Maštovit izložbeni prostor |
Godine 2005. prodali smo petsto primjeraka Marxova “Kapitala”. Zanteresiranost stalno raste te smo prvih devet mjeseci ove godine već stigli do 1500 prodanih primjeraka - rekao je novinarima njemački izdavač.
Što je presudilo interesu? Odraz teških vremena i nagli povratak ideji marksizma ili učestalo zazivanje Marxa u medijima? Izdavači će vam odgovoriti, kao i uvijek, da je to besplatna reklama u medijima.
Frankfurtski sajam knjiga, najveća svjetska manifestacije knjige, otvoren je sa strepnjom. Zarada od knjiga u Njemačkoj pala je za tri posto te se ponavljalo pitanje kako će se izdavači nositi s krizom. Uz standardne žalopojke da ljudi sve manje čitaju i kupuju knjige, govorilo se kako je broj izlagača manji, zatim da je glavni argument u objavi postao minimalni rizik i tako unedogled. S očekivanim profitom te primjedbe neće imati baš mnogo veze jer većina izdavača smatra da bi se izdavaštvo, posebno ono na razvijenim tržištima SAD-a?i zapadnih zemalja, moglo izvući iz krize bez ikakvih ili uz minimalne posljedice. Zanimljivo, posebno ako se zna da su izdavači, možda i više od ostalih grana kreativnih industrija, skloni pesimističnim prognozama.
Veliki izdavači zarađivat će mnogo, oni rijetki, mali i neovisni, preživjet će, nekoliko će autora i dalje dobivati vrtoglave predujme, a većina će biti zakinuta. Ništa novo u svijetu knjige.
Upiti o recesiji i njezinim posljedicama poslani su na adrese glavnih ljudi izdavačkih kuća u Njemačkoj.
- Premda postoje različita mišljenja, stajalište većine je da se situacija za izdavače neće promijeniti. Izdavanje je siguran posao a potvrđuje se i da knjige nisu luksuz nego potrepštine - izjavio je Juergen Boos, čelni čovjek sajma koji je prvi put u svojoj povijesti imao manje od pedeset posto, tj. 42 posto staromodnih, tiskanih knjiga.
Iskustva iz prošlih kriza
Ostalo su uglavnom elektronske novosti, odnosno audio i e-knjige te ostali proizvodi vezani za knjige.
Komentari anketiranih teško se mogu smatrati samozavaravanjem ili uljepšavanjem stvarnosti jer slično razmišljaju predstavnici različitih skupina zaposlenih u izdavštvu. Pozivaju se na iskustva proteklih recesija iz sedamdesetih i potkraj osamdesetih godina kad je izdavaštvo bilo minimalno pogođeno. Razlog? Knjiga na Zapadu pripada sitnim luksuzima te kupci nemaju osjećaj da ih se pri kupnji vara.
Andrew Wylie, vlasnik najjače svjetske agencije za agente, kratko nam je odgovorio. - U teškim vremenima izdavaštvo je uvijek cvjetalo. Ljudi ostaju kod kuće jer ne mogu izlaziti i žele shvatiti što se događa. Češće posežu za knjigama.
Wylie je svoju agenciju pokrenuo prije 25 godina, a trenutačno zastupa oko 650 autora, među kojima su i ponajbolja imena svjetske književne scene. Što je s padom prodaje?
- Možda se trenutačno zbog neke prve panike kupaca i događa mali pad u prodaji, kojemu je pak prethodio mali rast, ali izdavaštvo je kontinuirano stabilno i uvjeren sam da neće biti velikih previranja - nastavlja Wylie.
Zrelo tržište malih izdavača
Brian Murray, direktor velikog Harper Collins Worldwidea, također tvrdi da se na makrorazini trenutno neće ništa mijenjati. - Više nas od recesije zanima razvoj novih tehnologija, čiji će razvoj možda biti zaustavljen zbog slabije kupovne moći. Još će neko vrijeme proći prije nego što se počnu masovno upotrebljavati. Ali u tom se dijelu ne smije posustati jer je on budućnost izdavaštva - smatra Murray.
Siobhan Kenny, direktorica komuniciranja u Harper Collinsu, dodaje: - Ispitivanja tržišta provode se neprestano. Potezi se mogu različito tumačiti, ali nisu rezultat recesije.
Kako razmišljaju mali izdavači? Tom Holman iz Independent Publishers Guilda smatra kako su neovisni, barem oni koji su uspjeli preživjeti, zaštićeniji od ostalih.
- Specijalizirani su i imaju zrelo tržište. Prodaja njihovih knjiga ne raste, ali i ne pada. Nije izdavaštvo turizam. U usporedbi s ostalim zabavama, primjerice, s kino ulaznicama, knjige su iznimno jeftine. I dobijete više sati zabave.
Što će se čitati
Ne slažu se svi, doduše, s tim koje će knjige biti najprodavanije. Wyliejevo mišljenje je da će ljudi posezati za kvalitetnom literaturom i ozbiljnom publicistikom.
- Popularna literatura proizvod je za bezbrižna vremena. U ozbiljnim vremenima ljudi postaju ozbiljniji - naglašava. Ipak je njegova agencija sinonim za najbolju literaturu na tržištu.
U Harper?Collinsu razmišljaju drugačije. - Primijetili smo malo veće zanimanje za self-help i duhovnu literaturu pa ćemo vjerojatno dodatno pojačati taj dio ponude - rekla nam je Siobhan Kenny. Ukratko, guranje glave u knjigu i ostanak kod kuće vaš je odabir u vremenu besparice.
Ali vrijedi samo za Zapad gdje su knjige jeftine i mogu se kupiti već za iznos koji odgovara otprilike 0,2 ili 0,3 posto prosječne plaće. Knjige su u Hrvatskoj i dalje skupe, iznose dva do tri posto prosječne plaće, pa će glavni kupci i dalje biti država i gradovi. Njihovi su potezi presudni u priči o sudbini domaćih izdavača.
RARITETI za kolekcionare Einstein 140.000, ‘Uliks’ 30.000 eura Zanima vas prvo izdanje “Uliksa” Jamesa Joycea, jedno od 750 sačuvanih, Einsteinova kolekcija pisama, rukopisa ili fotografija ili možda prvo izdanje Fitzgeraldova “Gatsbyja”? I te su knjige bile izložene na Frankfurtskom sajmu knjiga. Cijene su redom iznosile: 30 tisuća,140 tisuća i oko 3,5 tisuća eura. Izložene su bile na dijelu sajma predviđenome za raritetne knjige i rukopise - koji je, ovisno o načinu gledanja, najšarmantniji ili najsnobovskiji dio velikih sajmova knjiga. Izolirani pregradama, uz obvezan pregled stvari na ulazu, u tim dijelovima rijetko vlada gužva. Vlasnik spomenutih knjiga je Thomas l. Edsall. - Naslove tražimo diljem svijeta, putem kataloga, aukcija, drugih kolega. Neke prodajemo godinama, neke prodamo za dva dana. - objašnjava Edsall. Strast za tekstom je razumljiva, ali posjedovanje knjiga koje morate čuvati u posebnim uvjetima malo je teže shvatiti. Tko su kupci najskupljih primjeraka? - Kolekcionari, poslovni ljudi, liječnici, odvjetnici. Ovdje izložene knjige nisu ni približno najskuplje. Gutenbergova “Biblija”, prva izdanja knjiga i dokumenati koji su mijenjali svijet pripadaju onima koji postižu cijene i od nekoliko milijuna eura. - rekao je Edsall. Recesija ni na to tržište ne utječe. Ljudi koji su mogu priuštiti ta izdanja, posebno ona najskuplja, tvrde izlagači, rijetko su pogođeni financijskim previranjima. |
www.jutarnji.hr