Dobro, što će danas Athumanunh pokušati opet izmjeriti i izračunati u misterioznom gradu Teotihuacan? Mogao bi se malo pozabaviti hramom boga Quetzalcoatla. Dakle, prvo da pronađe Athumanunh nešto zanimljivo što zapisali su drevni Maye u legendama i pričama o bogu Quetzalcoatlu.

Drevni Maye ovako su zapisali: 'Quetzalcoatl je među Mayama živio 52 godine, a onda s prvim jutarnjim svijetlom nestao ...'

Kalendar Maya naziva 'Haab' ima 365 dana, a to znači: 52 godine puta 365 dana iznosi 18 980 dana. Drugi 'sveti kalendar' drevnih Maya naziva 'tzolkin' ima samo 260 dana, jer toliko treba 'onoj sa suknjom od žada' (Venera) da se u svom plesu oko Zemlje jedanput graciozno okrene ... dakle, nešto se događa svake 53. godine, a to nešto što se opetuje, zapisano je opet u kamenu drevnih Maya: 'bogovi dolaze svake pedeset i treće godine među Maye'.

Bolje je onda da Athumanunh računa 360 puta 52 i dobit će 18 720 dana, a ona 'sveta godina' (pedeset i treća godina) od 260 dana pribrojit će se  i to će biti onda 18 980 dana. No, dobro ide onda Athumanunh na tu 'svetu godinu' od 260 dana. Kao prvo podijelit ću godinu na dva dijela, pa ću dobiti dva puta po 130 dana, a to mi pak sada paše, jer to je Athumanunhov 'niniva broj'.

Zašto 'niniva broj'? 'Veliki sunčev ciklus' traje 26 000 godina, pa ako to podijelim sa 260 dobit ću 100. Ako izbrojim 100 prikaza na Quetzalcoatlovom hramu, pa to pomnožim s 4 strane dobit ću broj 26 400. Ciklus 'One sa suknjom od žada' u tom 'velikom sunčevom sustavu' može se opetovati 66 puta, odnosno 66 puta 400 što daje približnu vrijednost tog 'velikog sunčevog ciklusa' (26 400). Ako pak zbrojim oko 400 prikaza boga Tlaloca, pa to opet podijelim s godinama 'velikog sunčevog ciklusa' dobit ću broj 65, a kako je opet blizu i piramida Mjeseca, a Mjesec pak može u tom periodu opetovati 64 svoja ciklusa, nešto imam!

Dakle, mogu onih 130 podijeliti na 64 plus 66, odnosno, osloniti se na cikluse Venere i Mjeseca tijekom 'Velikog sunčevog ciklusa' od 26 000 godina. Dobro, moram se prvo malo 'poigrati' brojkama, odnosno, posložiti si tablice koje ću opet moći rabiti u slaganju i prebrojavanju prikaza na hramu boga  Quetzalcoatla. Kako pak to izgleda, 'igranje s brojkama', Athumanunh Vam je nacrtao na svojoj sličici.

Zašto pak mu je ta 'igra brojkama' trebala vidjet ćete drugi put.