Krajem 20 st. znanstvenici su već djelomično objasnili uzrok iscjeliteljskog djelovanja šungita.; ovaj mineral se sastoji uglavnom od ugljika, a jedan dio tog ugljika zastupljen je u vidu molekula u obliku kugli - fullerena.

Fulereni su poseban oblik ugljka koji je po prvi puta bio otkriven u znanstvenim laboratorijima, kod pokusa modeliranja procesa koji se događaju u svemiru, a kasnije je bio otkriven i u zemljinoj kori. O značajnosti tog otkrića govori to

Da bi shvatili prirodu čudotvornog djelovanja šungita potrebno je malo bolje razmotriti svajstva fulerena. Do skora se smatralo da ugljik ima tri oblika postojanja: dijamant, grafit i karbon.

Ove tvari se razlikuju svojom molekularnom građom.

Svaki atom ugljika u strukturi dijamanta se nalazi u centru tetraedra, sa vrhovima od četiri najbliža atoma. Takva struktura određuje svojstva dijamanta kao najtvrđe

tvari poznate na planeti Zemlji. 7

Atomi ugljika u kristaličkoj strukturi grafita formiraju šesterokutne kolutove, koji stvaraju čvrstu i stabilnu mrežu koja liči na pčelinje sače. Mreže sa nalaze jedna iznad druge u slojevima, koji su slabo povezani. Ovakva struktura odredjuje specifična svojstva grafita: malu tvrdoću i sposobnost lagano se raslojavati na najmanje jedinice.

A molekula fullerena predstavlja sobom sferičku površinu koju stvaraju šesterokutnici i peterokutnici. Priroda je zadala točan redosljed ovog povezivanja: svaki šesterokut graniči sa tri šesterokuta i tri peterokuta, a svaki peterokut graniči samo s šesterokutima. Atomi ugljika koji stvaraju površinu kugle povezani su između sebe jakom vezom.

Zahvaljujući ovakoj građi u obliku šuplje kugle, fullereni su zapravo idealno mazivo. Oni se kotrljaju kao loptice između habajućih površina. Kombinacijama različitih atoma i molekula unutar ugljičnih loptica, mogu se stvarati najfantastičniji materijali.

Fulereni se mogu koristiti u medicini, izgradnji raketa, za vojne ciljeve, u elektronici, optici, strojogradnji, izradi računala i računalne tehnike itd.

Na primjer, američki istraživači razradili su tehnologiju kojom se omogućuje nanošenje na bilo koju površinu najtanjih elemenata sunčanih čelija u obliku mnogoslojne polimerne folije, koja sadrži iste te fulerene. Moguće je da u skoroj budućnosti počne industrijska izrada sunčanih čelija u rolama, kao tapete.

Velike nade se polažu u uporabu fulerena u medicini.Skoro idealna sferička struktura molekule fulerena i mikroskopske dimenzije (promjer 0,7 nanometra) stvaraju uvjete za to da ove molekule mogu biti mehanička prepreka za prodor virusa u stanice zaraženog organizma. Razmatraju se ideje o stvaranju antionkoloških preparata na bazi vodo otopivih spojeva fulerena sa uvedenim radioaktivnim izotopom unutar njihove molekule. Unošenje takvog preparata u tkivo omogućava selektivno djelovanje na stanice zahvačene tumorom i spriječavanje njihovog daljeg rasta.

Prva prepreka na ovom putu vezana je sa tim da fulereni nisu topivi u vodi, što otežava njihovo unošenje u organizam. Druga prepreka je visoka cijena umjetnih fulerena. Cijena fulerena najviše kvalitete iznosi 900 USA dollara za gram, lošije kvalitete do 40 dollara za gram, ovisno o stupnju čistoće fulerena.

Ove “ mane” umjetnih fulerena nemaju prirodni fulereni , koji su bili otkriveni u kori Zemlje nakon otkrića u laboratoriju.

Po prvi puta svijet je saznao o postojanju ovog čuda na zemlji nakon što je jedan sovjetski znanstvenik ispitivao u Sveučilištu u Arizoni (SAD) uzorke karelskih šungita. I za čudo, otkrio je u njima ugljične globule sa fulerenima. Nakon toga počelo je intenzivno traganje za drugim rudama koji bi mogli sadržati fulerene.

Kasnije su prirodni fulereni bili otkriveni u Kanadi, Australiji i u Meksiku, ali u svakoj toj državi oni su bili pronađeni na mjestima pada meteora. Uz to, neki fulereni bili su napunjeni: unutar sfere atomima helija. Čudno je bilo to da su fulereni čuvali ne helij 4- izotop, koji je uobičajen na Zemlji, već izotop helija 3, koji je jako rijedak na Zemlji. 8

Prema mišljenju znanstvenika fulereni su se mogli stvoriti samo u uvjetima svemira, u tako zvanim ugljičnim zvjezdama ili u njihovom najbližom okružju.

Uspjeli su i odrediti vrijeme pojave pronađenih fulerena na Zemlji. Krater od pada kanadskog meteorita se stvorio oko 2 mlrd godina prije u arhajskoj eri, kada na Zemlji još nije bilo života, kada je ona bila prazna. Drugi fulereni su bili na granici permskog i triaskog perioda , oni su stari oko 250 mln godina. Baš tada na Zemlju

A što se tiče ruda sa šungitom, logično je pretpostaviti da se iscjeliteljska svojstva marcijalnih voda objašnjavaju prisutnošću fulerena u njima..