Sveti Mojsije (hebrejski Moše, arapski Musa), židovski vjerski vođa, prorok, osloboditelj, posrednik, zakonodavac, zagovornik, pisac i svećenik, živio je vjerojatno u XIII. stoljeću prije Krista. Pripadnik Levijevog plemena, rođen je u Egiptu od židovskih roditelja, odgojen i odrastao na egipatskom dvoru. Sukobio se s Egipćanima zbog njihovog okrutnog postupanja prema Izraelcima pa je pobjegao u pustinju. Uputio se u Midiju gdje se oženio Jetrinom kćeri Ziporom. Nakon Gospodinove objave kraj gorućeg grma, vratio se u Egipat i prisilio faraona (deset egipatskih zala) da oslobodi Izraelce iz ropstva. Bio je osnivač židovske religije, najveći prorok Izraela i legendarni junak oslobodilačke borbe Izraelaca u Egiptu. Predvodio je svoj narod na putu preko Crvenog mora, s bratom Aronom, četrdeset godina kroz Sinajsku pustinju do granica Kanaana. Bio je zakonodavac koji je na brdu Sinaju od Gospodina primio dvije kamene ploče Zakona (Deset zapovijedi). Mojsije ih je objavio narodu kao osnovni zakon, utemeljen na savezu između Jahvea i Izraela. Nije ušao s narodom u Obećanu zemlju (Kanaan), umro je na brdu Nebo i pokopan u dolini Moaba.
Mojsije je pralik Krista, posrednika novog i boljeg saveza, otkupitelja koji svojom žrtvom oslobađa od grijeha one koji su kršteni u njegovo ime. Različite predaje o Mojsiju, njegovom rođenju i mladosti na faraonovom dvoru, progonstvu, povratku u Egipat, oslobođenju i putu do Palestine, dopunjuju se i isprepleću u prvih pet biblijskih knjiga, koje se i nazivaju Mojsijevo Petoknjižje. Većina bibličara i suvremenih povjesničara smatra Mojsija povijesnom ličnošću, premda je politički, socijalni i kulturni razvoj izraelskog naroda djelo naraštaja, a ne jednog čovjeka. Mojsije je priznati prorok i drugih monoteističkih religija (kršćanstva, islama). Omiljena je ličnost književnog stvaranja i apokrifa. Često je prikazivan u likovnim umjetnostima (Michelangelo, Rafael, Giorgione, Rembrandt, Botticelli, Tintoretto), književnosti (Victor Hugo, Alfred de Vigny, George Eliot, Thomas Mann, Silvije Strahmir Kranjčević) i glazbi (Gioachino Rossini, Anton Rubinstein).
Preuzeto: http://www.zupajastrebarsko.hr/
bglavac
edin.kecanovic
