Kalendar događanja

Član iris

Upisao:

iris

OBJAVLJENO:

PROČITANO

256

PUTA

OD 14.01.2018.

Novinarstvo 2.0: Je li za novinski biznis nastupila točka preokreta?

“Ništa nije kako je bilo i za pet godina ništa neće biti u medijskom svijetu kao što je danas”, kaže Ozren Kanceljak, direktor tvrtke Večernji list digital, u sastavu VL Grupe, koja je zadužena za online medijske operacije. Oblici komunikacije kroz povijest su se stalno mijenjali; od Gutenberga do danas svako je razdoblje imalo svoj medij ili više njih... Međutim, prema Kanceljakovim riječima, “ono što snažno obilježava moderno novinarstvo jest prilagodba na digitalne platforme” te se kao “content tvrtka danas adaptiramo na činjenicu da svojim čitateljima, odnosno korisnicima isporučujemo informacije bez obzira na vrst platforme, dakle bez obzira na to je li to na mobitelu, računalnom monitoru ili papiru”.
Kultura 
izvor: http://www.vecernji.hr/newsroom/culture/3071718/index.do

Novinarstvo 2.0: Je li za novinski biznis nastupila točka preokreta?

Autor Stanislav Bender
Novinar koji je u Večernjem listu radio do početka 70-ih godina pisao je na pisaćem stroju, a uređivao olovkom. Novinar koji je počeo raditi početkom 80-ih morao je listati po gomilama punih registratora kako bi pronašao primjerice povijest svih brodskih nesreća u Hrvatskoj (u to vrijeme u Jugoslaviji) jer nije bilo kompjutoriziranog arhiva. Novinar koji je počeo raditi sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća pišući o povredi radnih odnosa na monokromatskim računalnim terminalima, nije mogao na tom istom terminalu provjeriti Zakon o radu niti “googlati” World Wide Webom u potrazi za sličnim slučajevima.

Vjerojatno ste dosad već primijetili da novinarstvo – kakvo je prevladavalo dugo vremena – polako nestaje. Dana 11. travnja 2008. u središtu Washingtona otvoren je novi postav muzeja Newseum. Riječ je o muzejskom kompleksuposvećenom novinarstvu gdje je tiskano izdanje novine svedeno na razinu artefakta (o čemu je Obzor pisao u pretprošlom broju). Mnogi novinari danas će sa žaljenjem ustvrditi da nekoć vrlo respektiranu novinarsku profesiju danas postaje sve teže razlikovati od stvari koje izgledaju kao novinarstvo, ali je u osnovi riječ o oglašivanju, PR-u ili zabavi. Štoviše, u međuvremenu je posve nova generacija publike usvojila nove navike služenja medijima – kako su stari čitatelji nestajali i zamjenjivani mladima koje gotovo isključivo zanima popularna kultura i zabava. Iako su neki još vjerovali da će kako budu odrastali mladi usvojiti navike starijih, poput navike kupovanja novina, to se nije dogodilo. A što se zapravo dogodilo?

“Ništa nije kako je bilo i za pet godina ništa neće biti u medijskom svijetu kao što je danas”, kaže Ozren Kanceljak, direktor tvrtke Večernji list digital, u sastavu VL Grupe, koja je zadužena za online medijske operacije. Oblici komunikacije kroz povijest su se stalno mijenjali; od Gutenberga do danas svako je razdoblje imalo svoj medij ili više njih... Međutim, prema Kanceljakovim riječima, “ono što snažno obilježava moderno novinarstvo jest prilagodba na digitalne platforme” te se kao “content tvrtka danas adaptiramo na činjenicu da svojim čitateljima, odnosno korisnicima isporučujemo informacije bez obzira na vrst platforme, dakle bez obzira na to je li to na mobitelu, računalnom monitoru ili papiru”.

Promjena paradigme
Sve donedavno, novinski biznis uživao je visoku neto profitnu maržu. Veliki monopoli, odnosno medijske grupacije koje su blizu monopolne pozicije, u prošlom stoljeću uživale su profitne marže od 20 do 40 posto. “Ponekad rijeke presuše” – legendarna je rečenica koju je prije dvije godine izrekao medijski magnat Rupert Murdoch na susretu Američkog udruženja novinskih urednika i svoje riječi potkrijepio sa 580 milijuna dolara za kupnju MySpacea. Rijeke su zapravo “rijeke novca” koje su se slijevale u tradicionalne medije. Donedavno je posjedovati dominantne novine, ili samo novine u nekom američkom gradu srednje veličine, za mnoga desetljeća značilo imati “dozvolu za printanje novca”. U internetskom dobu, međutim, nitko ne može dokučiti kako spasiti novine u SAD-u ili šire, kako je istaknuo profesor novinarstva Eric Alterman u prošlomjesečnom eseju "o životu i smrti američkih medija" koji je napisao za New York Post.

Mnogi su mislili da su high profit margins prirodno pravo medijske industrije, no internet je sve promijenio – i trendove u oglašivanju, i u nakladama, a time i prihodima, što su kaznili ulagači na Wall Streetu. Najveće američke novine izgubile su u posljednje tri godine u prosjeku 42% svoje tržišne vrijednosti, a 2007. bila je vrhunac – najveći pad naklade u proteklih 60 godina (prihodi u tiskanim izdanjima pali su 9,4%, na 42,2 milijarde dolara). Osim 2001. zbog high-tech buma i terorističkih napada na tornjeve WTC-a kad je prodaja tiskanih izdanja u SAD-u pala za 9%, nije zabilježen godišnji pad prodaje takvih razmjera još od 1950. godine, prema podacima koje je nedavno objavila Newspaper Association of America. Budući da NAA objavljuje podatke samo od 1950. do danas, nije još rečeno kada je, ako jest, prodaja ikada pala 9,4 % u samo jednoj godini.


“Novine se sve više čitaju na internetu, a ne na papiru. Ako novinama smatramo samo njihovu papirnatu inačicu, moguće je da će ona u budućnosti promijeniti karakter, tj. da će se većina novina čitati na internetu. Ako je pak glavni karakter novina da daju vijesti o različitim područjima društvenog života, tad sigurno novine neće nestati. Međutim, ta je karakteristika zajednička i novinama, i informativnom programu elektroničkih medija”, objašnjava  dr. Zrinjka Peruško, predstojnica Centra za istraživanje medija i komunikacije (CIM). “Opadanje prihoda govori o selidbi oglašivača na druge medije – prvenstveno internet. Kraj novinarstva neće označiti promjena platforme iz papira na digitalni medij, jer je novinarstvo posredovanje informacija, a ne samo nakladništvo”, dodaje.

Da je novinski biznis u SAD-u ozbiljno poljuljan – jer naklade padaju, prihodi od oglasa u tzv. “dead tree edition” ne rastu – nagovijestio je još 2006. najinformiraniji investitor na svijetu Warren Buffett na godišnjem sastanku investitora kada je prognozirao da novine ulaze u razdoblje “dugotrajnog pada”. U knjizi zlokobnog naslova “The Vanishing Newspaper” (2004) autor Philip Meyer čak navješćuje da će 2043. godina biti godina kada će tiskane novine u Americi izumrijeti “kada i zadnji iscrpljeni čitatelj baci na stranu zadnje zgužvano izdanje”.

“Trend promjena u medijskom biznisu vidljiv je i u Hrvatskoj. Kad se gleda indeks godišnje proizvodnje novina (u tonama) u odnosu na broj objavljenih naslova, ta krivulja na grafikonu pada. Izdavači se pokušavaju boriti na razne načine. Tiskali su knjige koje su prodavali uz novine, povećali broj naslova i pokrenuli besplatne novine, a sve s ciljem da bi kompenzirali gubitke. U svakom slučaju naši podaci signaliziraju da se nešto događa u tom sistemu i da brod pušta more”, rekao je Rajko Naprta, voditelj Odjela za papir, tisak i medije u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Ovogodišnji podaci pokazuju da, nakon dugog otpora, naklade i drugdje u razvijenim europskim zemljama također padaju, no ipak ne tako strmo kao u SAD-u. Primjerice, prema podacima koje je ovaj mjesec objavio Audit Bureau of Circulations (ABC), u Velikoj Britaniji su u odnosu na ožujak prošle godine gotovo svim najtiražnijim novinama naklade pale po nekoliko postotaka, a to se posebno odnosi na nedjeljna izdanja. Primjerice, britansko izdanje Financial Timesa palo je 1,32%, The Times 2,71%, The Daily Telegraph 2,46%, a čak je i Daily Mail koji inače ima stabilnu nakladu izgubio 1,48% prihoda u usporedbi s prihodima u ožujku 2007. Slično se događa i u drugim razvijenim zemljama u Europi.

Fenomen besplatnih novina
Međutim, opadajućim nakladama potporu pružaju besplatne novine, tako da se “stara” Europa i dalje snažno oslanja na papir. Kako je nedavno pokazao medijski guru Caitlin Fitzsimmons za Media Week, na ključnim europskim tržištima novinske naklade dakako padaju, ali tiskana izdanja i dalje ostaju jedan od najboljih načina da se dopre do europske publike. I zaista, kad u jednažbu uvrstite besplatne novine, perspektive tiskanih izdanja izgledaju optimističnije.

“Opadanje prihoda u novinskom biznisu nije ujedno i kraj novinarstva. Prihod se sada preraspodjeljuje. U korporativnoj logici nema više starih shvaćanja prihoda, gubitka i rashoda. Profit se zbraja krajem dana, negdje na nama obično neznanom mjestu. Koja je logika imati u istoj korporaciji novine koje se prodaju i novine koje se besplatno dijele? U klasičnom razumijevanju to je suluda politika, no nije tako suluda u korporacijskom poslovanju”, opisao je ukratko nova pravila medijskog biznisa profesor novinarstva dr. Stjepan Malović i autor knjige "Mediji i društvo".

Mogu li besplatne novine zamijeniti tzv. “ozbiljno novinarstvo” druga je strana jednog te istog pitanja, no činjenica je da besplatne i najčešće tabloizirane novine (u umanjenom, tabloidnom formatu koji ipak ne mora imati veze s tabloidnim sadržajima!) najviše privlače mladu urbanu publiku koja je danas posredstvom interneta ionako navikla da dobiva besplatne informacije. Velik uspjeh hrvatskog izdanja “24 sata” čija se istina prodaje za pola cijene u odnosu na “regularni” dnevni tisak te njihovo besplatno popodnevno izdanje stoga ne treba čuditi u “svjetlu novih, promijenjenih okolnosti”, kako ih naziva Boris Trupčević, glavni urednik lista 24 sata. “Prihvatili smo činjenicu da se navike i potrebe čitatelja mijenjaju i tome smo se prilagodili. Novine kao nosač određenih sadržaja odumiru i to je činjenica. No to nije propast novinarstva, nego je jednostavno riječ o drugačijem poslovnom modelu.”

“Nove, promijenjene okolnosti” došle su s pitanjima tipa “Je li blog novinarstvo?”, “Mogu li se servisi poput Google News ili Digg nazivati medijima?”, a u novije vrijeme i “Što su uopće mediji i novinarstvo?”.

“Ne gledam televiziju, ali gledam video na internetu. Ne slušam radio klasičnim putem, ali slušam internetski radio koji pušta glazbu koja se meni sviđa. Ne čitam papirnate novine od kojih mi ostaju packe na prstima, ali posjećujem web izdanja novina. Ne mislim da će izumrijeti ni novine, ni televizija, ni radio, ali sigurno je da će se izmijeniti načini distrubucije informacija”, smatra Dario Markuš, osnivač servisa Blog.hr na kojem je u travnju otvoren “jubilarni”, petstotisući blog.


Sva televizija bit će na webu
Promjene su se dogodile u načinima kako se služimo medijima i navikavanju medijskih tvrtki na nova pravila igre koja čitateljima/slušateljima/gledateljima/korisnicima daju kontrolu da upravljaju svojim medijskim iskustvima te da svatko može biti medijski kreator (ili remixer). Ili, kako objašnjava Trupčević: “Novinarstvo je dobilo konkurenciju. Internet omogućava dijalog i novinari se moraju naviknuti na činjenicu da više ne vode monolog sa svojom publikom.”

Promjene nisu zahvatile samo tiskane dnevne novine i časopise nego i ostale medije, s izuzetkom možda jedino radija. Glavne američke TV mreže s news programima imale su u 2007. ukupno 23,1 milijun gledatelja po večeri, što je pad od 5%, ili 1,2 milijuna gledatelja u usporedbi s podacima za 2006. U posljednjih 25 godina, njihov broj je pao za oko milijun, unatoč rastu stanovništva. Ipak, najviše je ugrožena budućnost tiskanih izdanja, više i od radija i od televizije (iako, pitanje je koliko će tako dugo ostati, zbog nezaustavljivog razvoja videotehnologija kao što je IPTV). Futurolog Nicholas Negroponte u intervjuu za Večernji list (Obzor, veljača 2008.) čak predviđa da će se sva televizija u vrloj bliskoj budućnosti (od tri do pet godina) isporučivati preko internetskog protokola i tvrdi: “Neće biti druge vrste televizije!“.

Mnogi se u tome metežu u današnjem, do golemih razmjera naraslom, medijskom prostoru ponašaju kao da su budućnost već vidjeli i smjelo tvrde da budućnost tiskanih novina (i time cjelokupnih tiskanih sadržaja) nije u tisku. No istodobno se čak i današnji studenti novinarstva, primjerice na Visokoj novinarskoj školi u Zagrebu, koji se vole služiti tehnologijom radi zabave, komunikacije i uspostavljanja poznanstava, pitaju kako iskoristiti novinarske mogućnosti socijalnih mreža (social networks), You Tubea,  podcasta ili neke druge nove tehnologije.


Iva Biondić, dopredsjednica Upravnog vijeća škole, govoreći o “obrazovanju za budućnost” dobro je opisala takvu situaciju iz perspektive kakvo obrazovanje budućim novinarima danas možemo pružiti. U tom dinamičkom okružju “novi mediji mijenjaju načine na koje istražujemo i podučavamo novinarstvo, tj. kako radimo svoj posao. No, kako se novi mediji mijenjaju, mijenja se i sam sadržaj onoga što podučavamo.“

“Evolve or die” (Razvijaj se ili umri!) dugo je vremena bila mantra u Silicijskoj dolini u Kaliforniji, zbog čudesne brzine inovacija i promjena u računalnom tehnološkom biznisu. Sada pak medijski biznis mora živjeti prema tom istom pravilu kako tehnologija postaje važan dio news businessa. Uostalom, najveće medijske kompanije danas ujedno su i snažne tehnološke kompanije koje sve više objedinjuju novinske operacije weba i tiska, a u posljednje vrijeme sve više weba i televizije. Ta konsolidacija je nepovratna (možete li zamisliti da se ikada više spajate na internet preko dial-up pristupa?!) i za novinarstvo nastupa vrlo dinamično vrijeme. 

Novine su, naravno, konzervativne lijene zvijeri koje naginju tomu da se opiru promjenama. No, ne radi se o promjeni, riječ je samo o tome da su novine dugo vremena uživale visoke profitne marže zahvaljujući monopolskoj poziciji. Hoćemo li na kraju imati samo “pametne” mobitele koji će nam donositi kratke, lijepo upakirane zabavne vijesti, tračeve i newse o poznatima i slavnima, još je teško predvidjeti. Opadanje prihoda u novinskom biznisu zacijelo još nije i kraj novinarstva, no siguran je znak da je vrijeme za promjene. Te promjene idu za tim da ponovno izmisle novine, ali i ostale medije poput radija i televizije u znatno konkurentijoj okolini nego što ih je većina novinara poznavala u posljednjih pola stoljeća. 

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST

STUDENI...

METODE I TEHNIKE

BRZI CHAT

  • Član iridairida

    ♥vanessa, to su samo snovi...

    12.12.2019. 19:13h
  • Član vanessavanessa

    ♥♫♥*Znaš onu priču ..."i to će proći

    12.12.2019. 18:15h
  • Član iridairida

    tako strašne snove nisam sanjala od djetinjstva...

    12.12.2019. 13:31h
  • Član iridairida

    košmari, jedan za drugim...

    12.12.2019. 13:31h
  • Član iridairida

    Puna Luna mi samo noćne more donosi...

    12.12.2019. 13:30h
  • Član vanessavanessa

    https://www.youtube.com/watch?v=wMNdIl0E49k

    07.12.2019. 16:31h
  • Član vanessavanessa

    ♥♫♥*♪♫

    07.12.2019. 16:30h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karte

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebKreativna akademijaSvijet jogeInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info