Piše: Ivana Kalogjera-Brkić
Foto: Sipa/JLP, B. Gaurina, J. Prkić/Cropix
Učitelji cijeli vikend istovarivali knjige
U Hrvatskoj se godišnje raspadne svaki peti, a u Zagrebu čak svaki treći brak. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani je razvrgnut 4651 brak, a oko 20.000 ih je sklopljeno. Prosvjetna vlast do sada nije istraživala utječe li i koliko život u jednoroditeljskom domu na obrazovna postignuća djece, pa je to prvo takvo istraživanje provedeno u nas.
Podloga su bili nacionalni ispiti koje su u travnju i svibnju pisali učenici 4. i 8. razreda osnovnih škola. Testiranjem su bili obuhvaćeni svi đaci iz 2863 četvrta razreda te 2187 osmih razreda diljem Hrvatske. U 4. je razredu cilj bio ispitati koliko su učenici osposobljeni
U Hrvatskoj se godišnje raspadne svaki peti, a u Zagrebu čak svaki treći brak. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani je razvrgnut 4651 brak, a oko 20.000 ih je sklopljeno. Prosvjetna vlast do sada nije istraživala utječe li i koliko život u jednoroditeljskom domu na obrazovna postignuća djece, pa je to prvo takvo istraživanje provedeno u nas.
Podloga su bili nacionalni ispiti koje su u travnju i svibnju pisali učenici 4. i 8. razreda osnovnih škola. Testiranjem su bili obuhvaćeni svi đaci iz 2863 četvrta razreda te 2187 osmih razreda diljem Hrvatske. U 4. je razredu cilj bio ispitati koliko su učenici osposobljeni
| Prvi dan škole • 550.000 učenika u osnovnim i srednjim školama danas kreće u školu • 376.583 učenika upisano je u svih osam razreda osnovnih škola • 41.618 prvašića (5,1 posto manje nego lani) prvi put ove godine kreće u školu • 48.700 učenika upisano je u prvi razred srednje škole, no s ponavljačima i učenicima iz BiH i dijaspore računa se da će ih biti oko 52.000 • 466.000 učenika prvi će dan nastave na klupama dočekati besplatni udžbenici • 85.000 za toliko učenika 3. i 4. razreda srednje škole država nije osigurala besplatne udžbenike • 8 milijuna knjiga koje će biti podijeljene učenicima tiskali su nakladnici |
za samostalno rješavanje zadataka iz hrvatskog jezika, matematike i prirode i društva. U 8. razredu ispitivala su se znanja, vještine i sposobnosti učenika iz hrvatskoga, stranog jezika, biologije, kemije, fizike, povijesti i geografije. Svaki učenik 8. razreda pisao je test iz dva predmeta. Znanstvenici koji su sudjelovali u istraživanju sastavili su i poseban anketni upitnik koji su ispunili roditelji svih testiranih učenika. Pitanja su se, među ostalima, odnosila i na strukturu obitelji. Pokazalo se da život samo s jednim roditeljem utječe i na uspjeh djece u školi.
- S jedne strane, to je potpuno razumljivo. To pokazuje koliko su roditelji bitni za uspjeh djece, poticanje njihova interesa i motivacije. Kada govorimo o jednom roditelju s kojim dijete živi, uglavnom je to samohrana majka, a svi dobro znamo da su žene koje se iz ovoga ili onoga razloga moraju same brinuti o djeci prije svega opterećene brigama o goloj egzistenciji. Takve majke nerijetko rade i nekoliko poslova da bi prehranile obitelj - kaže splitska psihologinja Mirjana Nazor. Ne treba, dodaje, zaboraviti ni to da u Hrvatskoj iznimno mnogo djece uzima instrukcije. Prema statistikama, individualnu pomoć u svladavanju školskoga gradiva traži svaki drugi srednjoškolac, a nerijetko, kaže Mirjana Nazor, na instrukcije idu već i djeca u prvom, drugom razredu osnovne škole.
- U tako izgrađenom sustavu nije nimalo neobično da djeca čiji roditelji ne mogu platiti instrukcije, a jednoroditeljske obitelji sigurno pripadaju toj skupinu, postižu lošije rezultate u školi - kaže Mirjana Nazor.
- S jedne strane, to je potpuno razumljivo. To pokazuje koliko su roditelji bitni za uspjeh djece, poticanje njihova interesa i motivacije. Kada govorimo o jednom roditelju s kojim dijete živi, uglavnom je to samohrana majka, a svi dobro znamo da su žene koje se iz ovoga ili onoga razloga moraju same brinuti o djeci prije svega opterećene brigama o goloj egzistenciji. Takve majke nerijetko rade i nekoliko poslova da bi prehranile obitelj - kaže splitska psihologinja Mirjana Nazor. Ne treba, dodaje, zaboraviti ni to da u Hrvatskoj iznimno mnogo djece uzima instrukcije. Prema statistikama, individualnu pomoć u svladavanju školskoga gradiva traži svaki drugi srednjoškolac, a nerijetko, kaže Mirjana Nazor, na instrukcije idu već i djeca u prvom, drugom razredu osnovne škole.
- U tako izgrađenom sustavu nije nimalo neobično da djeca čiji roditelji ne mogu platiti instrukcije, a jednoroditeljske obitelji sigurno pripadaju toj skupinu, postižu lošije rezultate u školi - kaže Mirjana Nazor.
 Jakušić, dječji psihijatar 'Djeca koja žive samo s jednim roditeljem, bilo zbog rastave ili smrti roditelja, odrastaju u posebno emotivnom stanju i nije nimalo čudno da se to odražava i na njihov uspjeh u školi' |
 Nazor, psihologinja 'Kada govorimo o životu s jednim roditeljem, to je uglavnom samohrana majka, a svi dobro znamo da su žene koje se moraju same brinuti o djeci prije svega opterećene brigom o egzistenciji.' |
- Rezultati me nimalo ne iznenađuju, no ako naše ministarstvo želi istražiti u kakvim uvjetima odrasta današnja mladež, najprije bi trebalo vidjeti zašto je atrofirala odgojna funkcija škole i zašto su pokidani odnosi u komunikaciji škola - učenik - roditelj. Žalosno je što većina djece nema s kime razgovarati o svojim problemima ni u školi ni kod kuće, već samo s vršnjacima - komentirao je Milivoj Miliša, sociolog i profesor na zadarskom sveučilištu.
Nenad Jakušić, dječji psihijatar i voditelj Centra za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladeži Klinike za dječje bolesti Klaićeva, upozorava da djeca koja žive samo s jednim roditeljem, bilo da je onaj drugi umro ili su se roditelji rastali, odrasta u posebno emotivnom stanju, pa nije nimalo čudno, kaže, da se to odražava i na njihov uspjeh u školi.
- Što se tiče psihodinamike, djeca imaju potrebu biti s oba roditelja. Svako dijete jednako voli i mamu i tatu. Kada se roditelji rastanu, dijete je u stalnom konfliktu lojalnosti, posebice ako se roditelji rastanu u svađi. O situaciji u kojoj se nalazi osnovnoškolsko dijete sigurno mnogo razmišlja i na to gubi mnogo energije i pažnje. Ne treba zaboraviti ni to da takva djeca često postanu predmetom agresije roditelja ili se pak oni previše vežu uz njih - kaže dr. Jakušić te napominje da djeca koja žive samo s jednim roditeljem u pravilu imaju i manji roditeljski nadzor. A i sama su djeca, kaže, sklona manipulaciji. - Djeca rastavljenih roditelja s onim drugim roditeljem, najčešće je to otac, u pravilu provode vikende. Kada dođu kod toga drugog roditelja, najčešće ne moraju ništa raditi ni učiti, što njima predstavlja zadovoljstvo, pa kad se vrate kući, prave probleme - upozorava Jakušić te napominje kako se u našim školama realnim životnim problemima u kojima odrastaju djeca posvećuje premalo pozornosti. - Djeca rastavljenih roditelja u našim su školama nešto posve normalno. Njima se ne pridaje nikakva pozornost sve dok ne pokažu znakove poremećaja ponašanja - kaže dr. Jakušić te dodaje da za to nisu krivi sami učitelji, već sustav koji ih tijekom školovanja nije obučio kako se nositi s različitim potrebama djece. Da naši učitelji ulaze u razred potpuno nekompetentni za rješavnje problema djece, slaže se i pedagog Milan Matijević, profesor na zagrebačkom Učiteljskom fakultetu.
Jednoroditeljskim obiteljima ne daje se nikakva podrška
- Naši učitelji imaju samo kompetencije za upravljanje razredom. Nerijetko se dogodi da se dijete povjeri učitelju, a on ne zna što bi napravio i kako mu pomogao - kaže Matijević. Rezultati istraživanja koje se provodilo na populaciji učenika četvrtih i osmih razreda pokazuju prosječnu sliku, a naravno da ima i djece koja žive samo s jednim roditeljem i izvrsna su u školi. - Naša učenica, koja živi samo s majkom, lani je bila državna prvakinja u matematici - rekla je ravnateljica 7. gimnazije Ljilja Vokić.
Koordinatorica udruge B.a.b.e. Sanja Sarnavka pak tvrdi: - Naše društvo jednoroditeljskim obiteljima ne daje nikakvu podršku. To najbolje znaju majke koje godinama vode borbu za alimentaciju. Zbog svega stradavaju djeca, što se u uređenom društvu ne bi smjelo događati. I ona smatra da su su lošiji rezultati posljedica činjenice da samohrane majke u pravilu nemaju novca investirati u dodatnu poduku svoje djece, u instrukcije i škole stranih jezika, što se odražava i na njihovu uspjehu.
Koordinatorica udruge B.a.b.e. Sanja Sarnavka pak tvrdi: - Naše društvo jednoroditeljskim obiteljima ne daje nikakvu podršku. To najbolje znaju majke koje godinama vode borbu za alimentaciju. Zbog svega stradavaju djeca, što se u uređenom društvu ne bi smjelo događati. I ona smatra da su su lošiji rezultati posljedica činjenice da samohrane majke u pravilu nemaju novca investirati u dodatnu poduku svoje djece, u instrukcije i škole stranih jezika, što se odražava i na njihovu uspjehu.
bglavac
irida
