Opterećuje se čovek raznoraznim majušnim, neizbežnim, normalnim stvarima. Pa tako na primer. svaka kuća, svaki čovek, svaka stvar ima svoj miris. Tu su i fiziološke potrebe, koje šire neprijatan miris. Pa kada se uđe iza nekoga u wc neke misli se pojave, a odmah iza toga se pomisli i na sebe i ko će ući iza nas :)
Ustane se ujutru sa nekim karakterističnim mirisom jer se je telo u toku noći oslobađalo toksina. VELIKA MU HVALA!.. Nerpijatan miris... a e. Zadah iz usta, drugačiji miris tela...kosa raščupana, oči zabuhle, sve nešto opušteno...e tada nastane akcija....a zadnji pogled na ogledalo pre izlaska iz doma, izazove u čoveku dobar osećaj i zadovoljstvo.
Različiti smo, različito na takve stvari se reagira. Nekome smeta nekome ne!? Neko zbog bolesti, uzimanja lekova ima drugačiji miris od zdravog čoveka. Neko je nemaran do higijene, i svog izgleda....To ne bi trebalo uticati na donošenje nekog zaključka o čoveku. O uređenosti, uvek "mirisnim" ljudima isto tako.
Može se samo zamisliti sa kakvim mirisima se svakodnevno susreću zdravstveni radnici, radnici u staračkim domovima, vrtićima, javnom, prevozu.... To smo sve mi.. mirišimo i smrdimo...svi!