Svetojelenske friti

Velika je šnasa da će svaka obitelj s mora imati neki svoj recept za fritule.

Ove fritule nalaze se na popisu 29 certificiranih autohtonih recepata grada Crikvenice  pa preporučujemo da isprobate.

Sastojci

 

- 6 dcl mlakog mlijeko

- 1 kom friškog kvasa

- 2 žl ce šećera

- 1 dcl ulja

- 2 kom jaja

- 1 kom van l n šećer

- šećer u prahu za pos panje

- 1 dcl bijelog vina

- 1 žl č ca sol

- naribana limunova korica

- nar bana naranč na kor ca

- 1O dkg grožđice

- 1 kg brašno - glatko

- 1 l ulja za prženje

 

 

Kvas i  šećer smiješati  zajedno i  pustiti  da se digne.  Sve sastojke zajedno  izmješati i dobro izraditi  sa rukom  l  kuhačom  pustiti  da se diže na toplome.  U tu smjesu dodati  suhe grožđice   jednu žlicu rakije (lozovače)  l  ruma.  Kada se tjesto diglo  stavljaju se sa žlicom žličnjac od tijesta u vruće ulje,  prže svijetlo žuto i odmah pošećere

 

http://www.recepti.hr/recepti/jela/svetojelenske-friti

Tatjana

Fritule od jogurta

Fritule su tipičan specijalitet z Dalmacije,  posebno sa dalmatinskih otoka, Kvarnera i primorja  Okus im je sasvim jedinstven,  one su poput malih aromatičnih  posebno mirisnih krafnica oplemenjenih grožđicama,  jabukama, cimetom.  Odličan su desert nakon laganog ručka l večere.

Potrebno:

-2 jaja

-8O g šećera

-2OO g 2O% kiselog vrhnja

-1/2 jogurta

-35O g brašna

-1 žličica ribane limunove korice

-2 žličice praška za pecivo

-1 mala žličica cimeta

-malo soli

-1 veća sitno naribana jabuka

-1/2 dcl ruma

-8O g suhih grožđica

-ulje za prženje

-šećer u prahu za posipanje

Postupak

-Jaja i  šećer dobro  izmutite pjenjačom  pa miješanjem dodajte kiselo vrhnje  i jogurt.  Jabuke ogulite  pa  ih sitno naribajte i  umiješajte u smjesu skupa s grožđicama  i rumom.  Posebno izmješajte suhe sastojke  brašno,  prašak za pecivo, cimet, malo soli,   naribanu koricu limuna. Miješajući suhe sastojke dodajte smjesi s jajima i vrhnjem.

-U manjoj   dubljoj tavici zagrijte ulje (ulja treba biti obilato).  Žlicom otkidajte po malo smjese pržite fritule u dubokom ulju  Najčešće se okrenu same,  ako ne okrenite ih i pržite  s druge strane dok ne dobiju lijepu zlatno rumenu boju.  Žlicu  za svake ture prženja uronite u vruće ulje l vrelu vodu kako vam se uz nju nebi lijepilo tijesto.  Vadite ih rešetkastom žlicom kako bi se što bolje ocijedile i stavljajte u dublju posudu  na kuhinjski papir.

-Gotove fritule pospite šećerom u prahu i poslužite tople.

 

(Tatjana) http://www.recepti.hr/recepti/vasi-recepti/fritule-od-jogurta

Karnevalske slastice

 

Najpoznatije     pokladne     slastice     u     Italiji, Francuskoj,  Finskoj,  Švedskoj...  Zemlje  s katoličkom  tradicijom  u  veljači  obilježavaju pokladno vrijeme koje traje sve do početka korizme.   Vrijeme   karnevala   završava   na fašnik  l  Pokladni  utorak,  a prema običajima taj je dan bio posljednj kada se moglo uživatii u masnoj   bogatoj hran prije početka razdoblja odricanja.  U pokladno vrijeme narod se maskira i pridružuje  maskenbalima, zabavama, balovima i paradama  koje  se održavaju u mnogim europskim  i  svjetskim zemljama.  U vrijeme karnevala priprema se i jede   mnogo   hrane             a  posebno   slastica. Svako  područje   ima  specifičnu  tradiciju   a mnogobrojne varijante uštipaka popularne su u mnogim europskim zemljama.

Tradicionalna   jela   u   Italiji  specifična   za pokladno   vrijeme   su  gnocchi,  lasagna tortelli.   Nekoliko je različitih tipova tradicionalnih talijanskih slastica frittelle  a najpoznatije su chiacchiere l frappeite castagnole što u prijevodu znači  malo kestenje  s obzirom da im svojim oblikom nalikuju.

Pokladne frittelle su pržene trake/vrpce  od tijesta posipane šećerom l medom  Poznate su  u  svim  područjima  Italije  po  različitim imenima.

Pokladni utorak je u Francuskoj dan kad je dopušteno  častiti  se  svom  vrstom  hrane Slastice kao što su palačinke  beignets  king cake pripremaju se u New Orleansu  američ kom gradu u kojem se održava najpoznatiji karneval u SAD-u.

Na anglosaksonskom području Pokladni utorak je dan palačinki  nastao  iz potrebe da se   prije   dugotrajnog   razdoblja   korizme potroši sva zaliha jaja.  Običaj jedenja palačinki  bio je popularan u mnogim dijelovima Europe  sve do područja Letonije.

U Njemačkoj je poslastica prepržen kolač od dizanog tijesta s rajčicom  sličan krafni.  Ovi kolači su originalno pripremani i                  posluženi na Pokladni utorak da b se iskoristile sve zalihe masti  koje su zabranjene  tijekom korizme. Njemačke   krapfen  slične  su  krafnama, punjene  su  marmeladom  ili  pekmezom  i posipane šećerom.

U Finskoj i  Švedskoj  se na Pokladni  utorak rade  posebna  peciva  punjena  kremom  od badema  prelivena tučenim vrhnjem.

Vrijeme   karnevala   u   Brazilu   je   vrijeme zabave koja traje danima   i  noćima.  Hrana specifična  za  to  vrijeme  priprema   se  i prodaje  na  ulicama,  a  najpoznatije  jelo  je feijoada  U pokladno vrijeme se jede začinjena hrana  a pije tradicionalno piće caipirinha. Od slastica su obavezni kolači od voća- bolos.

 

Pokladnice - okus maškara

 

Najpoznatija karnevalska slastica je krafna, a fašn čk nas dan podsjećaju na slatki miris i okus pokladnica l krafni.  Slatki kolač od dizanog tijesta okruglog oblika i sa svijetlim prstenom koji ga okružuje  prži se na ulju (nekad je to bila svinjska mast).  Najčešće je punjen nadjevom od marmelade ili pekmeza  a posipava se šećerom u prahu Postoje mnoge varijante uštipaka koji se pune kremom od vanilije  voćnim džemom l čokoladom.

Pokladnice su dobile naziv po pokladama, riječ koja dolazi od starohrvatskog glagola "klasti" = prerušavati se. U narodu je uobičajen naziv krafna koj se na našim prostorima zadržao nakon raspada Austro-Ugarske. Ove slastice u današnjem obliku vuku podrijetlo iz Srednje Europe, vjerojatno z Njemačke.  Germanisti kažu da se krafna označava s tri različite njemačke r ječi  ne računajući dijalektalne varijante - Berliner, Krapfen i Pfannkuchen.  No  u južnoj Njemačkoj Pfannkuchen je palačinka u Berlinu ista riječ označava krafnu  dok je krafna u Hamburgu - Berliner.

Preko Nizozemske krafna dolazi i u Ameriku gdje doughnut postaje nacionalni simbol Varijanta s rupom u sredini zaštitni je znak policije  što se posebno vidi u američkim filmovima i serijama.

Postoji i legenda da je jedna nesretno zaljubljena kuharica tijesto pripremljeno za pečenje umjesto u pećnicu zabunom bacila u vruću masnoću i na taj način slučajno otkrila krafne.  Bečani tvrde da je tu slasticu izumila Cäcilie Krapf, koja je krajem 17. stoljeća u svojoj pekarnici pro zvodila u c jelom Beču poznate Cillikugeln  koje je u pokladno vrijeme punila kuhanim voćem iako stručnjaci tvrde da ova vrsta slastice potječe z Njemačke  moguće je da je u isto vrijeme nastala na više mjesta. Fanjci ili poderane gaće nastale su na sličan način. Naime  kad se mijesio kruh  na brzinu se bacio komad tijesta u vruće ulje i tako su nastale te slične slastice.  U Europ krafne uštipci ili fritule jele su se i jedu se za vrijeme poklada i karnevala. Rade se relativno jednostavno, mogu se pripremiti u većim količinama i nisu posebno skupe,  a svi  ih vole jesti.

Donosimo vam recept za najomiljeniju karnevalsku slasticu  Nada Duhović

autor ca bloga Just Good Food  pripremila je krafne punjene marmeladom od brusnica, a vi  ih možete puniti po želji  čokoladom vanilijom ili sirom.