Najopasniji je manjak pravih informacija
Piše: Goranka Jureško
Jesu li kontracepcijske tablete koje su tijekom posljednjih pedesetak godina pili milijuni žena u svijetu toliko opasne da bi ih trebalo zabraniti? To se pitanje posljednjih dana često postavljalo u Hrvatskoj nakon što je dvadesetdvogodišnja studentica umrla u splitskom KBC-u od plućne embolije, a potvrđeno je da je uzimala Yasmin, trenutačno najprodavaniju pilulu u svijetu i u nas.
Kako je obitelj zabranila obdukciju koja bi potvrdila ili dematirala uzrok smrti, ostao je slobodan prostor za nebrojene neutemelje priče u javnosti, prema kojima samo u splitskoj bolnici leže još tri ili četiri pacijentice s istim problemima. To je ravnatelj dr. Duje Marasović demantirao, ali nije zaustavio lavinu.
Nije pomogla ni obavijest proizvođača Schering Bayera, odnosno dr. Željka Dubravca, zaduženoga za program kontraceptiva koji je rekao da Yasmin nigdje u svijetu nije zabranjen niti prema nuspojavama odudara od uobičajenog postotka popratnih pojava poznatih kod kontracepcijskih pilula te da su o splitskom slučaju izvijestili hrvatsku Agenciju za lijekove. Može se zapravo reći da trenutačno u Hrvatskoj vlada panika zvana Yasmin, pa i liječnički glas razuma teško pada na plodno tlo. Kako je prije mjesec dana smrt mlade Australke također povezana s Yasminom, žene su uznemirene i pitaju se znači li to potencijalnu opasnost za sve koje su se odlučile za oralnu kontracepciju, posebice za Yasmin.
Liječnici se pak hvataju za glavu od moguće posljedice nekorištenja kontracepcije jer se pokazalo da u svim zemljama u kojima pada potrošnja kontraceptiva raste broj namjernih pobačaja koji pak imaju nesagledivu štetu za plodnost, ali i ukupno zdravlje žena u fertilnoj dobi. Taj slučaj također otvara pitanje koliko se kontracepcije i koje vrste uopće upotrebljavaju u Hrvatskoj i koliko se zapravo zna o prednosti bilo koje od njih ili eventualnoj štetnosti poglavito hormonskih kontraceptiva.
Jedan od najiskusnijih hrvatskih ginekologa, prof. dr. Velimir Šimunić iz Klinike za ginekologiju u Petrovoj, ističe da su hormonske kontracepcijske pilule najispitivaniji lijek na svijetu. Naime, tijekom pedesetak godina rađene su brojne studije koje su pokazale da smanjenje hormona u pilulama smanjuje i nuspojave, pa tako današnje tablete, među kojima je i Yasmin, imaju višestruko manje hormona od onih koje su se koristile 70-ih i imale mnogo više nuspojava. Ovisno o razini estrogena, postoji i opasnost od venske tromboze ili embolije.
No, kaže prof. dr. Šimunić, takva opasnost postoji i za pet od 100.000 žena i ako ne koriste pilule. Dodatni rizik pijenja pilule jest da će na isti broj žena njih osam dobiti duboku vensku trombozu, odnosno tri više. Smrtnim ishodom embolija ili tromboza završava u jedan posto žena, tvrde statistike. Prof. dr. Šimunić uvjeren je da je dobrobit od pilule ukupno mnogo veća nego šteta jer podaci govore da se nuspojave pojavljuju u samo 0,01 posto slučajeva.
No, također naglašava da prije primjene žene obavezno moraju posjetiti ginekologa koji će obaviti sve potrebne preglede i odlučiti može li žena dobiti takve tablete i, dakako, koje. Ljekarnici pak ne bi smjeli izdavati pilule ako je recept stariji od šest mjeseci i tada je rizik minimalan. - Sigurno je, međutim, da ako liječnik utvrdi neki mogući rizik, ženi će preporučiti neki drugi oblik kontracepcije. Takav način zaštite od trudnoće neće se sigurno dati ženama koje imaju više od 90 kilograma, starije su od 35 godina i uz to još i puše - kaže prof. dr. Šimunić.
No, nažalost, zasad se žene umjesto s liječnikom o kontracepciji radije savjetuju s prijateljicama od kojih ponekad posude recept i uzimaju pilule bez ikakve kontrole i nadzora. Naime, uz prijeteljice, ženama su izvor informacija najčešće pisani mediji, a tek potom liječnik! - U Hrvatskoj oralnu kontracepciju koristi od 8 do 11 posto žena, ovisno o tome žive li u ruralnim ili gradskim područjima, a u zapadnim zemljama od 40 do čak 50 posto - kaže prof. dr. Šimunić.
Još je gori podatak da čak 42 posto žena ne koristi nikakvu kontracepciju, što je pokazalo jedno relevantno istraživanje. Kondom se kao metoda zaštite koristi u 15 posto slučajeva, a prekinuti snošaj koji zapravo nije nikakva zaštita koristi čak 14 posto parova u Hrvatskoj. Na kalendar plodnih i neplodnih dana gleda 7 posto parova i o tome ovisi njihov spolni život, a spiralu koristi 7 posto žena.
Isto je istraživanje pokazalo da mlađe žene te one koje nisu u vezi rjeđe koriste kontracepcijske tablete, a više žene s višim obrazovanjem češće inzistira i na kondomu. Prof. dr. Šimunić ističe da bi kondom trebao biti obvezna zaštita čak i kad žene koriste hormonske
pilule jer će se tako najbolje zaštititi od spolnih bolesti što se nerijetko zaboravlja jer je parovima uglavnom primarna zaštita od trudnoće.
Suprotno trenutačnim događanjima u Hrvatskoj, žene koje koriste pilule ne boje se, prema spomenutom istraživanju, venske tromboze i o njoj sve donedavno nije bilo ni riječi, već prije svega debljine. Čak 40 posto debljinu smatra najnegativnijom stranom pilule, zbog čega ih nerijetko i prestaju uzimati. Pri odabiru “marke” najčešće se oslanjaju na iskustvo liječnika.
Najnovija prašina koja se podigla oko kontracepcijskih pilula u Hrvatskoj zapravo govori da još ima premalo relevantnih informacija, što otvara prostor dezinformacijama i panici koja sigurno nije dobrodošla. Na potezu su liječnici koji očito moraju više razgovarati sa svojim pacijenticama, te na farmaceutima koji u vlastitim redovima moraju “pomesti” one koji izdaju lijekove bez recepta ili na stari recept što ponekad može biti kobno.
Kako je obitelj zabranila obdukciju koja bi potvrdila ili dematirala uzrok smrti, ostao je slobodan prostor za nebrojene neutemelje priče u javnosti, prema kojima samo u splitskoj bolnici leže još tri ili četiri pacijentice s istim problemima. To je ravnatelj dr. Duje Marasović demantirao, ali nije zaustavio lavinu.
Nije pomogla ni obavijest proizvođača Schering Bayera, odnosno dr. Željka Dubravca, zaduženoga za program kontraceptiva koji je rekao da Yasmin nigdje u svijetu nije zabranjen niti prema nuspojavama odudara od uobičajenog postotka popratnih pojava poznatih kod kontracepcijskih pilula te da su o splitskom slučaju izvijestili hrvatsku Agenciju za lijekove. Može se zapravo reći da trenutačno u Hrvatskoj vlada panika zvana Yasmin, pa i liječnički glas razuma teško pada na plodno tlo. Kako je prije mjesec dana smrt mlade Australke također povezana s Yasminom, žene su uznemirene i pitaju se znači li to potencijalnu opasnost za sve koje su se odlučile za oralnu kontracepciju, posebice za Yasmin.
Liječnici se pak hvataju za glavu od moguće posljedice nekorištenja kontracepcije jer se pokazalo da u svim zemljama u kojima pada potrošnja kontraceptiva raste broj namjernih pobačaja koji pak imaju nesagledivu štetu za plodnost, ali i ukupno zdravlje žena u fertilnoj dobi. Taj slučaj također otvara pitanje koliko se kontracepcije i koje vrste uopće upotrebljavaju u Hrvatskoj i koliko se zapravo zna o prednosti bilo koje od njih ili eventualnoj štetnosti poglavito hormonskih kontraceptiva.
Jedan od najiskusnijih hrvatskih ginekologa, prof. dr. Velimir Šimunić iz Klinike za ginekologiju u Petrovoj, ističe da su hormonske kontracepcijske pilule najispitivaniji lijek na svijetu. Naime, tijekom pedesetak godina rađene su brojne studije koje su pokazale da smanjenje hormona u pilulama smanjuje i nuspojave, pa tako današnje tablete, među kojima je i Yasmin, imaju višestruko manje hormona od onih koje su se koristile 70-ih i imale mnogo više nuspojava. Ovisno o razini estrogena, postoji i opasnost od venske tromboze ili embolije.
No, kaže prof. dr. Šimunić, takva opasnost postoji i za pet od 100.000 žena i ako ne koriste pilule. Dodatni rizik pijenja pilule jest da će na isti broj žena njih osam dobiti duboku vensku trombozu, odnosno tri više. Smrtnim ishodom embolija ili tromboza završava u jedan posto žena, tvrde statistike. Prof. dr. Šimunić uvjeren je da je dobrobit od pilule ukupno mnogo veća nego šteta jer podaci govore da se nuspojave pojavljuju u samo 0,01 posto slučajeva.
No, također naglašava da prije primjene žene obavezno moraju posjetiti ginekologa koji će obaviti sve potrebne preglede i odlučiti može li žena dobiti takve tablete i, dakako, koje. Ljekarnici pak ne bi smjeli izdavati pilule ako je recept stariji od šest mjeseci i tada je rizik minimalan. - Sigurno je, međutim, da ako liječnik utvrdi neki mogući rizik, ženi će preporučiti neki drugi oblik kontracepcije. Takav način zaštite od trudnoće neće se sigurno dati ženama koje imaju više od 90 kilograma, starije su od 35 godina i uz to još i puše - kaže prof. dr. Šimunić.
No, nažalost, zasad se žene umjesto s liječnikom o kontracepciji radije savjetuju s prijateljicama od kojih ponekad posude recept i uzimaju pilule bez ikakve kontrole i nadzora. Naime, uz prijeteljice, ženama su izvor informacija najčešće pisani mediji, a tek potom liječnik! - U Hrvatskoj oralnu kontracepciju koristi od 8 do 11 posto žena, ovisno o tome žive li u ruralnim ili gradskim područjima, a u zapadnim zemljama od 40 do čak 50 posto - kaže prof. dr. Šimunić.
Još je gori podatak da čak 42 posto žena ne koristi nikakvu kontracepciju, što je pokazalo jedno relevantno istraživanje. Kondom se kao metoda zaštite koristi u 15 posto slučajeva, a prekinuti snošaj koji zapravo nije nikakva zaštita koristi čak 14 posto parova u Hrvatskoj. Na kalendar plodnih i neplodnih dana gleda 7 posto parova i o tome ovisi njihov spolni život, a spiralu koristi 7 posto žena.
Isto je istraživanje pokazalo da mlađe žene te one koje nisu u vezi rjeđe koriste kontracepcijske tablete, a više žene s višim obrazovanjem češće inzistira i na kondomu. Prof. dr. Šimunić ističe da bi kondom trebao biti obvezna zaštita čak i kad žene koriste hormonske
pilule jer će se tako najbolje zaštititi od spolnih bolesti što se nerijetko zaboravlja jer je parovima uglavnom primarna zaštita od trudnoće. Suprotno trenutačnim događanjima u Hrvatskoj, žene koje koriste pilule ne boje se, prema spomenutom istraživanju, venske tromboze i o njoj sve donedavno nije bilo ni riječi, već prije svega debljine. Čak 40 posto debljinu smatra najnegativnijom stranom pilule, zbog čega ih nerijetko i prestaju uzimati. Pri odabiru “marke” najčešće se oslanjaju na iskustvo liječnika.
Najnovija prašina koja se podigla oko kontracepcijskih pilula u Hrvatskoj zapravo govori da još ima premalo relevantnih informacija, što otvara prostor dezinformacijama i panici koja sigurno nije dobrodošla. Na potezu su liječnici koji očito moraju više razgovarati sa svojim pacijenticama, te na farmaceutima koji u vlastitim redovima moraju “pomesti” one koji izdaju lijekove bez recepta ili na stari recept što ponekad može biti kobno.
irida
bglavac
