Kopiranje prirode

 

Kad već postojimo zbog prirode i pokušavamo živjeti u skladu s njom, zašto onda ne bi i učili od nje? Sumnjamo da postoji bolji profesor od veličanstvene Majke prirode. Znanstvenici oduvijek promatraju prirodu, uče od nje, i stečeno znanje zatim primjenjuju u našem svakodnevnom životu. Ta znanost naziva se biomimikrijom i donosimo vam nekoliko primjera biomimikrija za koje sigurno niste znali...

Velcro

Jedan od najpoznatijih primjera biomimikrije je čičak-traka ili velcro. Ovaj materijal izumljen je 1941. godine, a izumio ga je švicarski inženjer George de Mestral. Na ideju je došao, jer su ga je strašno zanimalo kako čičkovo sjemenje tako čvrsto prianja na sve što dodirne. Promatrajući sjemenje pod mikroskopom, uočio je da svaka nit na vrhu ima malu kukicu. Napravio je sustav za vezanje nazvan velcro. Jedan komad tkanine prekriven je materijalom koji ima sitne kukice, a drugi komad prekriven je najlonskim nitima za koje se kukice hvataju.Jednostavno, zar ne?

Pasivno hlađenje

Termitnjaci u afričkoj savani prava su mala, čuda prirode. Milijuni termita žive, rađaju se dišu i umiru u njima, a sve to ispod tla kojeg prži nemilosrdno ekvatorijalno sunce. Jeste za zapitali kako se ne skuhaju u tim glinenim pećima koje zovu domom? Vrlo jednostavno, visoki dimnjaci, prema kojima se termitnjaci vide se udaljenosti od više kilometara, su upravo to - dimnjaci. Njima termiti odvode toplinu i ustajali zrak iz dubine nastambe i tako održavaju stalnu, savršenu temperaturu. Ovaj princip počeli su koristiti i arhitekti, a na taj način može se uštedjeti i do 10 posto energije.

Kitovske turbine

Kitovi su najveće životinje koje su ikada postojale na našem planetu, a unatoč masi od preko 30 tona kreću se vodom nevjerojatno lako i graciozno.Tajna je u obliku kitovskih peraja, koje su, kao i ostatak tijela, oblikovane za maksimalno iskorištavanje energije. Isti dizajn počeli su koristiti i proizvođači turbina, dajući elisama oblik kitovskih peraja. Ovo poboljšava efikasnost turbina i sve je veći broj elektrana na vjetar koje koriste upravo ovakve, neobične propelere. Takvi elektrane efikasnije su i do 20 posto od klasičnih vjetroelektrana.

Lotosov efekt

Lotos

Jeste li ikada vidjeli lotos? Bez obzira na vremenske uvjete list te biljke pluta na vodi i nije ga briga pada li kiša. Taj ne tone tako lako. Lotosov list prekriven je malim izbočinama koje primoravaju vodu da se skupi u kapljice i skotrlja se niz list usput pokupivši sve nečistoće i smeće s lista. Ovaj efekt naziva se hidrofobijom lotosa i znanstvenici godinama pokušavaju kopirati taj princip. Zamislite koliko bi nam to pomoglo - nema više potrebe za brisačima vjetrobrana, prozore bi trebalo prati puno rjeđe, o čišćenju cipela da i ne govorimo. Najdalje u istraživanjima su otišli stručnjaci iz General Electrica koji trenutno materijal koji ima ista svojstva kao lotosov list pokušavaju proizvesti u isplativom količinama.

Umjetna fotosineza

O fotosintezi smo učili u osnovnoj školi kada smo morali naštrebati sve to dosadne latinske nazive za djelove biljka, a bez da smo ikada razumjeli o čemu to učiteljica priča i zašto nas radije ne pusti van da igramo nogomet. Sad smo odrasli i znamo da je fotosinteza ključ života na Zemlji. Bez nje ne bi bilo kisika u zraku i život bi vjerojatno još uvijek bio mikroskopski i beznačajan. Umjetna fotosinteza je san mnogih znanstvenika kojega proganjaju već desetljećima. Razbiti vodu uz pomoć sunčeve svjetlosti na vodik i kisik još uvijek je van naše moći poimanja, ali jednoga dana, kad i ako uspijemo i u ovome kopirati prirodu, riješit ćemo sve probleme s energijom koje imamo.

Bionički auto

Igrali smo Bioničkog komanda, čuli za Bioničku ženu, a uskoro ćemo imati priliku provozati bionički auto. Daimler je razvio konveptni automobil koji oblikom kopira jednu vrstu tropske ribe. Ovaj oblik toliko je aerodinamički dobar da takav auto troši 20 posto manje goriva isključivo zbog dobre aerodinamike. Bionički auto prelazi stotku s manje od 4 litre dizela, a kad će u serijsku proizvodnju, nažalost, još ne znamo. Nadamo se što prije.

Mudante morskog psa

Koža morskog psa je naprosto fascinantna. Morski psi oceanima plivaju već duže od 400 milijuna godina, a zadnjih 100 milijuna skoro da i nisu evoluirali. Za tim nije bilo potrebne, jer su se razvili u vrhunske grabežljivce u svom prirodnom okolišu - moru. Jedno od oruđa koje ih čini savršenima je i njihova koža, koja ima sposobnost smanjivanja trenja i otpora voda. Inženjeri i znanstvenici izrađuju materijale koji kopiraju izgled kože morskih pasa i s njima oblažu brodove, podmornice i avione, a sve kako bi smanjili trenje, smanjili potrošnju energije i povećali efikasnost. Od sličnog materijala bio je napravljen i plivaći kostim Michaela Phelpsa, s kojim je lani osvojio osam zlatnih olimpijskih medalja.

Vjerujemo kako budućnost nosi još puno primjera uspješne primjere biomimikrije i kako ćemo pronaći način da koegzistiramo s prirodom, a ne da je eksploatiramo. Ukoliko ne uspijemo, bojimo se da je pred nama prilično crna i kratka budućnost na planeti.

www.klik.hr