Duže ćemo spavati (ili tulumariti): sa subote na nedjelju pomiče se sat
U smislu Uredbe o računanju vremena u 2008. godini, ljetno računanje vremena završava u nedjelju, 26. listopada, u 3 sata.
Naime, pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 3 sata računa se kao 2 sata, izvijestio je Državni zavod za mjeriteljstvo.
Svrha je pomicanja sata bolja usklađenost između sati dnevnoga svjetla te radnog vremena i školske nastave: umjesto ranojutarnjeg dnevnog svjetla, za kojeg većina ljudi još spava, ostaje nam sat dnevnog svjetla više za večernje aktivnosti.
Ljetno računanje vremena prvi put spominje Benjamin Franklin, još 1784. godine, u članku za Journal de Paris. Međutim, kako je riječ o humorističnom tekstu, nije jasno je li se Franklin šalio s Francuzima ili je mislio ozbiljno.
Zamisao je ostvarena za vrijeme Prvog svjetskog rata u Njemačkoj, između 30. travnja i 1. listopada 1916. godine. Njemački primijer prva je slijedila Velika Britanija, već iste godine od 21. svibnja. Kod nas se ljetno računanje vremena koristi od 1982. godine.
Vlade država koje pomiču satove prijelaz s ljetnog na zimsko računanje vremena i obrnuto pravdaju kao mjeru uštede energije, jer se njime omogućuje učinkovitije korištenje prirodnog sunčevog svjetla kroz ljetne mjesece - kako je u vrijeme kad je većina ljudi budna manje tame, manje se koristi električna energija, prvenstveno za rasvjetu. Ipak, ima i onih koji nastoje pobiti tu tezu...
(H), t.s.