Bosiljak (lat. Ocimum basilicum) je grmasta i vrlo mirisna biljka, ovalnih i najčešće zelenih listova.

Postoji oko šezdeset vrsta bosiljka i sve su različite u izgledu i okusu.

Raste u raznim dijelovima svijeta, a prvotno je uzgojen u tropskoj Aziji.

Prvi pisani trag o bosiljku star je četiri milenija i potječe iz starog Egipta.

Riječ bosiljak (tal. basilico, engl. basil) dolazi od grčkog basilikon, što znači kraljevski i odražava poštovanje drevnih kultura prema ovoj biljci.

Rimljani su ga poistovjećivali s ljubavlju i odanošću te se vjerovalo da će muškarac zauvijek voljeti ženu od koje primi grančicu bosiljka.

U Indiji su bosiljak njegovali kao simbol dobrodošlice, a u ayurvedi jedna od vrsta bosiljka (tulsi, lat. Ocimum tenuiflorum) koristi se za liječenje mnogih bolesti - dijabetesa, astme, impotencije, bubrežnih kamenaca, neplodnosti i alergija.

Snažan antioksidans

Bosiljak je poznat po činjenici da ima jaka antioksidativna svojstva. Prema ORAC ljestvici sušeni bosiljak ima čak 61.000 jedinica.

Antioksidansi koje prirodno pronalazimo u bosiljku štite tijelo od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima, sprečavaju starenje stanica i nastanak nekolikih vrsta raka.

Antioksidansi su važan dio zdrave prehrane i zdravog načina života, a bosiljak je njihov pouzdan i djelotvoran izvor.

Jedan od antioksidansa iz bosiljka je beta-karoten. Beta-karoten, koji se u tijelu pretvara u vitamin A, sprečava oksidaciju kolesterola u krvotoku i na takav način štiti srce i krvne žile.

Oštećenja izazvana slobodnim radikalima doprinose razvoju mnogih drugih bolesti, uključujući astmu, osteoartritis i reumatoidni artritis. Beta-karoten iz bosiljka je odličan način prevencije ovih bolesti.

Štiti srce i krvne žile

Bosiljak je dobar izvor vitamina B6 i magnezija.

Vitamin B6 sprečava nakupljanje potencijalno opasne molekule homocistein.

Iako je homocistein proizvod prirodnog staničnog procesa, može oštetiti stijenke žila ako se brzo ne pretvori u neškodljivu molekulu, a B6 u toj pretvorbi igra ključnu ulogu.

Magnezij promiče zdravlje kardiovaskularnog sustava pomažući opuštanju mišića i krvnih žila. Tako pospješuje protok krvi i smanjuje rizik od nepravilnog srčanog ritma.

Magnezij osnažuje srčani mišić i djeluje preventivno protiv infarkta.

Prirodni antibiotik

Istraživanja su pokazala da ulje bosiljka povoljno djeluje na imunološki sustav.

Svježi listovi i ulje bosiljka imaju antibakterijska i antiseptička svojstva te mogu se koristiti u liječenju infekcija.

Bosiljak možete koristiti i lokalno - listovi bosiljka stavljeni na rane sprečavaju bakterijske infekcije.


Blagodati bosiljka

• snažan je antioksidans
• ima antibakterijska svojstva
• jača imunološki sustav
• sprečava oksidaciju kolesterola
• štiti srce i krvne žile
• pomaže u borbi protiv infekcija
• smanjuje upale uzrokovane artritisom

Bosiljak u kulinarstvu

Mirisni listovi bosiljka koriste se u mnogim kuhinjama i slažu se s različitim vrstama jela.

Da bi zadržali njegov okus, bosiljak dodajte jelu pri kraju. Kada god možete, izaberite svježi bosiljak, jer ima intenzivniji okus u odnosu na sušeni.

Slavu i prepoznatljivost u kuhinjama diljem svijeta, bosiljak je zaradio s Pesta Genovese, zelenim umakom od bosiljka, pinjola i parmezana.

Od svježe nasjeckanog bosiljka s češnjakom i maslinovim uljem možete pripremiti odličan bezmliječni umak, koji možete poslužiti uz razna jela kao što su tjestenina, riža i bruschette.

Od bosiljka možete pripremiti i jednostavni ledeni desert. Pomiješajte nasjeckani bosiljak s limunovim sokom, sokom šećerne trske i vodom te smjesu zamrznite kao kockice leda.

Kad se zamrzne, blenderom ih usitnite i poslužite kao ledeni desert u mediteranskom stilu.

Ili, napravite svježu, ukusnu i višebojnu talijansku salatu od svježeg bosiljka, sira mocarele i režnjeva rajčice.

Popijte osnažujući čaj bosiljka koji ste pripremili tako što ste nasjeckane listove bosiljka prelili vrućom vodom, ostavili stajati osam minuta i nakon toga procijedili.