Ford je s ovim otkrićem usporedio zvuk morskih ptica koje prelijeću preko grebena i tvrdi da to pokazuje sklonost rješavanju problema koji pak upućuje na inteligentno ponašanje. Manifestacija mentalne sposobnosti, kako tvrdi Ford, nije element koji sadrže samo kompleksni organizmi već je usađen i naslijeđen u svakoj individualnoj stanici.

Ovo je najnoviji radikalni pomak kada je u pitanju inteligencija. Znanstvenici su već naviknuti na ideju da se inteligentno ponašanje izlaže u kolonijama ili skupinama organizama koji se čine da imaju sposobnost razine domišljatosti koja je viša od zbroja njihovih dijelova.

Ovakva vrsta organizacijske inteligencije bila je od posebnog interesa za robotiku te je mnogo vremena i novca potrošeno na stvaranje umjetne inteligencije, odnosno računalnih programa koji će omogućiti robotima da izvršavaju zadatke koji su čak iznad mogućnosti običnog individualca.

Ipak, mnogi jednostanični organizmi također su sposobni stvoriti složene domove, imaju sposobnost samoobnove te čak i potrage za hranom. Kada razmotrimo značenje novih otkrića, moramo priznati da ove stanice donose svoje odluke, prilagođavaju se situacijama i razmišljaju što napraviti kada se suoče s problemom. Upravo je to za profesora Forda bit inteligencije. Stanice razmišljaju, a neuroni, čini se, vole razgovarati međusobno dok to čine.