Piše: Goranka Jureško
http://www.jutarnji.hr/j2/zdravlje/clanak/art-2008,8,11,,129514.jl
1.Mozak: Starenje počinje od 20.
Kako starimo, tako se broj živčanih stanica, odnosno neurona u mozgu smanjuje. U život startamo s gotovo 100 milijardi, ali od 20. njihov broj počinje padati. U 40-ima dnevno gubimo oko 10.000, što naravno djeluje na pamćenje, koordinaciju pokreta, odnosno cjelokupni rad mozga. Zapravo, propadanje neurona izaziva kratki spoj između stanica mozga, kaže dr. Wojtek Rakowicz, neurolog s londonskog Imperial College. Dodaje da neki dijelovi tijela počinju stariti puno prije nego što to sami spoznamo, primjerice pojavom prve bore ili sijede vlasi, a to je upravo slučaj s mozgom.
Riječ stručnjaka:
Za prof. dr. Vidu Demarin, pročelnicu Klinike za neurologiju KB-a Sestre milosrdnice, nema dvojbe da mozak treba trening kao i naši mišići. “Nemojte sve zapisivati i držati brojeve telefona u mobitelu. Rješavajte križaljke, sudoku... Napregnite mozak i stalno ga držite u treningu. Neće se tako brzo predati i ostarjeti”, tvrdi Demarin. I sama kaže svakodnevno puni svoj mozak novim informacijama, kako znanstvenim tako i onim iz svakodnevnog života.
2. Probava: Starenje počinje oko 55.
Zdrava probava postoji dok su tzv. dobre i loše bakterije uravnotežene u probavnom sustavu, ističu stručnjaci. No, ravnoteža bakterija značajno se poremeti oko 55. godine, kaže dr. Tom MacDonald, imunolog s londonskog Medicinskog fakulteta, a rezultat je loša probava i rizik od bolesti probavnog sustava. Primjerice, jedan od najčešćih problema u starijoj životnoj dobi je loša probava i loš protok probavnih sokova kroz želudac, jetru i gušteraču te kroz male probavne putove.Riječ stručnjaka:
Prof. dr. Rajko Ostojić, gastroenterolog iz KBC-a Zagreb, naglašava kako s probavnim sustavom treba biti nježan. Ne treba ga opterećivati teškom, začinjenom, masnom hranom ili crvenim mesom jer to će na žalost ostaviti traga na zdravlju. Uravnotežena prehrana najbolji je put do zdravog probavnog sustava i u starijoj dobi. “Sam se nastojim držati onog što preporučujem i svojim pacijentima: jesti dovoljno, ali ne previše, raznoliko, s dosta povrća i voća”, kaže Ostojić.
3. Dojke: Starenje počinje od 35.
U srednjim 30-ima dojke počinju gubiti masno tkivo, smanjuje se njihov opseg i punoća. Također se skuplja aureola oko bradavica, ali najgore je što se već od te dobi povećava opasnost od raka dojke, što nije u vezi s fizičkim promjenama njihova izgleda. Naime, kaže Gareth Evans, specijalist za rak dojke iz St. Mary’s Hospital, s godinama naše stanice propadaju, a geni koji kontroliraju njihov rast mutiraju uzrokujući rak.
Riječ stručnjaka:
Prof. dr. Eduard Vrdoljak, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Split, kaže kako je rak dojke sve veći problem, ali optimistično dodaje: ako se otkrije u ranom stadiju, izlječenje je gotovo 98 posto. Zato naglašava kako su preventivni pregledi za žene koje u obitelji imaju rak dojke nužni već nakon 30., a za ostale nakon 40. “Naprosto, rano otkrivanje spašava život”, kaže prof. dr. Vrdoljak.
4. Mjehur i prostata: Starenje počinje između 50. i 65.
Prostata se kod muškaraca često povećava s godinama, a problem se najčešće pokaže s češćim mokrenjem, kaže prof. dr. Roger Kirby, direktor londonskog Centra za prostatu. No, s tim se susreće više od polovice muškaraca starijih od 50 godina kad prostata apsorbira previše muškog hormona testosterona. Normalna prostata veličine je oraha, a može narasti do veličine mandarine. Gubljenje kontrole mokraćnog mjehura najčešće počinje oko 65. Primjerice, kontrakcija mjehura može početi iznenada, čak i ako nije pun. Taj je problem češći kod žena nakon menopauze kad pada razina estrogena, što slabi mokraćnu cijev. Inače, kapacitet mjehura 70-godišnjaka upola je manji nego kod 30-godišnjaka. Zbog toga se u starijoj dobi znatno češće mokri, čak i onda kad mjehur nije pun jer je tonus mišića koji drže mjehur značajno slabiji. Dakako, to je razlog i za češće infekcije mokraćnih putova. Riječ stručnjaka:
“Da bi mjehur što dulje dobro funkcionirao, moja je preporuka da muškarci već nakon 50. idu na redoviti pregled prostate koja, kad je uvećana, pritišće stražnji dio mokraćne cijevi, što je razlog češćeg mokrenja”, kaže urolog iz Klinike za urologiju KB-a Sestre milosrdnice, prof. dr. Davor Trnski. Dodaje da se kod žena problem teže rješava jer razloga za teškoće s mokraćnim putovima može biti puno. Vrlo je važno da se izbjegavaju infekcije, a ponekad je moguće liječenje hormonskom terapijom.
5. Pluća: Starenje počinje od 20.
Kapacitet pluća počinje opadati već u dvadesetim, pa nije rijetkost da i u četrdesetima neki ljudi nakon napora ostaju bez daha. Razlog je to što mišići u prsištu postaju manje elastični i manje prilagodljivi. Stručnjaci kažu da 70-godišnjaci mogu udahnuti dvostuko manje zraka od 30-godišnjaka. Dodatno propadanje pluća izaziva pušenje, što je i glavni uzročnik raka pluća.
Riječ stručnjaka:
“Kad se ne bi pušilo, rak pluća bio bi marginalna bolest. Oboljelo bi jedva dva ili tri posto ljudi. I ne samo to, bilo bi manje dugih plućnih bolesti poput KOPB-a ili pušačkog bronhitisa”, kaže onkolog prof. dr Eduard Vrdoljak, koji dakako ne puši.
6. Glas: Starenje počinje od 65.
S godinama glas postaje dublji i hrapaviji. Meko tkivo na glasnicama i u grlu slabi, što utječe na visinu, snagu i kvalitetu glasa. Osobito su ugroženi oni koji u svom poslu često koriste glas poput pjevača, učitelja, voditelja...
Riječ stručnjaka:
Hrvatska sručnjakinja za “vraćanje dobrog glasa” prof. dr. Santa Večerina, voditeljica Centra za fonijatriju KBC-a Zagreb, kaže kako danas postoje razne metode liječenja stanjenih glasnica. Među njima je i jedna novijeg datuma - ugradnja masnog tkiva, što se radi i na zagrebačkoj Šalati. Također se ugrađuje hijaluron i kolagen. No, prof. dr. Večerina kaže kako treba paziti na svoj glas preventivno i ne forsirati ga kako do liječenja ne bi ni došlo.
7. Srce: Starenje počinje od 40.
Srčana pumpa slabi kako tijelo stari. To se događa jer krvne žile postaju manje elastične, odnosno arterije su sve tvrđe od ateroskleroze. Srce se smanjeno opskrbljuje krvlju, što je nerijetko uzrok angine pectoris. Kod muškaraca rizik za srčani udar raste nakon 45., kod žena nakon 55. Jedna je britanska studija pokazala da je kod dijela Britanca srce pet godina starije od njihove kronološke dobi, a razlog je vjerojatno debljina i manjak tjelovježbe.
Riječ stručnjaka:
“Nastojim dnevno hodati barem 3 do 5 kilometara, hraniti se pravilno, držati kilograme pod kontrolom i dakakod ne pušiti. Vjerujem da tako sprečavam ranu aterosklerozu, a time i ranu srčanu bolest”, kaže kardiologinja dr. Mirjana Jembrek Gostović i zagrebačke klinike Srčana. Dodaje da se starenje srca ne može zaustaviti, ali može se odgoditi ako se pridržavamo nekih osnovnih pravila među kojima je fizička aktivnost vrlo značajna. Osobe s povišenim krvnim tlakom ili dijabetesom tipa 2 trebaju paziti da im tlak i visina šećera u krvi budu dobro regulirani.
8. Kosti: Starenje počinje od 35.
Tijekom cijelog života kosti se obnavljaju tako da se razgrađuju i ponovo grade, kaže reumatolog Robert Moots iz Sveučilišne klinike u Liverpoolu. Kod djece rast kostiju je ubrzan i za dvije godine potpuno se obnovi cijeli kostur, dok kod odraslih za to treba desetak godina. U dvadesetima gustoća kostiju još se povećava, ali iza 35. njihovo propadanje je dio procesa starenja. Kod žena to je propadanje koštane mase značajno povećano u menopauzi, a rezultat je nerijetko osteoporoza. Smanjenje koštane mase razlog je što 80-godišnjaci mogu biti niži i više od 5 centimetara nego što su bili u mladosti.
Riječ stručnjaka:
“Kretanje, kretanje i ponovno kretanje nužnost je želi li se održati pokretljivost i u starijoj dobi”, kaže endokrinolog prof. dr. Mirko Koršić iz Interne klinike KBC-a Zagreb. Ne može li se provoditi prava tjelovježba, treba što više hodati jer je to prirodan način punjenja kostiju.
9. Sluh: Starenje počinje od 50.
Više od polovice osoba starijih od 60. gubi sluh, kažu u britanskom Nacionalnom institutu za gluhonijeme. Razlog je gubljenje tzv. slušnih stanica - malih senzora u unutrašnjem uhu koje prenose vibraciju zvuka do mozga.
Riječ stručnjaka:
“Već od 22. godine naše uho godišnje gubi sluh u razini jednog decibela”, kaže otorinolaringolog prof. dr. Damir Gortan iz Klinike za ORL KBC-a Zagreb. Dodaje da kronična bolest poput dijabetesa može ubrzati starenje sluha, te da je kao preventiva dobar boravak u planinama kako bi se pojačao dotok krvi u uho, što omogućava bolji sluh. Također upozorava da je vrlo važno noću dobro odmoriti uho od jakih zvukova, te izbjegavati veliku buku u mladosti poput one koja vlada u diskoklubovima. Premda još nije dokazano, i prekomjerna upotreba mobitela može oštetiti sluh jer je takvih slučajeva već bilo.
10. Plodnost: Pada od 35.
Ženska plodnost pada nakon 35. jer se tada počinje smanjivati broj kvalitetnih jajnih stanica. Također, stijenka maternice sve je tanja, što smanjuje mogućnost da se u njoj zadrže oplođene jajne stanice. Muškarcima plodnost značajno pada nakon 40. jer su im spermiji sve manje kvalitetni i pokretni.
“Za dulju plodnost vrlo je važan zdrav život”, tvrdi ginekolog iz Klinike za ginekologiju OB-a Sveti Duh, doc. dr. Ratko Matijević. Ističe da se pod tim misli na što više tjelesne aktivnosti bez alkohola i cigareta, ali i na razumno spolno ponašanje. Naime, česta promjena partnera i infekcije spolnih organa posljedično imaju velik utjecaj na plodnost žena, ali i muškaraca.
bglavac
edin.kecanovic
