Vjera dolazi od Emunah hebrejski: "vjernost". Ta vjernost je usredotočenost ali ne samo u mentalnom smislu nego u holističkom smislu kao npr predanost nekoj vještini.

U Alexandriji su gnozu "Gnosis" koja je značila sakralno znanje protumačili kao bilo koje drugo znanje npr znanstveno znanje koje se protumačuje kao mentalno znanje, I suprostavili su toj "gnozi" - vjeru koja je izgubila svoj sakralni smisao "vjernost" i paradoksalno tu vjeru su suprostavili gnozi koja je tada već predstavljala mentalno znanje. Njima je u toj točci "vjernost" počela predstavljati "vjerovanje" koje se opet paradoksalno počela manifestirati kao 'mentalno uvjerenje' u tome trenu kada su osudili gnozu. I u tome trenu su pobrkali vjeru sa uvjerenjem i u tome trenutku su izgubili i Emunah - izvornu vjeru i gnozu kao sakralno znanje.A izvorno je "vjernost" značila vjernost sakralnom znanju (odnosno spoznaji).

Hamvas: "to je podli i jeftini filozofski nesporazum koji se dogodio u Alexandriji na temelju kojeg je crkva osudila gnozu kao sakralno znanje."iIstovremeno su izgubili religiju - Religos "ponovno se ujediniti sa apsolutom" ili sa onim što jesi - što je jedno te isto; i pali su u vlast razumskog aparata koji rezultira u Turbi (sveopća pomutnja moralna, svjesna, nesvjesna) ili Samsari.

Na koji način su izumili agnosticizam? Onda su rekli: mi odbacujemo gnozu mi smo "agnostici". Time su rekli: mi ne vjerujemo u spoznaju nego u vjeru (koju više ne razlikuju od uvjerenja) znači deklarativnu vjeru. G.I.Gurdjieff je rekao da religiju treba tražiti izvan ovozemaljskog života (života sa malo ž), dok su crkveni oci upravo rekli suprotno. Huxley (Krishnamurtijev đak) je agnosticizam stavio u pravi kontekst: "da se spiritualne istine ne mogu razumom dosegnuti. I čak ako ih razum dotakne one nisu u posjedu saznavaoca nego su transcedentne." (van razuma).

Teologija ne razlikuje vjeru od mentalnog uvjerenja i zato ih je Nietzche napadao. "Antikršćanin" kako je sebe i svoje djelo zvao u Njemačkom originalu, kako se etimološki zove djelo 1885 govori u biti da je Nietzche-kršćanin, i samim tim što je rekao u tome djelu da je prvi i zadnji kršćanin umro na križu. Sama teologija je po tome agnostička.
Max Webber sociolog koji je proučavao sociologiju religioznosti je dodao da se dan danas u stručnoj literaturi brkaju riječi "gnostik" i "agnostik". A nesporazum (Turba) je počeo u Alexandriji. Zato nije čudno što su gnostici rekli da je svijet "obrnut". Gurdjieff je govorio da ljudi imaju inverznu svijest (odnosno svijesnost), i da trebaju doživjeti preokret u svijesti (iz svijesnosti u svijest). U židovstvu se to zove Teshuah što znači preokret, a u kršćanstvu se to naziva Metanoja. A opet paradoksalno su crkveni oci "Metanojom" nazvali preokret osobe sa Islama na kršćanstvo. :)

* author: Vid Zorko alias Profa