endokrinu na Cleveland Clinic. Ponudili su mu da ondje ostane i raditi već nakon šest mjeseci specijalizacije. Danas je taj rođeni Šibenčanin odrastao u Zagrebu omiljeni kliničar, ali i šef katedre za endokrinologiju na Cleveland Clinic Lerner College of Medicine, a bavi se i istraživanjima po kojima je ta ustanova s budžetom omanje države poznata u svijetu.

 

Ne kažem da ne bih volio živjeti u Hrvatskoj, ali kako je fizički nemoguće živjeti tu, a raditi tamo gdje radim, ostajem u SAD-u. Uz to, u našoj je klinici prilično jaka hrvatska ekipa, ima nas nekoliko pa je i utoliko lakše

Uskoro će reizdanje doživjeti i njegov priručnik za pacijente o bolestima štitnjače. Jednostavno i zanimljvo, a opet stručno pisanu knjigu objavljenu 2006. godine pacijenti hvale, a  na  internetskim forumima spominje se kao “obavezno štivo” za svakoga koga muči ta žlijezda.

U Zagrebu je, prvi put u 15 godina iz profesionalnih razloga, boravio kao jedan od pozvanih predavača na nedavno održanom 5. međunarodnom simpoziju o multidisciplinarnom pristupu liječenju štitnjače i paratiroidnih žlijezda.

• Bavite se i dijabetesom i debljinom, no trenutno je u žiži vašeg interesa štitnjača. Što konkretno radite?

- Radim u timu koji razvija novu metodu za otkrivanje ponovnog pojavljivanja raka štitnjače kod pacijenata koji su već liječeni operativno i radioaktivnim jodom, a kod kojih se karcinom ne može drukčije otkriti. Klasično se povratak bolesti detektira scintigrafijom uz pomoć radioaktivnog joda, te određivanjem tiroglobulina u krvi. U nekim slučajevima stanice ne nakupljaju jod ili pacijent ima antitijela na tiroglobulin, što onemogućava detekciju. Karakteristika svih karcinoma je njihova sposobnost da metastaziraju i infiltriraju. Kod štitnjače karcinomi uglavnom metastaziraju, dakle otpuštaju stanice u krvotok. Mi pokušavamo detektirati te stanice u krvi tako da odredimo tzv. glasničku RNK za TSH receptor. Istraživanje je u uznapredovaloj fazi, gdje se farmaceutske firme počinju zanimati za proizvodnju testa, koji bi svakako olakšao dijagnostiku.

• Problem o kojem se posljednje vrijeme mnogo raspravlja takozvani su subklinički poremećaji štitnjače. O čemu se radi?

- Kada je štitnjača potpuno ‘out’, kada pacijent ima sve simptome, jasno je što se mora poduzeti, kako liječiti... No, golem je broj pacijenata kojima rezultati nalaza hormona malo odstupaju od normale. Oni vrlo često nemaju simptoma poremećaja rada štitnjače. Među endokrinolozima se vode vrlo žučne rasprave treba li to liječiti ili ne. Jer, ne želite staviti ljude na lijekove cijelog života ako za to nemate čvrst temelj... Naime, vrlo je malo kvalitetnih podataka o tome imaju li ljudi sa subkliničkim poremećajim štitnjače veći rizik od nekih bolesti. Mi smo željeli dobiti takve informacije. Uzeli smo podatke o otprilike 9000 ljudi koji su doživjeli infarkte i imali druge probleme sa srcem a idu na tzv. program za srčanu rehabilitaciju. Željeli smo utvrditi koliko njih iz te velike grupe ima subklinički hipotiroidizam (dakle, neznatno ‘usporen’ rad štitnjače) i kakve probleme zbog toga imaju. Utvrdili smo da je kod njih veća vjerojatnost za raniju smrt nego kod onih koji taj problem nemaju. Uskoro ćemo objaviti te rezultate. Kada imate ovakve podatke, možete preventivno djelovati i znatno bolje pomoći pacijentima, jer liječeći poremećaj štitnjače smanjujete druge rizike.

• Posljednjih godina sve je veći broj onih koje muči štitnjača. Treba li je kontrolirati, poput šećera, tlaka...?

- Da, pacijenata je više, a teško je objasniti zašto. Štitnjača doista može otežati život, jer simptomi poremećaja su šaroliki - od umora, debljanja, naglog mršavljenja... Mnoge je teško i razlučiti od simptoma drugih bolesti ili pak jednostavno načina života. Moje je mišljenje da bi posebice žene nakon 35. godine svakako jednom godišnje trebale napraviti kontrolu TSH, tireotropina. Ima kolega, primjerice ginekologa, koji se ne slažu s tim, kažu da se hormonski status kod žena u reproduktivnoj dobi lako promijeni i može zbuniti. I opet nema pravih studija koje bi rekle kada bi doista trebalo početi s tim testiranjem. U svojoj knjizi napisao sam da bih napravio test TSH u okviru godišnjeg sistematskog pregleda. Ako je sve u redu, odlično, a ako se žena žali na simptome, onda bih provjerio i druge hormone štitnjače, T3 i T4. Ovi testovi nisu skupi a pouzdani su i mogu pomoći da se riješe brojni problemi.

• Jeste li razmišljali o povratku u Hrvatsku?

- Cleveland Clinic je netipična ustanova, možete biti izuzetno kreativni i niste strogo i zauvijek vezani za određeno područje rada. Sa mnom je moja obitelj i doista smo se prilagodili životu u SAD-u. Ne kažem da ne bih volio živjeti u Hrvatskoj, ali kako je fizički nemoguće živjeti tu, a raditi tamo gdje radim, ostajem u SAD-u. Uz to, u našoj je klinici prilično jaka hrvatska ekipa, ima nas nekoliko pa je i utoliko lakše. Inače, rado surađujem s hrvatskim kolegama i smatram da su veliki stručnjaci, ništa lošiji od američkih, samo rade u znatno lošijim uvjetima.

• Je li vam drago što pacijenti hvale vaš priručnik o bolestima štitnjače?

- Doista sam zadovoljan reakcijama. Uskoro ću s novim izdavačem završiti reizdanje. Kažu da će marketinški biti bolje pokriveno nego prvo. Nadam da će više ljudi imati koristi od te knjige. Još kada bi je Oprah primijetila i predstavila u svojoj emisiji...