Panere - magijski začete od Gladokrva i Žedokrvke, u Drevnoj Noći Krvnog Saveza Južnih Šuma Alanarie. Veza Demondlakog i Prve Hladnooke Južne Šume iznjedrila je novu vrstu Noćobića što gladna su i žedna krvi ostalih bića. Krv Panera, Noćnih Borkinja i Lovkinja Noći, pamti zvjerstvo, ali zna biti i zavodljivo i neodoljivo šarmantna.

Pojava Panera usred tmine Noći smrzava šapat na usnama Noćnih Straža koje ostaju budne čak i u najdubljim tišinama Noći. Oči Panera su žarko jantarne s okomitim zjenicama koje sjaje u mraku, a koža im je tamnija vrlo često prekrivena sitnim uzorcima šara nalik prugama.

Panere se kreću gotovo nečujno, graciozno i tiho, poput predatora, ne čuješ ih dok već nije kasno - ili su iza tebe, ili su već u napadu. Kosa im je gusta i crna, ispletena u pletenice, nokti su im crni i savijeni poput kandži. Zubi su im šiljasti i oštri, s vrlo jako istaknutim očnjacima. Govore vrlo zavodljivim jezikom i glasom, mogu uspavati protivnika ili čak izazvati halucinacije kod bića slabijih mentalnih sposobnosti.

Iako se hrane krvlju, ne moraju piti svaki dan, a zbog tamnije kože, kad zaklope oči mogu se gotovo stopiti s Tamom. Mogu vidjeti u mrklom Mraku, a čuju otkucaje Srca na velikim udaljenostima. Posjeduju sposobnosti zavođenja svih mogućih oblika. Kreću se u paru, ili kao usamljene lovkinje.

Legende Starih i Drevnih zapisale su da Panere, ako se zaljube, padnu u unutarnji sukob samih sebe - sukobljava se ono zvjerski i ono mistično, glad i žeđ za krvi, ali i ljubav! Jednom su se Panere već zaljubile u Svjetlo, ali kako im ono nije dopuštalo loviti, one su umrle (athu. izumrle). Zato Panere više ne vole - one love!

Ipak, Šapat Ruba Noći još uvijek pamti i priča o jednoj od njih koja još uvijek voli Kavalira Svjetla - luta po rubovima bitaka, ne napada i ne pije krv - čeka! Njezino ime je Aren A'Nera rođena u Noćnom Dvoru Alanarie.