PROČITANO

774

PUTA

OD 14.01.2018.

GERILKA TANJA - za DEVETKU

Rijetki preživjeli Che Guevarini gerilci otkrivaju da je tajanstvena žena, iako dvostruka špijunka, Cheu bila odana do kraja

Žena koja je umrla s Che Guevarom

Piše: Tanja Tolić

http://www.jutarnji.hr/j2/clanak/art-2008,8,18,,130213.jl

Na Kubi su je znali kao Tamaru Bunke. U Europu je dolazila s putovnicom na ime Haydée Bidel Gonzales. U Berlinu se predstavljala kao Marta Iriarte. U Boliviji je bila Laura Gutierrez Bauer. Pravim imenom se zvala Haydée Tamara Bunke Bider, a danas je poznata kao gerilka Tanja.

Tamnokosa, zgodna žena koja je poginula u 29. godini posljednjeg dana kolovoza 1967. pod kišom metaka dok je sa skupinom gerilaca prelazila Rio Grande, a prije deset godina je, nakon što je njezino tijelo konačno otkriveno, pokopana uz državne počasti na Kubi, uz tijelo Che Guevare, jedan je od misterija koji okružuju najslavnijeg revolucionara na svijetu. Je li Tamara, odnosno Tanja, ponekad Marta, a drugi put Laura bila ljubavnica Che Guevare? Je li u trenutku smrti bila trudna i nosila njegovo dijete? Je li ga izdala? I čija je špijunka bila -

istočnonjemačke tajne policije, ruske tajne službe ili kubanske Komunističke partije?

Često je trenirala do ponoći. Učila je kako rukovati nožem, pištoljem i strojnicom

Iako je od smrti tajanstvene djevojke prošla gotovo 41 godina, njezina sudbina i kratak život ne prestaju intrigirati. Istina bi vjerojatno bila jasnija da se njezina majka Nadia Bider, poljska židovka koja je tijekom Drugog svjetskog rata pobjegla iz nacističke Njemačke s njezinim ocem u Buenos Aires, nije zavjetovala na šutnju. O svojoj kćeri za života nije željela otkriti ništa, osim demantirati laži objavljene u knjigama i filmovima. Posljedni u nizu rijetkih filmova, koji se dotiču Tamarina života, onaj je koji je snimio Steven Soderbergh i premijerno prikazao na Cannesu, “Che”. Film u kojem bolivijskog revolucionara glumi Benicio Del Toro zapravo se sastoji od dva filma - “Gerila” i “Argentinac”, ali je za potrebe festivala prikazan kao jedan. Do kraja godine oba bi trebala stići u europska kina, no Tamarina uloga, u njemu ne donosi ništa novo.

Ipak, u svijetu danas živi još najmanje jedan svjedok njezina kratkog i eksplozivnog života. Njegovo je ime Dariel Alarcon Ramirez, no 69-godišnjak je poznatiji po svojem gerilskom imenu - Benigno. Upravo je on od Tamare napravio Tanju, od djevojke s blistavim osmijehom i gitarom u ruci stvorio gerilku u sklopu vojne obuke 1961. Benigno je bio član Castrova najužeg kruga suradnika sve dok nije 1995. pobjegao s Kube. Tanja je u njegov kamp u Pinar del Rio na zapadnoj Kubi stigla kao pripadnica Kubanske civilne obrane, svjedoči u The Sunday Timesu.

Četiri identiteta

KAO TAMARA NA KUBI, KAO HAYDEE GONZALES, POTOM LAURA I NA KRAJU PLAVUŠA MARTA IRIARTE

Guverina naredba je bila kratka - treba je pripremiti za “posebne zadatke”. Vitku ženu plavo-zelenih očiju trebao je naučiti samoobrani - kako da koristi nož, strojnicu i pištolj - te kako da šalje i prima kodirane poruke. Često je trenirala sve do ponoći, no nikada se nije žalila. “Rekao sam joj kako mi treba reći kad ima menstruaciju jer se tada smije odmoriti. Nasmijala mi se i pitala treba li i neprijatelja u džungli u te dane obavijestiti da ne napada”, kaže.

Benigno tada nije znao mnogo o tome odakle je došla i tko je ona. Primijetio je da govori

Che Guevara i Tamara, odnosno gerilka Tanja, upoznali su se u Leipzigu gdje je stigao s kubanskom trgovačkom delegacijom. Ubrzo nakon toga Tanja je došla za njim na Kubu gdje je prošla vojnu obuku i pripremala se za špijunske zadatke koji će ju na kraju koštati života

španjolski s argentinskim naglaskom. Benigno nije imao pojma da je Tamara rođena 1937. u Buenos Airesu te da su joj roditelji prebjegli u Argentinu pred nacističkim režimom. Nije znao ni da su se Bideri nakon Drugog svjetskog rata, 1952. kada je Tamara imala 15 godina, nastanili u Istočnom Berlinu, kao odani komunisti. Tamara je 50-ih studirala političke znanosti na Humboldtovu sveučilištu i učlanila se u socijalističku partiju. Kao studenticu regrutirala ju je istočnonjemačka tajna policija, Stasi. Zadatak joj je bio špijunirati ostale studente. Još manje je znao kako je upoznala Che Guevaru: s obzirom na to da je izvrsno govorila ruski, engleski, španjolski i njemački, radila je kao prevoditeljica za delegacije iz Latinske Amerike i tako je 1960. upoznala Chea, u Leipzigu, gdje je stigao s kubanskom trgovačkom delegacijom.

Što se dogodilo između njih dvoje, jesu li već tada postali ljubavnici, nije poznato, no već iduće godine Tamara je stigla na Kubu i uzela gerilsko ime Tanja. Ponesena idealizmom kubanske revolucije, bavila se dobrotvornim radom, radila kao učiteljica, gradila kuće i škole na selu, bok uz bok s Che Guevarom. Sve dok nije dobila “posebni zadatak”. Odlučeno je da će Bolivija postati centar revolucije koja će se proširiti u Argentinu, Paragvaj, Brazil, Peru i Čile. Tu počinje najmisterioznije razdoblje njezina života.

Nadia Bider uspjela je otkriti da je njezina kći najprije koristila lažni identitet Marte Iriartee, prema putovnici koju joj je izdala češka tajna služba. Potom je bila Haydée Gonzalez i talijanska državljanka Vittoria Pancini. U Boliviji je postala Laura Gutierrez Bauer. U proljeće 1964. Tanja je bila skrivena na farmi izvan Praga, gdje su je trenirali za špijunku. Zadatak joj je bio ubaciti se u visoko društvo bolivijske elite. Njezino glavno oružje bio je izgled.

Bili su ljubavnici. Vidio sam kako su se gledali u oči neposredno prije nego su poginuli

“Da, mogli bismo je zvati Matom Hari. Bila je jedna od najboljih. No ne vjerujem da je spavala sa tim muškarcima. Nije joj to bilo potrebno. Znala je kako njima manipulirati i bez seksa”, tvrdi Benigno.

Ubrzo nakon njezina dolaska u La Paz doznala je kako sin zapovjednika bolivijske vojske, generala Alfreda Ovanda Candije, planira studirati u Njemačkoj. Nakon što je doznala gdje general živi, iznajmila je sobu u blizini i postavila natpis da poučava njemački jezik. Zamka je savršeno funkcionirala i generalova sina počela je poučavati njemačkom jeziku. Preko njega vrlo je brzo upoznala i samog generala, a potom i zapovjednika zračnih snaga, budućeg bolivijskog predsjednika, Renea Barrientosa.

Oba su muškarca podlegla njezinu šarmu i počeli je voditi na zabave. Govorila im je kako je u Boliviju došla proučavati njihove običaje, a kako bi dobila bolivijsko državljanstvo, ubrzo se udala za jednog studenta. Unatoč tome nastavila je izlaziti s Barrientosom, a s njim je čak otišla i na odmor u Peru.

Njezinom špijunskom poslu došao je kraj kad su je izdali gerilci dezerteri. Pobješnjeli Barrientos razvalio je zidove stana kubanske špijunke i tamo otkrio radio i dokumente koji su

Tamara s majkom Nadiom snimljena kraj mora

bolivijske vojnike odveli do revolucionareva skloništa u džungli. Tanja je bila prisiljena pobjeći. Pridružila se Cheu, iako joj je on naredio da ostane u gradu kao veza s Havanom. Benigno ne vjeruje da ga je namjerno izdala. “Morala je pobjeći. Posvuda su je tražili. Uvjeren sam da su bili ljubavnici. To se jasno vidjelo iz načina na koji su razgovarali i gledali jedno u drugo, neposredno prije smrti”, odlučan je. Smatra da Tanja nije nosila Guevarino dijete u trenutku kad je ubijena, iako neki izvještaji tvrde da je bila trudna oko tri mjeseca.

U travnju 1967., nekih pet mjeseci prije njezine smrti, Guevarini najbliži suradnici bili su prisiljeni razdvojiti se zbog bolesti, kako bi zdravi mogli brže putovati. Tanja koja je bila u groznici i imala ozlijeđenu nogu, ostala je sa 16 bolesnih, dok su Guevara, Benigno i ostali nastavili dalje kroz džunglu. U kolovozu iste godine, na prijelazu Vado del Yeso, Tanja i gerilci upali su u zasjedu.

Bila je do struka u rijeci, s puškom visoko iznad glave. Zbog bijelo-zelene košulje koju je nosila bila je najuočljivija i među prvima koju su pogodili. Pala je u Rio Grande, a rijeka je odnijela njezino tijelo. Tjedan dana poslije voda je leš izbacila na obalu. Pirane su izgrizle njezino tijelo do te mjere da je bila gotovo neprepoznatljiva. Identificirali su je po odjeći i torbi u kojoj je nosila obojane oblutke.

1998. Tanjino tijelo preneseno je na Kubu, po želi njene majke

Kad je objavljeno da je mrtva, Guevara je bio uvjeren da je riječ o ratnoj propagandi koja je trebala demoralizirati njegove gerilce. No samo šest tjedana poslije i on je dočekao kraj u blizini iste rijeke. Uhvaćen je u zasjedi, potom ispitivan cijelu noć, a ujutro je smaknut. Tijelo je helikopterom prebačeno u Villegrande gdje je izloženo svijetu u bolničkoj praonici na komadu hladnog kamena.

Trideset godina nakon što je ubijen, 1997., Che Guevarina tijelo iskopano je s tajnog mjesta na kojem je pokopan i preneseno u Santa Claru na Kubi gdje je pokopano uz državne počasti. Godinu dana poslije iskopani su i Tanjini ostaci iz neoznačenog groba u vojnoj bazi Villegrandea. Kad su njezinu majku pitali gdje da je pokopaju, odgovorila je: “Na Kubi. Pokraj Chea, naravno."

Suradnja s KGB-om je izmišljena?

Nakon Tanjine smrti, jedan od bivših zapovjednika Stasija Günther Männel, koji je prebjegao na Zapad 1961., prepoznao je njezino lice na fotografiji objavljenoj u novinama i tvrdio da ju je upravo on regrutirao kao tajnu agenticu, ne samo za tajnu službu Istočne Njemačke, nego i za KGB. Männel je tvrdio da joj je izravno naređeno da špijunira Che Guevaru, čije su ambicije da pokrene revoluciju u Latinskoj Americi uzbunile Sovjete.

U arhivu Stasija, prema istrazi The Sunday Timesa, postoji veza

između Tanje i prebjega Männela. Također se napominje da je znao za jednu tajnu agenticu koja je djelovala u La Pazu, no ona je umrla u ožujku 1967., a Tanja je ubijena tek u kolovozu. Drugi dokument u kojem je Tanja označena samo kao “B” (vjerojatno za Bunke) potvrđuje da je bila voljna nastaviti suradnju sa Stasijem nakon što je napustila Istočnu Njemačku, no i da se s njom izgubio svaki kontakt nakon što je Männel prebjegao.

Budući da je pobjegao iste godine kada je Tanja otišla na Kubu, njegove su optužbe o tome kako je špijunirala Che Guevaru odbačene. Njezina majka uspjela je i zabraniti knjigu urugvajskog novinara Josea Friedla Zapate koji je u knjizi iz 1997. tvrdio da je Tanja izdala Chea zbog Sovjeta. Naida Bider, koja je tada imala 85 godina, otputovala je u Moskvu i vratila se sa svjedočenjem umirovljenog KGB-ova generala koji je demantirao da je Tanja ikada špijunirala za Sovjete.