svada;
· Sat - Uskoro ce se desiti vazan susret;
· Sidro – Putovanje koje ce se sretno zavrsiti; na vrhu soljice – uspjeh, postojanost; ako je zamagljeno – ocekujte poteskoce;
· Sjekira – Upozorenje, budite oprezni sa novcem i u ljubavi; ako je pri vrhu – poteskoce ce brzo proci;
· Srce – Uzbudenje u emotivnom zivotu; uzitak, brak, sreca, prijateljstvo;
· Sto – Ako je tackast – pripazite na novac; losa ulaganja;
· Strijela – Sretna i harmonicna ljubav;
· Stijena – Mali problemi, koje cete brzo prevazici;
· Stopalo – odgadaju se dobre vijesti.
· sesir - Manja nezgoda; promjene; na dnu soljice – suparnistvo; na vrhu – sklad i opsta poboljsanja;
· Torba – Pred vama je neka zamka; ako je torba otvorena – mozete pobjeci; ako je zatvorena – bit cete uhvaceni;
· Trokut – Iznenadenje; nesto sto niste ocekivali;
· Vaga – Parnica; ako je u ravnotezi – pravda; ako nije – nepravda;
· Vatra – Budite oprezni; opasnost zbog brzopletosti;
· Vjestica – Pripazite se neke zenske osobe; moguca neprijateljstva;
· Vlak, voz – Spremnost da se krene u novi uspjesan projekat;
· Voce – Blagostanje, izobilje;
· Vodopad – Sveopsti uspjeh; blagostanje, izobilje;
· Vrata – Ocekuju vas povoljne prilike, iskoristite ih;
· Vuk – Neprijateljstvo, ljubomora, moguce svade;
· Vulkan – Nekontrolirane emocije, afektivna stanja;
· Zastava – Pred vama je opasnot; ako je izbjegmete – put do srece;
· Zmija – Oprez, vreba vas neprijatelj; potrebno je vise mudrpsti;
· Zvijezda – Zdravlje, ucekuje vas neka neizvjesnost;
· Zvono – na putu su dobre vijesti;
· zena – Uzitak, plodnost, izobilje, blagostanje; nekoliko zena – svada, neprijateljstvo, ogovaranje;

NAPOMENA: Za simbole koji se na ovoj listi ne pojavljuju morate iskoristiti svoje intuitivne sposobnosti. Tako cete protumaciti simbol daleko od njegovog doslovnog znacenja. Na primjer, listic koji vam lici na mrtvacki kovceg mozete objasniti kao gubitak nekog tipa, a ne predskazanje smrti. Isto tako i oblik koji vas podsjeca na lampu moze biti protumacen kao svjetlost koja ce rasvijetliti neki nejasan problem. Bilo bi pogresno simbol tumaciti doslovno.
Svaki simbol uz ivicu solje pokazuje nesto sto ce se desiti sljedeceg mjeseca, simbol na dnu solje ukazuje situaciju ili dogadaj koji ce se desiti za dvije ili vise godina: daljina izmedu ruba i solje ukazuje na vremenski interval od 18 mjeseci. Ako je nesto na sredini solje, dogadaj ce se odigrati otprilike za godinu dana.

http://www.bosnic.com/Sudbina-u-%C5%A1oljici-caja-0505126333.html

Eto, nadam se da  vam je ovo kratko čajno putovanje bilo zanimljivo i poticajno. Sad si lijepo skuhajte čaj i prepustite se uživanju.. Ako se nakon ispijanja čaja poželite poigrati simbolima u šalici, samo naprijed. Zašto ne bi bilo korisno, lijepo, ugodno i zabavno, sve u samo malenoj šalici čaja….

ČAPLJE

su važile kao prognozeri vremena - ako je čaplja letjela visoko na dulju prugu, očekivala se kiša, vjetar i nevrijeme. Čapljino pero štitilo je, navodno, onoga tko bi ga nosio od nesreće. Čapljina se mast upotrebljavala protiv uloga, gluhoće, očnih bolesti, uzetosti, kao i za stimulaciju probave. Plinije je pisao da je protiv nesanice dobro ušiti čapljin kljun u magareću kožu i privezati to oko čela.

Sve o  Praznovjerju - Helmut Hiller

Naslov izvornika

Helmut Hiller Lexikon des Aberglaubens 
© 1986 Süddeutscher Verlag GmbH, 
München 
Digitalizacija knjige: Equilibrium ® 2007

* * *

Čaplje

Čaplje (lat. Ardeidae) su porodica ptica iz reda rodarica. Porodica ima 62 vrste. Većina ima duge noge i dug, šiljasti kljun. Pored toga, brojne vrste imaju i dugačak vrat. Vezane su gotovo isključivo uz slatkovodna staništa gdje u plićacima uz obalu tragaju za ribama.

Rasprostranjenost i životni okoliš

Rasprostranjene su širom svijeta, nema ih samo na Antarktiku i nekim oceanskim otocima. Najveći broj vrsta (24 vrste) živi u južnoj i jugoistočnoj Aziji.

Čaplje su prije svega stanovnici nizina i rijetko ih se sreće u brdovitim predjelima, no ima i iznimaka. Tako je gak (Nycticorax nycticorax) viđen u čileanskim Andama na visini od 4816 m.

Čaplje uobičajeno žive uz obale slatkih voda. Najčešće ih se sreće uz plitka jezera i močvare, ali i uz rijeke, u šumama mangrova pa čak i uz morske obale. Neke vrste se povremeno ili trajno mogu sretati i udaljene od vode. Najpoznatiji takav primjer je afrička žuta čaplja koja obitava na travnjacima i savanama, i nema spomena vrijednu vezu s vodom.

Većina vrsta su stanarice ili skitalice, no u porodici ima i selica. Selidbeno ponašanje izraženije je kod ptica u umjerenim i hladnijim područjima nego kod onih koje žive u tropima. Tako europske populacije čaplji danguba, gakova i bukavčića prezimljuju u Africi, južno od Sahare. Siva čaplja je djelomična selica; iz Srednje Europe seli u zimovališta od 25 do 45% populacije, iz Švedske 70%, dok populacija koja obitava na britanskim otocima ne seli uopće.

Klasifikacija: potporodice

Neke vrste čaplji

 

 

Status zaštiteSistematikaPodručje životaPodporodice

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Caplje

* * *

 

Čaplja   Ovu vrstu ptica odlikuje zbijeno telo sa dugim vratom i snažnim kljunom. Dugim nogama gacaju po plićacima gde se hrane ribom, vodozemcima, puževima i rakovima.

Većina čaplji služi se u pronalaženju plena oštrim vidom dok motri na najmanji pokret ispod vodene površine.

Čaplje imaju nekoliko adaptacija za kretanje i nalaženje hrane u plitkoj vodi. Dugaćke noge im omogućavaju da perje ostane suvo dok ispružaju pokretljiv vrat i glavu prema vodi. Noge imaju četiri razmaknuta prsta i to tri okrenuta napred i povezana kožicom koja služi za raspodelu težine ptice prilikom hodanja po mulju ili močvarnoj vegetaciji. Kada love čaplje savijaju vrat u položaj u obliku  slova '' S ''.

Kada opaze plen one munjevito zamahnu glavom napred i hvataju plen. Dugačak i šiljat kljun je efikasan alat za izvljačenje životinjica iz mulja. Jedino kašikare imaju pljosnat kljun koji je pri vrhu prošijen u obliku kašike. One pomoću ćelija čula dodira gacaju po mulju i zamahujući kljunom levo-desno kroz vodu dolaze do hrane. Većina čaplji se hrani pojedinačno kako bi izbegle da im druge ptice uznemire lovinu a uveče se okupljaju u grupe na noćenja.

Sve čaplje se gnezde u društvu istovrsnih ptica. Njihova gnezda su velika, grubo sastavljena zdanja što stoje na polomljenim stabljikama trske ili na drveću. Prostor oko gnezda odlikuje se jako neprijatnim mirisom i opustošenim drvećem, jer izmet čaplje sadrži u sebi veliku količinu kiseonika. Kolonije mogu brojati i do tri stotine gnezda.

U Srbiji se gnezdi i obitava osam vrsta čaplji i to: Siva, Velika bela, Mala bela, Mala žuta, Čapljica, Bukovac, Kašikara, Gak i Purpurna čaplja.

Siva čaplja (Ardea cinerea)


Najčešća i najraširenija čaplja u Evropi. Mužjak i ženka su spolja gledano isti. Dok lovi ona stoji uz ivicu vode i vreba. Čim joj riba priđe, ženka se naginje napred i delimično ispruža vrat pre nego sto plen iznenada uhvati, a zatim ga proguta odmah ili ako je riba veća odnosi na kopno. Ova čaplja prva počinje sa gnežđenjem. Mužjak i ženka zajedno grade gnezdo i to na visokom drveću a ređe i na trsci. Zenka snese 3-5 jajeta.

 
Velika Bela (Egretta alba)
Veličine je sive čaplje. U XIX veku na hiljade ovih ptica je ubijeno da bi njihova pera krasila šešire dama u Beču i drugim metropolama. Perje joj je sasvim belo a noge i stopala crna. U sezoni gnežđenja dugaćko ukrasno leđno perje visi pozadi preko kratkog repa. Jedinke brane svoju teritoriju u okviru grupe. Gnezdo pravi u šašu i trsci a u retkim prilikama na drveću. Zenka snese 3-4 jajeta a mlade bele čaplje su agresivne što često dovodi do smrti slabijih mladunaca. Zimi se udružuje u jato od 50-ak ptica radi lakšeg prezimljavanja.

 
Mala bela (Egretta garzetta)
Za razliku od velike bele, mala bela se ne boji toliko ljudi. Znatno je manja od velike bele. Gnezdo pravi na drveću pored reka i močvara. Gnezdi se u kolonijama i do 100 parova. Ženka snese 3-5 jajeta.
 

Mala žuta (Ardeala ralloides)
Česta ptica, gnezdi se po trsci i žbunovima sa ostalim čapljama. Ženka snese 4-6 modrozelenih jaja. Lovi pojedinačno šćućurena u trsci i u stanju je da satima stoji nepomično čekajući da nešto ulovi. Zbog toga je zovu i '' danguba''. Kod nas dolazi u aprilu i ostaje do septembra.

 
Čapljica (Ixobrychus minutus)
Čapljica je najmanja čaplja u Evropi. Gnezdi se pojedinačno u trsci. Ženka snese 2-7 jajeta. Često lovi u parovima, stojeći u trsci tik jedna do druge.

Čapljica
Gak (Nycticorax nycticorax)
Za razliku od većine ostalih čaplji gak se hrani noću ili u sumrak. Hrani se pojedinačno a gnezdi se u kolonijama sa ostalim pticama. Dobro se penje pa se često može videti po korenju ili granama uz ivicu vode. Kao i velika bela čaplja gak je bio proganjan i ubijan ne bi li se njegova pera našla na šeširima Evropskog plemstva. Gnezdo pravi na drveću i u žbunju a ženka u maju mesecu snese 3-5 jaja.

Gak  
Bukavac (Botaurus lentiginosus)
Sa prugama i šarama kao i smeđim perjem, bukovac je izvrsno prilagođen životu u trsci i močvari. Nekada je bio česta ptica a danas je ugrožen i spada u zaštićene vrste. Gnezdi se u rano proleće a ženka snese 4-6 jaja. Kad oseti da je u opasnosti ispruža glavu prema nebu i stojeći nepomično u trsci skroz se stopi sa njom, tako da ga je jako teško primetiti. Zbog toga ga zovu još i nebogled.

Mrka čaplja (Ardea purpure)
Nešto je manja od sive čaplje. Hrani se kao i sve ostale čaplje ribom i vodozemcima. Gnezdi se u manjim kolonijama a gnezdo pravi tik iznad vode gde ženka snese 4-6 jajeta. Nešto je ređa u odnosu na ostale čaplje.

Tekst i fotografije: copyright Predrag Kostin



  http://www.zivotinjsko-carstvo.com/ptice/caplja_egretta.php  

* * *

CRVENA ČAPLJA
Ardea purpurea

Uvod

Crvena čaplja (Ardea purpurea Linn. 1766), nazvana još i čaplja danguba, čaplja mrka, zmijar, čađo, spišac, ptica je vodarica ili močvarica pripadnica hrvatske ornitofaune. Dosta je velika ptica. Visoka je 80-90 cm, duga je otprilike isto toliko. Teška je 0.5-1.3 kg, a raspon krila joj je 120-150 cm. Nešto je manja od sive čaplje, od koje se razlikuje po svom crvenkastosmeđem perju, i, kod odraslih, tamnije sivim leđima. Čelo i gornji deo glave zajedno s ukrasnim perima je crno, kao i prsa i stomak, a tamniji su i delovi ramena i delovi prsa. Crne pruge se pružaju od kljuna, ispod lica do prsa, a perje vrata i delovi lica su kestenjastosmeđi. Ima uži žuti kljun, koji je kod odraslih svetliji za vreme sezone parenja. Purpurno-crvene nijanse na perju teško se vide s daljine, kada izgleda nešto tamnija od sive čaplje. U letu, napred uperen zavoj vrata manje je zaobljen nego kod sive čaplje, čineći oštriji luk. Glava i vrat su uži i vijugaviji. Prsti su duži, stražnji prst strši u letu. Leđa i krila su plavosiva. Stopala su joj veća nego u sive čaplje.

Rasprostranjenost

Selica je koja u naše krajeve stiže krajem marta, a napušta ih najčešće u avgustu i septembru, nekad i kasnije. Kolonije ove čaplje u Hrvatskoj nalaze se u Kopačkom ritu, Krapje đolu, Jelas polju. Ova čaplja takođe nalazi se i u Balatonu i Valencijskim jezerima u Mađarskoj, Treboni u Češkoj, na više mesta u Slovačkoj, na Nižiderskom jezeru u Austriji, u Friziji i Utrechtu u Holandiji, u porečju reke Po u Italiji, Camargue u Francuskoj, delti Dunava u Rumuniji, te u Portugalu i Španiji. Osim što je ima u Europi, nastanjuje i Afriku i središnju Aziju. Crvena čaplja je stanovnik ritsko-močvarnih biljnih zajednica u kojima preovladava trska (Phragmites australis), fitocenozu trske s rančićem (Scirpo - Phragmitetum W. Koch 1926.). Iako je trska najčešće mesto zadržavanja i gnežđenja evropske populacije nalazimo je i u drugim staništima s drugačijim vegetacijskim obraštajem. Gnezdi se i na niskim grmolikim stablima jove, u vrbovoj šikari (kao u Krapjem đolu na Lonjskom polju). Zanimljivo je da su u Lonjskom polju nađena gnezda na stablima hrasta lužnjaka i grmovima gloga, a gnezdi se čak i na stablima do 25 m visine. Nakon ritualnog sparivanja koje je slično sivoj čaplji (Ardea cinerea Linn. 1758.), par zasniva gnezdo jednostavne građe izgrađeno od vlati šaša, trske i sl. materijala iz okoline. Još nedavno bila je najbrojniji stanovnik Kopačkog rita i ostalih močvara u Hrvatskoj. Danas se neredovno gnezdi. Nekoliko parova gnezdi se na Malom Dunavu između Vardarca i Eblina. Nasuprot tome, u 19. veku zabelešene su kolonije gde je i do 400 parova bilo zajedno na gnešđenju. Postale su retke i na seobi. Gnezdeća populacija na Vranskom jezeru jedina je u priobalnom delu Hrvatske, a čini preko 10% ukupne hrvatske populacije.

Ishrana

Hranu nalazi u plitkoj vodi. Hrani se malim ribama, žabama,insektima, malim sisavcima, gmazovima i pticama. Često nepomično čeka plen ili polako lovi pretraživanjem. Zauzima pozu za skrivanje kao bukavac. Spor je letač, dok leti vrat joj je uvučen. Dugi vrat za vreme leta izgleda zmijoliko, poprima oblik slova S. Poziv je glasno graktanje krek

Razmnožavanje

Gnezdi se u tršćaku i vrbovoj šikari. Nakon ritualnog sparivanja koje je slično sivoj čaplji, par zasniva gnezdo jednostavne građe izgrađeno od vlati šaša, trstike i sličnih materijala iz okoline. U gnezdu se nađe 4 do 5 plavozelenih jaja. Inkubacija traje 25-30 dana. Mladi napuštaju gnezdo za 7-8 nedelja. Roditelji su brižni i redovno ih hrane i štite od prejakog sunca i neprijatelja. Gnezda svijaju u čistoj ili mešovitoj koloniji s drugim vrstama čaplji: sivom, velikom belom (Egretta alba L. 1758.), žutom (Ardeola ralloides Scopol. 1769.), gakom (Nycticorax nycticorax L . 1758.) pa i sa žličarkom (Platalea leucorodia L. 1758.). U vazduhu se čuje nešto jače od sive čaplje, a za vreme gnežđenja, u koloniji čaplji glasanje je vrlo intenzivno danju i noću.

Zanimljivosti

Crvena čaplja i ljudi

22. marta 2004.

Hrvatska pošta je u saradnji sa Svetskim fondom za očuvanje prirode izdala četiri prigodne poštanske marke s motivom crvene čaplje. Štite je mnoge međunarodne konvencije: Bonska iz 1975. i Bernska konvencija iz 1979., zatim Sporazum o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA) iz 1995. Konvencija o zaštiti vodenih staništa iz Ramsara iz 1971. U Hrvatskoj je zaštićena zakonom o zaštiti prirode iz 2003. te Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta ptica iz 1995.

Neprijatelji

Lisica i Šakali su joj jedini neprijatelji na ovom prostoru, sem ljudi.

Linkovi

Pripremila: Jelena Princip, IV-5

http://www.gimnazijaso.edu.rs/gornje-podunavlje/zivotinje/ptice/caplja-crvena.php

* * *

Vjerujem da su sve životinje dobri „prognozeri“ vremena i da predosjete svaku nadolazeću promjenu u svom okolišu, a nekad su to i ljudi mogli. Ljudi su tu sposobnost izgubili kad su se počeli oslanjati na tehnologiju…

Ne znam za liječenje čapljinom masti, ali čaplje mi ne izgledaju nešto masno…

Čapljin kljun, u magarećoj koži, na čelu nesaničara me baš nasmijao…

Ima i čudnijih talismana od čapljinog pera. Ovo vjerovanje me podsjetilo na izreku: „Gladiti nekoga peruškom po riti“ – u prijevodu biti pre-obziran prema nekome, prekomjerno mu ugađati, dobro paziti da ga se ničim ne naljuti ili oneraspoloži…

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST U TRAVNJU...

TRAVANJ...

ASTROLOGIJA, NUMEROLOGIJA I OSTALO

BRZI CHAT

  • Član bglavacbglavac

    dragi ljudi, nemojte zaboraviti ići na izbore. Lp

    17.04.2024. 08:21h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi, kako je prošla pomrčina sunca?

    09.04.2024. 06:53h
  • Član bglavacbglavac

    Dragi magicusi, želim vam sretan i blagoslovljen Uskrs. Lp

    31.03.2024. 07:20h
  • Član edin.kecanovicedin.kecanovic

    "Tako mi smokve i masline, i Sinajske gore, i grada ovog sigurnog." Kur'an

    24.03.2024. 19:53h
  • Član bglavacbglavac

    Cvjetnica. Idemo posvetiti maslinovu grančicu. Lijep dan vam želim!

    24.03.2024. 06:34h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi. Lp

    21.03.2024. 06:56h
  • Član bglavacbglavac

    Danas je i Dan očeva. Sretno!

    19.03.2024. 08:06h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karteLjubavne poruke

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info

CRVENO, CRVENOKOSI LJUDI, CRVENI VJETAR, CRVENDAĆI, CVRČCI i CRVENREPKE EGZORCIZAM, EKSKREMENTI, ELEFANTIJAZA (SLONOVSKA BOLEST), ELEKTRICITET, ELOKVENTNOST, ENGLESKA BOLEST, EPILEPSIJA