Henri Matisse

Henri Matisse (Le Cateau-Cambrésis, 13. prosinca 1869. - Nice, 3. studenog 1954.), francuski slikar, grafičar, kipar i dekorater

Napustio je pravnu karijeru i s 22 godine otišao u Pariz učiti slikarstvo u ateljeu Gustava Moreaua u čijoj se radionici okupila gotovo većina tadašnjih mladih slikara koji su poslije činili pokret fovizma.

Uz Matissea, bili su tu i André Derain, Maurice de Vlaminck, Georges Braque, Raoul Dufy i mnogi drugi.

Taj naraštaj slijedio je prije svega svoj instinkt.

Od impresionističkog luminizma putovalo se u područje čistog kolorita.

Nastup mladih slikara izazvao je negodovanje i šire publike i kritičara.

Dočekivali su ih s porugom kao što su bili dočekivani svi novatori francuske umjetnosti.

Fovizam je kao pokret trajao samo nekoliko godina.

Nakon toga članovi skupine počeli su slijediti i druge pravce.

Najznačajnija Matisseova slika toga razdoblja je kompozicija Ples.

Već u tom djelu dolaze do izražaja bitna svojstva Matisseova opusa, plošni tretman, zatvorene obojene površine bez tonskih prijelaza te izrazit smisao za pokret i krivulju što se postupno preobražava u arabesku.

 U intimnom interijeru likovi su prikazani s vazama i cvjetnim aranžmanima te bogatom šarenom tapetom koja ih uokviruje.

Potaknuti su putovanjima u Maroko kao i egzotičnim krajolicima iz Tangera.

Prozor u Tangeru

Svjetski ugled Matisse stječe u Njemačkoj i Americi, a osobito u Rusiji.

U kasnijim djelima sve se više usredotočuje na mrtve prirode te aranžirano cvijeće i voće.

            

Majstora boje povremeno su privlačili radovi u plastici, litografije i keramika.

Matisse je nastavio tradiciju velikog francuskog slikarstva u novoj, suvremenijoj varijanti.

I francuska slikarska mladež i stranci koji su hrlili u Pariz, u tu slikarsku Meku, bili su oduševljeni njegovim mislima.

Utjecaj Matisseova slikarstva na Europu i svjetsko slikarstvo bio je već tih godina golem, a tako je ostalo i do danas.

  

 

U svom studiju