Foto: Corbis
Hrvatska je po korištenju interneta tako ispod prosjeka Europe koja u populaciji starijoj od 15 godina ima 47 posto korisnika. U GfK-u navode i primjere Austrije (67 posto), Njemačke (66 posto), Slovenije (61 posto), Slovačke (50 posto), Češke (49 posto), Estonije (69 posto), Latvije (59 posto) i Poljske (41 posto).
Istraživanje je pokazalo da više od polovice anketiranih građana ima strah ili odbojnost prema računalima - ukupno ih 53 posto u potpunosti ili djelomično potvrđuje da ih računala zbunjuju i da se nikad na njih neće naviknuti.
Manje od 40 posto anketiranih u potpunosti ili djelomično se slaže s tvrdnjom da informacije koje trebaju najprije potraže na internet, a s tom se tvrdnjom ne slaže 61 posto ispitanika.
Još više, 85 posto njih, se ne slaže s tvrdnjom da kupovina preko interneta olakšava život.
Najviše korisnika (36 posto) pristupa internetu od kuće, a slijedi pristup s posla (12 posto), dok internet ne koristi 61 posto ispitanika.
Iz GfK ističu kako u naseljima s manje od 2.000 stanovnika 71 posto građana ne koristi Internet, dok je u gradovima s preko sto tisuća stanovnika takvih oko 41 posto.
Struktura korisnika prema regijama pokazuje da ih je najviše u Zagrebu i okolici. Slijedi Dalmacija, potom Istra, Primorje i Gorski kotar, a na začelju su sjeverna Hrvatska, Slavonija, te Lika, Kordun i Banovina.
Prema dobi, najviše korisnika je od 15 do 24 godine, a kako se dob povećava, stupanj korištenja je manji.
Podaci po dobi, ističu iz GfK, ukazuje na velik raskorak - najmlađi, oni od 15 do 24 godine navode da ih 77 posto koristi internet, već sljedeća grupa od 25 do 34 godine pada na 62 posto, zatim od 35 do 44 godine na 47 posto, a starijih od 65 godina je manje od 4 posto.
Podjela korisnika po spolu pokazuje minimalnu prednost žena kojih je 51 posto dok je muškaraca 49 posto.
Prema školskoj spremi dominiraju osobe sa završenom srednjom školom ili gimnazijom i studenti, te oni s višom školom ili fakultetom, a prema mjesečnim primanjima, najviše je (25 posto ukupnog broja korisnika) onih s prihodima između 2.001 i 4.000 kuna, a po 19 posto je onih koji mjesečno zarađuju između 4.001 i 6.000 kuna te onih koji nemaju osobnih prihoda.
Podaci samo za korisnike interneta pokazuju da njih 69 posto jednom ili nekoliko puta dnevno koristi internet. Općenito, napominju iz GfK, raste udio osoba koje svakodnevno koriste internet (od 49 posto u 2007. na sadašnjih 69 posto).
Korisnici interneta najčešće ga koriste za informiranje o dnevnim događajima i čitanje novina (66 posto), e-mail (64 posto), pretraga pomoću tražilica (59 posto), skidanje glazbe (24 posto) te pretraga literature i slične obrazovne potrebe (23 posto).
Prosjek ukupno tjedno provedenog vremena na internetu je 9,6 sati i nešto je veći za muškarce nego za žene.
Prema podacima istraživanja, većina, 89 posto korisnika ne smatra se ovisnim o internetu, dok se ovisnima smatra 11 posto korisnika. (Hina)
www.jutarnji.hr
bglavac
irida
