POGLAVLJE       XIII

VIBRACIJE I YOGA RITMIČKO DISANJE

Sve što postoji u stanju je vibracije; od najmanjeg atoma pa sve do velikog sunca. U prirod i ne postoj i ništa što bi se nalazilo u stanju apsolutno g mirovanja. Jedan jedini ato m lišen vibracije moga o bi razoriti čitav Univerzum . U neprekidno m vibriranj u i kretanj u očituj e s e univerzala n rad . Materij a j e staln o podvrgnut a djelovanju energije, a posljedica toga su beskrajne forme i neizbrojive različitosti. Ipak, niti form e niti različitosti nisu trajni. Počinju se mijenjati u  trenutk u  kad a  s u   stvoreni .   I z   njeg a   proizlaz e 82

bezbrojn i oblici koji se također mijenjaj u i potič u stvaranje novih formi ; i tako dalje sve u beskonačnost. U svijet u form i ništ a nij e trajn o al i VELIK A STVARNOS T ipa k j e nepromjenjiva . Form e predstavljaju pojavnost. Dolaz e i odlaze . Stvarnost je vječna i  nepromjenjiva.

Atom i ljudskog a tijela u stalno m su pokretu . Zbivaju se neprestane promjene . Za sam o nekoliko mjeseci gotov o da se u potpunost i dogod i promjen a u materiji od koje je izgrađeno tijelo. Gotov o je nemoguće da će se za nekoliko mjeseci pronać i bilo  koji  ato m koje je u sad a ukomponira n u sastav našega tijela. Vibracije, stalne vibracije. Kretanje, stalno kretanje. Promjene , stalne promjene .

U svim vibracijama pronalazim o određeni ritam . Rita m prožim a čitav Univerzum. Kruženje planeta ok o sunca , plim a i oseka, kucanje srca; sve su to ritmički zakoni . Sunčan e zrake dolaz e d o nas, kiša pad a  p o nam a u skladu s podvrgnutošć u  isto m zakonu .  Svaka je kretnja očitovanje zakon a ritma . Naš a su tijela na jednaki nači n podvrgnut a ritmičko m zakon u ka o i planeti koji kruže ok o sunca. Veliki di o ezoterijske strane yoga znanost i disanj a zasnova n j e n a ovo m poznato m načelu prirode . Usklađujuć i se s ritmo m tijela yogin uspijeva apsorbirati veliku količinu pran e kojo m uspijeva postići željene rezultate. O tom e ćem o govoriti  kasnije.

Tijelo u kojem se sada nalazite mož e se usporedit i s mali m zatono m koji se iz mor a usijeca u kopno . Premd a prividn o podvrgnut o svoji m vlastiti m zakonim a u stvarnosti je podvrgnut o plim i i oseki mora . Veliki ocea n života nadim a se i povlači, raste i pad a a mi odgovaram o na njegove vibracije i ritam . U normalni m uvijetima i stanjim a primam o vibracije i rita m od velikog oceana života i odgovaram o na njega. Ali poneka d  su  usta  zaton a  zatvorena  nanosim a  i  mi n e uspijevam o primit i impul s Majk e Mora . Taj s e nesklad  očituje  u  nam a  samima .

Vjerojatno ste čuli da zvukovi violine, ponavljan i brz o  i  ritmično ,  pokreć u  vibracije  koje  vremeno m mog u   uništit i   most .   Isti   s e   rezulta t  postiž e   kad a postrojb a  vojnika vojnički m  stupanje m  prelazi  most . U ti m se slučajevima uvijek izdaje zapovijed o promjen i koračaja kako nastale vibracije ne bi prouzročile rušenje mosta .  Ov a očitovanja posljedica su  ritmičkih  kretnji te na m prenose  ideju  o  utjecaju  ritmičkog  disanj a  na tijelo. Čita v tjelesni sustav prihvaća vibraciju ritmičkih pokret a  pluć a  i  postaje  u  skladu  s  voljom .  U  stanju jednoga potpuno g sklada dolazi d o spremnog odgovora i reagiranja na snag u volje. S tako usklađeni m tijelo m yogin u nije teško vlastitom voljo m povećati cirkulaciju bil o   kojeg a   dijel a   tijela.   N a   jednak i   nači n   mož e usmjeriti  i  povećati  tijek energije  svojih  živaca  u  bil o koji di o  tijela  ili organ , ojačavajući i  stimulirajući ga.

Na isti je način yogin s pomoć u ritmičkoga disanja sposoba n apsorbirati i kontrolirati povećan u količinu pran e koja je sad a na raspolaganj u volje. Mož e je koristiti kao nosač ili sredstvo kojim šalje misli drugim a ka o i za prihvaćanje svih oni h čije su  misli  osnažen e isto m vibracijom. Fenome n telepatije, prijenosa misli , mentalno g liječenja,  mesmerizma , teme su koje na Zapad u izazivaju velik interes a koje su yoginim a poznat e stoljećima, mog u se jako povećati i pojačat i ukolik o osob a šalje svoj u misaon u snag u nako n ritmičko g disanja . Ritmičk o ć e disanj e pojačat i vrijednost mentalno g i magnetsko g liječenja zasigurn o z a sto  posto .

Glavn a stvar koj a s e mor a postić i z a vrijem e mentalnog a disanja j e mentaln a ideja ritma. Onim a koji su imal o upućen i u glazbu , dobr o je poznat o odmjeren o brojanje ili takt. Drugim a ovu ideju mož e prenijeti ritmički vojnički korak: „Lijeva, desna, lijeva, desna , lijeva desna; jedan , dva, tri, četiri."

Yogin zasniva svoje ritmičk o vrijeme na jedinici koja odgovar a otkucajim a njegova srca. U različitih osob a srce različito kuca, ali otkucaji srca svake osob e odaj u ispravan ritmički  standar d z a to g pojedinc a tijekom njegova ritmičkog disanja. Odredit e normaln e otkucaje srca polaganje m svojih prstiju na d bilo m i tada brojite: „1,2,3,4,5,6; 1,2,3,4,5,6" sve do k rita m ne postan e  čvrsto  utisnut  u vaš um .  Mal o vježbe utvrdit

će rita m tako da će va m ga biti lako reproducirati. Početni k običn o udiš e u vremen u koje iznos i šest otkucaj a ali s e vježbanje m ova vrijednos t ubrz o povećava.

Yoga praviln o ritmičko disanje postiže se tako da vrijeme udisaja i izdisaja bud e jednako do k vrijeme zadržavanj a zraka nako n udisaj a i vrijeme izmeđ u izdisaja i ponovno g udisaja trebaju trajati polovin u broja udisaja i  izdisaja.

S obziro m da u kasnije m tekstu govorim o o vježbam a osnova kojih je ritmičk o disanje, s vježbo m koju sad a iznosim o potrebn o je doista dobr o ovladati. On a  čini  osnov u  brojni h  drugi h  složenijih  vježbi.

1.) Sjednite. Kralježnicu držite uspravno. Položaj koji ste zauzeli neka je ugodan . Prsni koš, vrat i glava trebaju biti što je moguć e više položen i  okomito . Ramen a lagano zabacite unatrag a ruke neka va m mirn o počivaju u krilu. U ovo m položaj u težina tijela je u velikoj mjeri podržan a rebrima, a položa j nije teško održavati. Yogin i su otkrili da se efekti ritmičko g disanja ne mog u postići kad a  je  prsn i koš  spušten  a trbuh  ispupčen .

2.) Udahnit e spor o potpun i uda h brojeći šest jedinica otkucaja.

3.)    Zadržite dah  brojeći  tri jedinice otkucaja.

4.)      Izdahnit e spor o kro z no s brojeći šest jedinica. 5.)      Izbrojite tri jedinice otkucaja nako n izdisaja

(vrijeme izmeđ u izdah a i novo g udaha) .

6.)      Ponovite postupa k nekoliko put a ali izbjegavajte iscrpljivanje  odma h  n a  početku .

7.) Sam i odlučit e kad a ćete završit i s vježbom . Prakticirajte pročišćujuće disanje. On o će vas odmorit i i  pročistiti  pluća.

Nako n kratkotrajnog vježbanja bit ćete sposobn i povećati trajanje  udisaja  i  izdisaja  sve  do  vrijednosti o d petnaes t otkucaja . N e zaboravit e d a vrijem e zadržavanja dah a nako n udisaja i nako n izdisaja mor a iznositi  pol a vrijednosti jedinica  udah a  ili  izdaha .

Ne pretjerujte s vježbom i ne naprežite se produljiti trajanj e dah a neg o št o viš e pozornost i pridajt e postizanj u „ritma " jer ritam je pun o važniji od duljine daha . Vježbajte i pokušavajte sve do k ne postignet e jednakomjernos t   pokret a   i   sve   do k   konačn o   n e

„osjetite " rita m vibratorne kretnje u čitavom tijelu. Za to će va m biti potrebn o mal o prakse i strpljenja, ali zadovoljstvo koje  ćete  osjećati  zbo g  poboljšanj a  ovaj ć e zadata k učinit i laganim . Yogi n j e uistin u najstrpljivija i najsuzdržljivija osob a i njegova velika postignuć a u velikoj  su mjeri posljedica tih  kvaliteta.