IVAN TIŠOV

 

  

Rođen: 8. veljače 1870. u selu Viškovci, nedaleko od Đakova
Umro: 20. rujna 1928. u Zagrebu

Hrvatski slikar Ivan Tišov pripadao je skupini umjetnika koji su se nakon školovanja vratili u Zagreb i, predvođeni Vlahom Bukovcem, stvorili likovnu koloniju te bili začetnici hrvatske moderne.

Tišov se rodio 8. veljače 1870. u selu Viškovci, nedaleko od Đakova. Pučku je školu polazio u rodnom selu, a prvi razred gimnazije u Zagrebu. Kao stipendist Zemaljske vlade uči u Školi za umjetnički obrt u Beču dekorativno slikarstvo, a potom dobiva stipendiju za Akademiju u Münchenu.

Nakon školovanja imenovan je strukovnim učiteljem, a zatim profesorom slikanja i prostoručnog crtanja na Obrtnoj školi u Zagrebu. Tamo je radio do kraja života. Umro je od moždanog udara 20. rujna 1928. u Zagrebu.

EX LIBRIS BANA TOMAŠIĆA

Dok je bio u Obrtnoj školu u Beču, Tišov je po izboru predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu Ise Kršnjavog dobio narudžbu za četiri slike s alegorijama. One će biti postavljene na stropu Zlatne dvorane pod naslovima Bogoštovlje, Teologija, Umjetnost i Znanost.

Znanost

Za Pompeansku sobu slikao je Zeusa i Bakanalije.

Sa slikom Umjetnost, poznatom još i pod naslovom Glazba, Tišov je postigao velik uspjeh na Milenskoj izložbi u Budimpešti.

Na Petrogradskoj izložbi predstavlja se akvarelima, a u pravom svjetlu prikazuje se na praškoj izložbi 1903.

Proljetno buđenje

Slikao je mnogo portreta, no nije uvijek bio jednako uspješan. Radio je bez skica i crteža, odmah s kistom, postižući zadivljujuću sličnost. Portretirao je svoju ženu Anu Neuhäuser, Vladimira Vidrića, Grgu Martića i mnoge druge.

Potkraj stoljeća osjeća se Bukovčev utjecaj na Tišova. Tada slika tamnim bojama te ih kontrastira žutom, modrom i zelenom, a teme bira iz narodnoga slavonskog života.

Slika Pod javorom jedno je od najljepših njegovih djela, ostvareno velikom kreativnom snagom.

Kasnije folkloristiku zamjenjuje mitologijom, a fauni i nimfe kao da su iz Vidrićeve imaginacije. Osim religioznih tema Tišov je radio ikonostas u Plaškom, zidne slike u Križevcima i Bjelovaru, u Svetoj Katarini i u drugim crkvama.

Nastava, u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu