Zadnjih nekoliko godina u dokumentima pravne stecevine Europske unije i u hrvatskom nacionalnom zakonodavstvu, kojima se u najširem smislu te rijeci ureduje podrucje zaštite potrošaca, redovito se pojavljuje konstatacija kako je ''zaštita potrošaca iznimno dinamicno, polivalentno i složeno podrucje, odnosno sustav vrijednosti u stalnom razvoju''.
Da je tome tako, dokaz su sve cešce izmjene propisa, kako Europske unije, tako i hrvatskoga i ostalih europskih nacionalnih zakonodavstava. Jedan od problema s kojima se potrošaci u zadnjih nekoliko godina susrecu je problem ''KRAĐE IDENTITETA'' cije se posljedice, posebice u velikim državama poput SAD-a, Kanade i nekih država clanica EU-a, mjere u milijardama US$.
Što je krada identiteta?
Krada identiteta se uobicajeno definira kao ''oblik kriminalne radnje lažnog predstavljanja radi stjecanja materijalne ili druge koristi'', a može imati nekoliko pojavnih oblika:
Spoofing podrazumijeva kreiranje lažne ili krivotvorene verzije necega, poput web lokacije ili adrese elektronicke pošte. Korisnik se prijavljuje sa svojim korisnickim imenom i lozinkom koje tako dolaze u ruke kriminalaca, a oni ih zlorabe za pristup stvarnoj web lokaciji, posebice opasno za korisnike usluga e-bankarstva.
Phishing napadi su najštetniji napadi prevaranata. Mnogi pocinju e-mail porukom. U njima obicno piše da postoji problem s racunom stvarnoga korisnika (vlasnika racuna) koji treba riješiti te vlasnika racuna zamole da pošalje svoje podatke (korisnicko ime, broj racuna i lozinku) kako bi riješili problem s racunom stvarnoga vlasnika. Ponekad umjesto toga stave link na stranicu koja izgleda skoro isto kao originalna stranica banke preko koje potrošac posluje (u kojoj ima tekuci ili žiro racun, odnosno preko koje vrši e-placanje) i uljudno (sic) zamole da se prijavite na stranicu s Vašim podacima i te se informacije na kraju, nažalost, prosljeduju (dolaze u ruke) prevarantu. On te podatke koristi da bi obavio kupnju ili podigao novac s Vašega racuna, što redovito rezultira pražnjenjem racuna stvarnoga korisnika i ulaskom u dopušteno ili nedopušteno prekoracenje. O posljedicama po stvarnoga vlasnika racuna držim kako nije potrebno niti govoriti, osim konstatacije kako se ovakav oblik krade identiteta pretvara u dugotrajnu nocnu moru.
Skimming je Karticna prijevara (krada identiteta vlasnika kartice) koja se odvija tako što se u bankomat ugradi lažni citac koji kopira podatke s magnetskog zapisa kartice te mini kamera koja snima utipkavanje PIN-a (Personal Identification Number, odnosno osobni identifikacijski broj korisnika kartice i služi za kompjutersku identifikaciju korisnika u sustavu karticnog poslovanja i koji je kao tajni broj i dio identiteta vlasnika kartice poznat samo njemu).
Krade identiteta postaju globalni problem?
Americka organizacija ITCR (Identity Theft Resource Center) pocetkom ove godine upozorila je americku i svjetsku javnost na zabrinjavajuci porast broja krada identiteta u svim njegovim pojavnim oblicima.
Kako su njihova istraživanja pokazala ciljevi krade su: osjetljive racunalne datoteke u kojima su pohranjeni osobni podaci korisnika razlicitih vrsta financijskih i bankarskih usluga, prije svega:
- brojevi kreditnih kartica
- podaci o bankovnim racunima
- PIN-ovi korisnika usluga karticnoga poslovanja (Uplata)
- Zaporke i ostali podaci osoba koje placanja obavljaju modelom e-bankarstva.
U svome izvješcu ITCR navodi i sljedece podatke:
- tijekom 2006. godine u SAD-u je zabilježeno, priznato i dokumentirano 446 slucajeva krade identiteta, pri cemu su razotkriveni identiteti i osobni podaci 128.000.000 Amerikanaca.
- tijekom 2007. godine zabilježeno je, priznato i dokumentirano novih 312 slucajeva krade identiteta pri cemu su razotkriveni identiteti i osobni podaci 19.000.000 Amerikanaca.
- pri tome je zanimljivo, isticu u ITCR-u, kako su ''upecane'' tolike kolicine osobnih podataka da ih hakeri nisu mogli (stigli) sve obraditi i zloporabiti!!!
- na kraju svoga izvješca ITCR upozorava na sljedece:
(1) trend rasta broja krada identiteta
(2) naglašava kako ce krade identiteta biti sve sofisticiranije zbog cega ce ih biti sve teže otkriti i pravovremeno reagirati kako bi se gradani zaštitili od njihove zloporabe, posebice kada su u pitanju zloporabe na podrucju e-bankarstva
(3) upozorava kako su na udaru kradljivaca identiteta, uz SAD i Kanada i države clanice EU-a.
ITCR je izracunao kako bi globalne štete zbog zloporaba ukradenih identiteta mogle dostici nevjerojatnu sumu od 2.000 milijardi dolara!!!
Uz ove alarmantne podatke ITCR-a, drastican primjer koji opominje i poziva svakoga od nas na oprez je drastican slucaj gubitka e-zapisa sa osobnim podacima 26.000.000 britanskih poreznih obveznika, što je rezultiralo prijedlogom britanskog Parlamentarnog odbora da se „krada i zloporaba osobnih podataka i oznacnica identiteta gradana definira kaznenim djelom i sankcionira temeljem odredaba Kaznenog zakona!!!
Kakvo je stanje u Hrvatskoj?
Prema dostupnim podacima u Hrvatskoj su zabilježeni slucajevi skimminga. Dakle, na udaru kradljivaca identiteta bili su korisnici karticnog poslovanja, odnosno sobe koje gotovinu podižu na bankomatima. Iako su zabilježeni i dokumentirani slucajevi skimminga u Republici Hrvatskoj daleko od razmjera svih oblika krada identiteta zabilježenih u SAD-u, Kanadi i državama EU-a, izvješce ITCR-a je neprijeporno razlog za oprez. Stoga, kako biste se zaštitili od posljedica krada identiteta, treba voditi racuna o sljedecem:
- svaki gubitak osobnih dokumenata (osobne iskaznice, putovnice, vozacke iskaznice) na kojima se nalazi vaš osobni potpis i maticni broj gradana odmah prijaviti nadležnim službama, proglasiti ih nevažecim i pokrenuti postupak dobivanja novih dokumenata, kako ukradene (izgubljene) dokumente netko ne bi zlorabio
- uz kreditne kartice, te kartice žiro ili tekucega racuna ne držati brojeve PIN-ova
- prilikom podizanja novca na bankomatima pridržavati se sigurnosnih naputaka koji se nalaze na svakome bankomatu (rukom obvezno pokriti tipkovnicu prilikom unosa PIN-a)
- voditi evidenciju podizanja gotovine na bankomatima i pratiti stanje racuna. Na svako odstupanje od poznatoga vam stanja na racunu odmah se obratiti banci preko koje vodite svoje financijsko poslovanje
- izgubite li kreditnu karticu, karticu žiro ili tekuceg racuna odmah se javite svojoj maticnoj banci i zatražite blokadu racuna kako ne biste postali žrtvom skimminga
- korisnici usluga e-bankarstva posebnu pozornost trebaju voditi o sigurnosti identiteta svoga TOKEN-a (PIN i zaporka) prigodom aktiviranja procesa financijske transakcije e-putem
Uz navedene savjete, internet korisnici sve cešce na svoje e-mail adrese dobivaju razlicite poruke, redovito na engleskom jeziku, u kojima ih se obavještava kako su ušli u uži izbor za dobivanje jack pot nagrade od cak 500.000 funti ili još cešce stižu poruke iz Nigerije u kojima im se NETKO teško provjerljiva imena, prezimena, adrese i e-mail adrese placucom porukom obraca za pomoc tražeci broj deviznoga žiro-racuna, naziv banke, IBAN i SWIFT code kako bi njegov otac, redovito uspješan poslovni covjek ili visoki državni dužnosnik koji se zbog politicke situacije u državi našao u poteškocama, te mora napustiti državu, a prije toga na neciji inozemni konto prebaciti desetke milijuna dolara.
Takve i slicne e-mail poruke su navlakuše kradljivaca identiteta i preporuka je (1) s pošiljateljem poruke ne stupati u kontakt, a (2) poruku odmah brisati.
Hrvatski zakonodavni okvir o zaštiti osobnih podataka
Zakonom o zaštiti potrošaca (NN broj 79/2007 - http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2007/2485.htm , clanak 7, stavak (3) utvrdeno je sljedece pravilo zaštite identiteta potrošaca u kome se kaže sljedece „Trgovcu se zabranjuje davanje osobnih podataka potrošaca bilo kojoj trecoj osobi bez prethodnog izricitog i pisanog odobrenja potrošaca, osim ako je na to obvezan zakonom ili odlukom nadležnog tijela vlasti.“ Zbog kršenja ovoga pravila, trgovcu koji je trecoj osobi neovlašteno i bez prethodne suglasnosti dao podatke potrošaca Zakonom je zaprijecena prekršajna kazna u iznosu od 15.000 do 100.000 kuna (clanak 145, stavak 1).
Sva ostala pitanja zaštite osobnih podataka uredena su Zakonom o zaštiti osobnih podataka (NN broj 103/2003 - http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2003/1364.htm ) i Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti osobnih podataka (NN broj 118/2006 - http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/2616.htm ).
Provedbu ovih zakona nadzire Agencija za zaštitu osobnih podataka (www.azop.hr ) koja temeljem navedenih zakona ima zakonske ovlasti za obavljanje upravnih i strucnih poslova u svezi sa zaštitom osobnih podataka, pri cemu:
- nadzire provodenje zaštite osobnih podataka
- ukazuje na uocene zlouporabe prikupljanja osobnih podataka
- sastavlja listu država i medunarodnih organizacija koje imaju odgovarajuce uredenu zaštitu osobnih podataka
- rješava zahtjeve za utvrdivanje povrede prava zajamcenih Zakonom o zaštiti osobnih podataka
- vodi Središnji registar zbirki osobnih podataka
Sukladno recenom, ako su Vam kao potrošacu prekršena prava definirana navedenim propisima, odnosno ako vam je ukradena bilo koja oznacnica Vašega identiteta kao potrošaca, korisnika financijskih i bankarskih usluga ili internet-korisnika, za pravni savjet i pomoc, uz pridržavanje navedenih prakticnih savjeta, možete se osobno javiti u cetiri Savjetovalište za zaštitu potrošaca (kontakt adrese mogu se naci na adresi http://www.javno.com/hr/profit/clanak.php?id=106176 ), ili postupiti po naputcima koje možete naci na internet stranici Agencije za zaštitu osobnih podataka www.azop.hr.
bglavac
irida
