Poglavlje   IV

EZOTERIJSKA TEORIJA DISANJA

Znanost disanja, kao i mnog a druga učenja imaj u svoju ezoterijsku ili unutarnju fazu jednako kao i svoju egzoterijsku ili vanjsku . Okultisti su , u svim razdobljima i svim zemljama , uvijek poučavali, obično u tajnosti i to znanje predavali nekolicini učenika, da se u zraku nalazi supstancija ili načelo iz koje proizlazi sva aktivna vitalnost i život. Tu su silu nazivali raznim imenima i pridavali joj razne nazive. Razlike su se odnosile jedino u detaljima ove teorije ali glavno načelo pronalazilo se u svim okultni mučenjima i filozofijama.

Stoljećima je  on o  činil o di o  učenja  istočnih  yogina .

Da  bism o  izbjegli  nesporazum e  i  krivo  shvaćene pojmov e  nastale  zbo g  različitih  teorija  povezani h  s ovi m  veliki m   načelo m   koje   s e   običn o  pridružuj e jedno m od različitih naziva, u ovo m ćem o radu o to m načelu govoriti ka o o „prani" .  Riječ prana na sanskrtu znači „apsolutn a energija". Mnog i autoriteti s područja okultizm a  kazuju  da  je  načelo  koje  hindus i  nazivaju pran a  univerzalni  princi p  energije  ili  sile  te da  je  sva energija ili sila izvedena iz toga princip a poseba n oblik očitovanja toga principa . U ovom e nas štivu te teorije neće  zaokupit i   u   toliko j   mjer i   d a   postan u   glavn i predme t   razmatranja .   Zat o   ćem o   s e  ograničit i   n a razumijevanje  pran e  ka o  energetskog princip a  koji  se manifestira u svim živim bićima i koji ih čini različitim od  neživih  stvari.  Pranu  možem o shvatiti  kao aktivn o načel o  života,  ka o  vitaln u  snagu .  Nalaz i  se  u  svi m životni m   formama ,   o d   ameb e   d o   čovjeka ,   o d najelementarnijeg  oblik a  vegetativnoga  života  p a  d o najviši h                  form i     animalnog a           života .               Pran a  j e sveprožimajuća .  Nalaz i  se  u  svem u  onom e  što  sadrži život. Prema učenjima okultn e filozofije život se nalazi u   svi m   stvarima ,   u   svakom e   atomu .   Prividn a bezživotnost  nekih stvari predstavlja sam o niži stupan j očitovanja pa se sukladn o  okultističko m učenju  mož e zaključiti  da  se pran a nalazi svugdje i u svemu.  Prana se  ne  smij e  pomiješat i  i  poistovjetit i  s  Egom ,  ti m

 

djelićem Božansko g Duh a u svakoj duši ok o koje se ovija materija i energija. Prana je sam o energetska forma koju koristi Eg o u svojem materijalno m očitovanju. Kad a Eg o napust i tijelo pran a više nije po d njegovo m kontrolom . S obziro m da pran a odgovara atomim a ili grupam a atom a koj i formiraj u tijelo , nako n dezintegracije i raspadanj a na svoje izvorne elemente svaki ato m odnos i dovoljn u količin u pran e t e j e sposoba n stvarati nove kombinacije . Neiskorišten a pran a vraća se velikom, neiskorišteno m spremišt u iz kojega je proizašla. Pod utjecajem kontrole Eg a postoji kohezija i atom i su međusobn o skupa djelovanjem volje Ega.

Prana j e nazi v koji m označavam o univerzaln i princi p ili načelo koji je suština svega kretanja, sila ili energij a koj a s e mož e očitovat i u gravitaciji , elektricitetu, kretanju planeta ili u svim živim oblicima, od najviših do najnižih. Mož e se nazvati dušo m sile i energije u svim njezini m formama ; taj princi p koji djeluje na određeni način uzrokuje tu formu aktivnosti koja  prati  život.

Univerzaln i se princi p nalaz i u svim formam a materije a ipa k nije materija. Nalaz i se u zraku ali nije zrak niti je to jedna od njegovih kemijskih komponenti . Biljni i životinjski svijet udiš u ga skupa  sa  zrakom . Kad a pran e ne bi bil o u zraku , životinje i  biljke  bi umrl e usprkos disanju. U tjelesni se sustav unos i skupa

s kisiko m a ipa k nije kisik. Hebrejski pisa c knjige Postank a poznava o je razliku izmeđ u atmosferskog a zrak a i misteriozno g moćno g princip a u njem u sadržanoga . On govori o neshemet ruach chayim što u prijevodu znači „disanj e duh a života". N a hebrejsko m neshemet znači običa n da h atmosferskog a života; chayin označava život ili živote do k riječ ruach znači „du h života " što okultisti poistovjećuj u s istim načelo m o kojem u sad a govorim o - s pranom .

Prana se nalazi u atmosferskom e zraku i prodir e tam o gdje zrak n e može . Kisi k i z zraka  im a  važnu ulog u u održavanj u animalnog a života . Ugljičn i dioksi d im a sličnu ulog u u biljnom e svijetu do k pran a im a vlastit u posebn u svrh u u očitovanj u život a odvojen u  o d  fiziološkoga  djelovanja.

Staln o udišem o zrak ispunje n prano m i staln o izdvajam o pran u i z zrak a prilagođujuć i j e naši m potrebam a i korištenju. U atmosferskom e zraku pran a se pronalaz i u svome najslobodnije m stanju.  Kad a je zra k svjež i čist, pran e im a u izobilj u te je lakš e uzimam o iz takovog zraka neg o iz  bil o kojeg  drugo g izvora. Uobičajeni m disanjem apsorbiram o i izdvajamo normaln u količin u pran e al i kontrolirani m i regulirani m disanje m (općenit o poznati m ka o yog a disanje) u mogućnost i sm o uzeti veću količinu pran e koja se poto m pohranjuje u mozg u i živčanim centrima i  koristi  prem a  potrebi.  Pranu  možem o  pohranit i  na

 

jednak i nači n ka o št o u akumulato r ili baterij u spremam o električnu energiju. Mnogobrojn e moć i koje se pripisuj u napredni m okultistim a u velikoj mjeri nastaju zahvaljujući njihovo m poznavanj u te činjenice i njihovo m inteligentno m korištenj u pohranjen e energije. Yogi n zna d a određeni m načino m disanj a stvara određeni odno s s pribavljanjem i pohranjivanjem pran e te je mož e povući  shodn o  svojim  potrebama . Na taj nači n ne sam o da jačaju sve  dijelove  svojega tijela već također i moza k mož e primit i povećan u energiju iz istoga izvora. Rezultat toga je razvijanje pritajenih sposobnost i i postizanj e psihički h moći . Ona j tko je ovlada o načino m pohranjivanja prane, bez obzir a čini li to svjesn o ili nesvjesno , čest o zrači vitalnošć u i snago m koju osjećaju on i koji s njo m dolaze u dodir. Takva osoba mož e podijeliti svoju snagu s drugim a i predati im  povećan i  vitalitet  i  zdravlje. On o što se naziva  „magnetski m  liječenjem"  izvodi  se na taj nači n premd a mnog i praktičari nisu svjesni izvora svoje snage.

Zapadn i znanstvenic i s u n a nek i nejasa n i neodređen i nači n svjesni toga velikog princip a koji ispunjuje zrak ali ne mog u mu pronaći ikakav kemijski trag, bilo kakvu kemijsku supstancij u ili ga registrirati bil o kojim od svojih instrumenata . Zbo g toga, obično , istočn u teoriju o pran i primaj u s pun o prezira. Taj princi p   n e  mog u   protumačiti .   Zat o   g a   odbacuju .

Međutim , prepoznavaj u d a zra k n a određeni m mjestim a sadrži veću količinu „nečega". Liječnici stoga često savjetuju svojim pacijentim a da od u na ta mjesta ne bi  li povratili narušen o zdravlje.

Kisi k iz zraka u plućim a preuzim a krv i dalje se prenosi cirkulatorni m sustavom. Pranu iz zraka uzim a živčani sustav i njom e se koristi u svome radu. Jednak o ka o što se kisiko m zasićena krv prenos i u sve dijelove tijela, izgrađujući i nadopunjujuć i ih, i prana se dovod i u sve dijelove živčano g sustava pridonoseć i snaz i i vitalnosti. Razmišljam o li o pran i ka o o aktivno m princip u onog a što nazivam o  vitalnošću, bit ćem o u stanju predočiti sebi jasniju ideju o važnosti uloge koju im a u naši m životima. Kisik iz krvi zadovoljava potrebe tijela. Tako se pran a koju uzim a živčani sustav troši proceso m razmišljanja, htijenja, rada, pa je stoga nužn o stalno je obnavljati. Svaka misao , svaki čin, svaki voljni napor , svaka mišična kretnja koristi određen u količinu onog a što zovem o „živčano m energijom" , „silom " a koja je zapravo oblik prane. Za pokretanj e određeno g mišić a moza k šalje impul s pute m živaca; miši ć s e kontrahir a i potrošen a je određen a količina prane . Sjetim o li se da velik di o pran e koju čovjek koristi dolaz i iz udahnuto g zraka, važnost pravilnog a disanj a postaj e  pun o  razumljivija.