Dogodilo se na današnji dan...18.veljače 1967.

JULIUS ROBERT OPPENHEIMER

Rođen: 22. travnja 1904. u New Yorku
Umro: 18. veljače 1967. u Princetonu

Početkom 1940. vlada Sjedinjenih Država odobrila je skromnu svotu od 6 tisuća dolara za stvaranje atomske bombe.

Sastavljen je tim vodećih američkih, kanadskih i britanskih fizičara i kemičara i pet godina nakon toga, 6. srpnja 1945., u pustinjskim bespućima američke države New Mexico znanstvenici s nestrpljenjem odbrojavaju minute i sekunde do aktiviranja prve A-bombe.

Nije smjelo biti greške: kraj rata s Japanom još se nije nazirao, a u projekt bombe do tada su investirane dvije milijarde dolara.

Konačno, u 5 sati i 30 minuta bomba je aktivirana i nad pustinjom se pojavila golema užarena kugla. Znastvenici su oduševljeni, ali ih hvata jeza: to nije eksplozija već pravi pakao. Vatrena kugla rastalila je površinu pustinje uokrug 800 metara!

Vođa toga znanstvenog tima Julius Robert Oppenheimer rođen je 22. travnja 1904. u New Yorku.

Here Oppenheimer and Groves examine the remains of one the bases of the steel test tower.

Prije rata rukovodio je glasovitim Institutom u Princetonu, a proslavio se radovima iz nuklearne fizike. Kada je angažiran na izradi atomske bombe, morao je riješiti cijeli niz gotovo nerješivih problema.

Naime načelo dobivanja energije transformacijom materije naznačio je dvadesetih godina u teoriji relativnosti Albert Einstein.

Od tada mnogi svjetski znanstvenici poput Fermija, Hahna, Strassmanna, Joliota - Curiea razvijaju teoriju atomske fisije, otkrivaju način cijepanja atoma i lančane reakcije.

Međutim američki će znanstveni tim sve do kraja 1943. raditi samo na teoriji bombe.

Glavni problem bio je kako proizvesti dovoljnu količinu uranova izotopa 235 te izraditi upaljač koji će pokrenuti lančanu reakciju.

Nuklearni fizičari Laerence i Urey uspijevaju riješiti prvi problem, a u poznatom laboratorijskom središtu Oak Ridge Oppenheimer proizvodi i upaljač.

Bomba je rođena. Otvara se novo poglavlje u svjetskoj povijesti. Poslije rata, Oppenheimer se žestoko protivi stvaranju još moćnijeg oružja - vodikove ili H-bombe, pa ga američke vlasti 1954. optužuju za podupiranje komunizma.

Istraga nije mogla naći argumente za takvu optužbu, međutim Oppenheimeru je zabranjen pristup svim važnijim središtima u kojima se provode nuklearna istraživanja.

Deset godina nakon toga, za vrijeme Johna Kennedyja, potpuno je rehabilitiran i dodijeljena mu je Fermijeva nagrada. Umro je 18. veljače 1967. u Princetonu.