odabrao Drago Plečko

Dugi život nema veze s ishranom?

Previše je primjera koji ukazuju na genetiku kao glavnog uzročnika dugovječnosti

Najstarija osoba na svijetu trenutno je Gertrude Baines koja je sablaznila poklonike zdravog života kada je na CNN-u izjavila da joj je "povremeno jedenje hrskave slanine" pomoglo da doživi 114 godina i danas se osjeća sasvim svježom, da o nekakvoj senilnosti ni ne govorimo.

Nervozu je medju fanove vitamina i zdravih navika neposredno prije svoje smrti unio i 115-godišnji Danac Christian Mortensen koji je do zadnjeg dana svojeg doista dugog života pušio cigare.
Mada su genetičari došli na svoje i pozvali se na ove primjere kao dokaz da geni igraju glavnu ulogu kod dugovječnosti, mnogi podsjećaju da su ljudi poput Bernarda Shawa, Uptona Sinclaira, te nekih drugih s deset dana gladovanja svake godine i izbjegavanjem pretjeranih količina soli u hrani dosegli srednje devedesete.

I jedan negativac, zadnji stanovnik berlinskog zatvora Spandau Rudolf Hess naprosto nije mogao umrijeti. Dok si nije sam skratio muke u 94-oj godini starosti. Bio je poznat po tome što je odbijao soliti svoju hranu. Samo slučajnost? Tko zna. Dodatno na živce poklonicima zdravog života ide fenomen kojeg medicinari zovu «francuski paradoks».

Naime, iako se Francuzi hrane prilično nezdravo i u hrani uživaju bez obzira na upozorenja nutricionista, od kardiovaskularnih bolesti umiru neobjašnjivo rijetko. Trik bi mogao biti u tome što se ne opterećuju predodžbama o masnoj hrani kao ubojici i nemaju danas čest osjećaj krivnje vezan uz lošu prehranu. Ako neki vjerski fanatici iz Oklahome gutaju strihnin koji im ne škodi jer misle da ih štiti Bog, zašto ne bi papica u koju vjeruju Francuzi bila prihvatljiva i za njihovo tijelo?

Više informacija o radu i djelovanju mr. Drage Plečka potražite na njegovim osobnim stranicama www.dragoplecko.hr, e-mail adresa je drago.plecko@gmail.com. 

www.metro-portal.hr