Iako se imena razlikuju, mnogi veruju da se odnose na istu osobu — Učitelja svijeta čije je ime Maitreja. (eng. Maitreya).

Maitreja, koji radije želi da ga znaju kao Učitelja, ne dolazi kao vjerski vođa ili s namjerom da utemelji novu religiju. Dolazi kao Učitelj i vodič ljudima svih religija kao i onima koji nisu religiozni.

Sada, kada smo u dobu velikih političkih, ekonomskih i socijalnih kriza, Maitreja će nadahnuti čovječanstvo da na sebe gleda kao na jednu obitelj i izgradi civilizaciju koja će se temeljiti na dijeljenju dobara, ekonomskoj i socijalnoj pravdi i globalnoj suradnji.

Pozvat će na akciju za spas milijuna ljudi u koji svake godine umiru od gladi u svijetu obilja. Jedna od Maitrejinih preporuka bit će promjena socijalnih prioriteta tako da ispravna hrana, stanovanje, odjeća te obrazovanje i zdravstvena njega postanu univerzalna prava.

Pod Maitrejinim nadahnućem čovječanstvo će učiniti potrebne promjene i izgraditi zdraviji i pravedniji svijet za sve.

Čovječanstvo na raskrižju

Čovječanstvo je na raskrižju. Jedan put u budućnost vodi u sve veću socijalnu i gospodarsku podijeljenost, ekonomsku podijeljenost, uništenje okoliša, u ratove i opasnost po planet. Drugi put vodi sve veći društveni sklad, gospodarsku i ekološku ravnotežu, u zlatno doba mira.
     Na sreću, u ovom kritičnom trenutku u povijesti među sobom imamo skupinu izuzetnih duhovnih učitelja, koji nam mogu pomoći i voditi nas prema miru. Oni su tu da nam pomognu i da nas usmjeravaju prema miru. Međutim, to vodstvo mi sami moramo svojom voljom prihvatiti i početi aktivno raditi na rješavanju naših najvećih svjetskih problema.
     Jedan od najopasnijih je sve veća nejednakost izmedju "onih koji imaju" i "onih koji nemaju". Na primjer:

• 1/3 razvijenog svijeta troši 3/4 svjetske hrane i 83% ostalih resursa.
• 255 najbogatijih ljudi na svijetu sakupilo je bogatstvo od preko tisuću milijardi američkih dolara, što je jednako godišnjem prihodu 47% najsiromašnijeg svjetskog stanovništva.
• Od 4,4 milijarde ljudi koji žive u zemljama u razvoju:
  • gotovo troje od pet petero živi bez osnovnih sanitarija
  • gotovo jedan od troje nema čistu vodu za piće
  • jedna četvrtina nema primjereni stambeni prostor
  • jedan od petero živi izvan dosega primjerene zdravstvene njege
  • jedno od petero djece je pothranjeno, a jednaki postotak ne završi više od 4 razreda osnovne škole.
• Čak je i u SAD-u, najbogatijoj zemlji svijeta, približno 12 milijuna obitelji na rubu gladi, dok je barem 700.000 beskućnika svake noći bez krova nad glavom.

     Ovaj sve veći jaz između bogatih i siromašnih prijeti svima nama jer kriminal, društveni nemiri, građanske ratovi te ilegalna imigracija i zagađenje okoliša koji iz njega proizlaze ne poznaju državne ili lokalne granice.

Svjetska potrošnja
Pohlepa manjine ugrozila je budućnost planeta. Svjetska potrošnja dobara i usluga je kod 20% najbogatijih u 1998. godini dosegla 24 tisuće milijardi dolara, što je dva puta više od 1975. godine. UN-ov Izvještaj o ljudskom razvoju zaključuje da "nezadrživi porast potrošnje vrši besprimjeran pritisak na okoliš". U tom i drugim izvještajima navodi se uništavanje šuma, iscrpljenost ribljih fondova i zaliha pitke vode, onečišćenje zraka, iscrpljenost plodnih tala, širenje pustinjskih površina, izumiranje životinjskih vrsta, te dramatičan porast izgaranja fosilnih goriva koji prouzrokuje globalno zagrijavanje. Popis sve većih okolišnih problema gotovo je beskonačan.
     "Neki osnovni sustavi života na Zemlji već su se gotovo približili 'točki bez povratka'," kaže Brian Halwell, predstavnik organizacije Worldwatch. "Ovu razinu  potrošnje ne možemo podnositi do unedogled."

Odgovor je pravedno dijeljenje dobara
Što bi čovječanstvo, posebice ljudi u razvijenom svijetu, mogli učiniti da njihov način življenja postane manje destruktivan, a više održiv, prije no što postane prekasno?
      Prema mišljenju predsjednika Američke centralne banke, Alana Greenspana, nagovještaji nesreće su već tu.
      "Nije vjerojatno da Sjedinjene Države mogu ostati oaza blagostanja na koju ostatak svijeta, koji je pod sve većim stresom, ne može utjecati," kaže Greenspan. Međutim, "stres" propadajućih gospodarstava u Aziji i Rusiji te sve veći nemir u Latinski Americi i istočnoj Europi ne ugrožavaju samo oazu Sjedinjenih Država nego i ostatak svijeta. "Svjetsko gospodarstvo je u škripcu," priznao je viši službenik u Međunarodnom monetarnom fondu (IMF).
      Napore Greenspana i njegovih kolega u Međunarodnom monetarnom fondu da saniraju svjetsko gospodarstvo priječi sama golema veličina "globalnog kasina" (svjetskih burzi, op. p.) koji je u prvom redu i doprinio sadašnjim problemima. Otprilike 1500 milijardi dolara u različitim valutama preko elektronski transakcija svakog dana mijenjaju vlasnike, sve u potrazi za špekulativnim dobicima koji nisu ni na koji način povezani sa stvarnom razmjenom dobara ili usluga. Taj tok kapitala, kada se premjesti van određenih država, kao što su Kina ili Indonezija, prouzrokuje goleme gospodarske probleme koji nastaju po čitavom svijetu. Perspektiva nije svijetla u Japanu, drugoj najvećoj gospodarskoj sili na svijetu, koji je već sada u dubokoj recesiji.
     "Kada američka 'oaza blagostanja' počne presušivati, što se s obzirom na sadašnju globalnu financijsku krizu mora dogoditi, tržišta dionicama na Zapadu počet će se padati u krizu. Taj će slom vladama omogućiti da nanovo vrednuju svoje gospodarske prioritete," kaže futurist Benjamin Creme.   Države svijeta će se okupiti i zajedno izabrati put u budućnost.

www.share-international.net