Piše: Patricia Kiš
Za sve cinike koji još vjeruju da je kultura dosadna i da ljude masovno zanima samo sport prenosimo brojke koje govore nešto sasvim suprotno: jednu je izložbu nedavno posjetilo ukupno gotovo milijun ljudi. Riječ je o izložbi Picassa i umjetnika koji su utjecali na njega u Grand Palaisu u Parizu.
Parižani, koji su inače, poznato je, alergični na čekanja, satima su strpljivo stajali u redovima, skupa s turistima, kako bi iskoristili zadnje dane i vidjeli izložbu. Nije ih omelo ni to što su morali čekati i do tri ujutro, do kada je zbog pojačanog interesa bila otvorena izložba, te da je vani temperatura bila ispod nule. Iz muzeja su, događaj odlučili produžiti još nekoliko dana, kako bi zadovoljili i one koji izložbu nisu stigli vidjeti u prošla četiri mjeseca, koliko je trebala trajati.
Točno označeno vrijeme
Za izložbu su se kupovale karte s točno označenim vremenom ulaska u najveću parišku galeriju pa je Nicole Kidman navodno dobila termin iza ponoći, a Woody Allen u pola dva ujutro. Londonski The Independent smatra da je silan interes poznatih i nepoznatih za tu izložbu samo jedan od primjera nevjerojatnog procvata koji se u posljednje vrijeme dogodio u aktivnostima francuske industrije umjetnosti. Rasprodane su karte i za Folle Journee, Bachov festival u Nantesu, ali i za događaje nižeg profila, kao što je pop-mjuzikl o Kleopatrinu životu.
Sociolozi imaju objašenjenje za ovaj kulturni procvat: ljudima je dosta recesije, žele distrakciju od loših vijesti. Osim toga, prizemnije - izložbe i koncerti jeftiniji su izlazak od večere u restoranu. Primjerice, ulaznica za Picassa stoji 12 eura. Francuski politički guru, pisac Jacques Attali ponudio je egzistencijalnije objašnjenje za ovu pojavu: “Razdoblja krize ljude ohrabruju i potiču da razmišljaju o smislu života. U vremenu na rubu očaja privučeni smo ljepotom koja dolazi iz umjetničkih radova”.
Izložba “Picasso i majstori” prva je koja s njegovim radovima uspoređuje radove umjetnika poput Velasqueza, Poussina, Tiziana, Goye, Maneta i Renoira, koji su svaki na svoj način utjecali na velikog majstora, i pokazuje više od 200 radova iz najprestižnijih kolekcija. Pažljivo prostudirana usporedba sa svakim od pokazanih radova daje novi pogled na tog velikana slikarstva i novu tezu o utjecajima na Picassa iz povijesti.
Izložba je postala i jednim od najpomodnijih događaja ne samo u Parizu nego u cijelom svijetu. Karte su u posljednji tren pokušale nabaviti neke slavne ličnosti, kao i bivši francuski predsjednik Jacques Chirac. Činjenica da je izložba postavljena u tradicionalnom konceptu, koji se ponekad smatra i zastarjelim, nije omela publiku koja je, ponukana kritikama, pohrlila u muzej.
Natjecanje s Londonom
Nakon ovog događaja pariški će Grand Palais vjerojatno prešišati i Tate Modern, koji je po brojkama niz godina bio najposjećeniji europski muzej. U Tateu je održana do sada najposjećenija izložba suvremenog umjetnika: riječ je o “Vremenskom projektu” danskog umjetnika Olafura Eliassona u kojemu je on stvorio kopije vremenskih prilika iz prirode i postavio ih u muzej.
Ovaj podatak nije loš za francusku prijestolnicu, koja se stoljećima natječe s britanskom i u posljednje vrijeme gubi. Dok se London, kad je riječ o kreativnosti, proglašava centrom svijeta, najčešći naslovi u pariškim novinama postavljaju pitanje je li grad zaspao. Podsjetimo da je i sam Sarkozy, tijekom prošlogodišnjeg posjeta Londonu, izjavio je da je riječ o jednom od najvećih francuskih gradova, jer u Londonu živi 200.000 Francuza, a u Parizu samo 22.000 Britanaca.
Kultura i posjećenost izložbi dobro stoje i u drugim europskim metropolama: izložbu Vincenta Van Gogha u Albertini u Beču, koja je nedavno zatvorena, vidjelo je 600 tisuća ljudi, što u Beču nije zabilježeno od 80-ih godina prošloga stoljeća. Isto je i u Parizu, gdje je do sada najveći broj posjetitelja zabilježen na Renoirovoj izložbi iz 1985.
Hrvatski rekorder
No, ime koje najčešće drži rekorde ono je Pabla Picassa. Karizmatični umjetnik čija su djela Parižane cijelu noć držala budnima sjajan je mamac za publiku. Podsjetimo kako izložba toga umjetnika, zajedno s fotografijama Dore Maar, koja je bila u Klovićevim dvorima u Zagrebu, i dalje drži rekord u Hrvatskoj s više od 100 tisuća posjetitelja.
U isti je prostor Marc Chagall privukao 80 tisuća ljudi, a “Tiha pobuna”, izložba njemačkog ekspresionizma, 70 tisuća. U nedavno održanoj “Noći muzeja” po Hrvatskoj se čekalo u redovima, posebno za Rembrandta u Zagrebu, kao i u Parizu na niskim temperaturama. Muzeje je posjetilo 140 tisuća ljudi. Kada se zbroji posjećenost samo prvih 10 izložbi u Hrvatskoj, dobivamo oko 400 tisuća ljudi u prošloj godini. U to se ubraja i manja izložba Picassa u Dubrovniku - njegove je grafike pogledalo 12 tisuća ljudi.
Pa onda neka netko kaže da ljude kultura nimalo ne zanima.
Parižani, koji su inače, poznato je, alergični na čekanja, satima su strpljivo stajali u redovima, skupa s turistima, kako bi iskoristili zadnje dane i vidjeli izložbu. Nije ih omelo ni to što su morali čekati i do tri ujutro, do kada je zbog pojačanog interesa bila otvorena izložba, te da je vani temperatura bila ispod nule. Iz muzeja su, događaj odlučili produžiti još nekoliko dana, kako bi zadovoljili i one koji izložbu nisu stigli vidjeti u prošla četiri mjeseca, koliko je trebala trajati.
Točno označeno vrijeme
Za izložbu su se kupovale karte s točno označenim vremenom ulaska u najveću parišku galeriju pa je Nicole Kidman navodno dobila termin iza ponoći, a Woody Allen u pola dva ujutro. Londonski The Independent smatra da je silan interes poznatih i nepoznatih za tu izložbu samo jedan od primjera nevjerojatnog procvata koji se u posljednje vrijeme dogodio u aktivnostima francuske industrije umjetnosti. Rasprodane su karte i za Folle Journee, Bachov festival u Nantesu, ali i za događaje nižeg profila, kao što je pop-mjuzikl o Kleopatrinu životu.
Sociolozi imaju objašenjenje za ovaj kulturni procvat: ljudima je dosta recesije, žele distrakciju od loših vijesti. Osim toga, prizemnije - izložbe i koncerti jeftiniji su izlazak od večere u restoranu. Primjerice, ulaznica za Picassa stoji 12 eura. Francuski politički guru, pisac Jacques Attali ponudio je egzistencijalnije objašnjenje za ovu pojavu: “Razdoblja krize ljude ohrabruju i potiču da razmišljaju o smislu života. U vremenu na rubu očaja privučeni smo ljepotom koja dolazi iz umjetničkih radova”.
Izložba “Picasso i majstori” prva je koja s njegovim radovima uspoređuje radove umjetnika poput Velasqueza, Poussina, Tiziana, Goye, Maneta i Renoira, koji su svaki na svoj način utjecali na velikog majstora, i pokazuje više od 200 radova iz najprestižnijih kolekcija. Pažljivo prostudirana usporedba sa svakim od pokazanih radova daje novi pogled na tog velikana slikarstva i novu tezu o utjecajima na Picassa iz povijesti.
Izložba je postala i jednim od najpomodnijih događaja ne samo u Parizu nego u cijelom svijetu. Karte su u posljednji tren pokušale nabaviti neke slavne ličnosti, kao i bivši francuski predsjednik Jacques Chirac. Činjenica da je izložba postavljena u tradicionalnom konceptu, koji se ponekad smatra i zastarjelim, nije omela publiku koja je, ponukana kritikama, pohrlila u muzej.
Natjecanje s Londonom
Nakon ovog događaja pariški će Grand Palais vjerojatno prešišati i Tate Modern, koji je po brojkama niz godina bio najposjećeniji europski muzej. U Tateu je održana do sada najposjećenija izložba suvremenog umjetnika: riječ je o “Vremenskom projektu” danskog umjetnika Olafura Eliassona u kojemu je on stvorio kopije vremenskih prilika iz prirode i postavio ih u muzej.
Ovaj podatak nije loš za francusku prijestolnicu, koja se stoljećima natječe s britanskom i u posljednje vrijeme gubi. Dok se London, kad je riječ o kreativnosti, proglašava centrom svijeta, najčešći naslovi u pariškim novinama postavljaju pitanje je li grad zaspao. Podsjetimo da je i sam Sarkozy, tijekom prošlogodišnjeg posjeta Londonu, izjavio je da je riječ o jednom od najvećih francuskih gradova, jer u Londonu živi 200.000 Francuza, a u Parizu samo 22.000 Britanaca.
Kultura i posjećenost izložbi dobro stoje i u drugim europskim metropolama: izložbu Vincenta Van Gogha u Albertini u Beču, koja je nedavno zatvorena, vidjelo je 600 tisuća ljudi, što u Beču nije zabilježeno od 80-ih godina prošloga stoljeća. Isto je i u Parizu, gdje je do sada najveći broj posjetitelja zabilježen na Renoirovoj izložbi iz 1985.
Hrvatski rekorder
No, ime koje najčešće drži rekorde ono je Pabla Picassa. Karizmatični umjetnik čija su djela Parižane cijelu noć držala budnima sjajan je mamac za publiku. Podsjetimo kako izložba toga umjetnika, zajedno s fotografijama Dore Maar, koja je bila u Klovićevim dvorima u Zagrebu, i dalje drži rekord u Hrvatskoj s više od 100 tisuća posjetitelja.
U isti je prostor Marc Chagall privukao 80 tisuća ljudi, a “Tiha pobuna”, izložba njemačkog ekspresionizma, 70 tisuća. U nedavno održanoj “Noći muzeja” po Hrvatskoj se čekalo u redovima, posebno za Rembrandta u Zagrebu, kao i u Parizu na niskim temperaturama. Muzeje je posjetilo 140 tisuća ljudi. Kada se zbroji posjećenost samo prvih 10 izložbi u Hrvatskoj, dobivamo oko 400 tisuća ljudi u prošloj godini. U to se ubraja i manja izložba Picassa u Dubrovniku - njegove je grafike pogledalo 12 tisuća ljudi.
Pa onda neka netko kaže da ljude kultura nimalo ne zanima.
Više od 60.000 posjetiteljaIzložbu Rembrandtovih grafika samo na Valentinovo posjetilo je 950 zaljubljenih parova, a kako su rekli iz Muzeja za umjetnost i obrt, do kraja današnjeg dana, kada se moglo pogledati radove slavnog slikara, očekivali su više od 60 tisuća posjetitelja. - Danas do podneva izložbu je pogledalo oko tisuću i pol ljudi, a redovi ne prestaju nastajati. Dosadašnjih 56,5 tisuća posjetitelja predivan su rezultat koji pokazuje kako građani, i oni iz drugih gradova, ali i iz Slovenije, Srbije i BiH koje smo također privukli, znaju preponati dobre kulturne projekte - ispričala je pomoćnica ravnatelja Muzeja te voditeljica Odjela za marketing, Vesna Jurić Bulatović. Ona kaže da je ova izložba specifična i po tome što su zbog osjetljivosti izloženih radova u Muzeju imali ograničene uvjete u organizaciji. - Unatoč tome što smo posjetitelje morali voditi u grupama po najviše 30 ljudi, izložba je izvrsno posjećena - rekla je pomoćnica ravnatelja V. Jurić Bulatović te dodala da je jedna od najposjećenijih izložbi bila Secesija u Hrvatskoj. Nju je pogledalo više od 100 tisuća posjetitelja, no ona je i trajala dva mjeseca duže. (A. Vujaklija) |
bglavac
irida
