TAJNE ZA DUG I ZDRAV ŽIVOT
|
|
Dr. Ivo BELAN
Postoji li tajna - ili više njih - dugog i zdravog života, pitanje je svojedobno postavljeno grupi medicinskih stručnjaka. Evo deset »novih tajni«, odnosno savjeta, koje oni smatraju najvažnijima za postizanje zdravog i dugotrajnog života.
Radite ono što vas usrećuje. Eksperti mentalne medicine, psihijatri i psiholozi tvrde da su sretne osobe značajno otpornije na bolesti. Ovakvo dobro zdravlje temeljeno je na snažnom unutarnjem zadovoljstvu i sposobnosti da se izvuče najbolje iz okolnosti koje nisu idealne. Ako u nekim nepovoljnim situacijama možete sebe prisiliti da razmišljate o lijepim i sretnim stvarima i događajima, postoji vjerojatnost da ćete postići stvarno dobro raspoloženje. Vi ste taj koji boji vaš svijet u ružičasto ili sivo!
Smijte se često i glasno. Pravi, dobar smijeh (kad se hvatate za trbuh ili skoro upiškite) je jedan od najboljih lijekova protiv tjeskobe. Sposobnost osobe da se smije i cijeni duhovitost je isto tako važan podatak o njoj i koristan indikator njezinog zdravlja, kao i primjerice, krvni tlak, brzina pulsa, tjelesna težina itd.
Preuzmite odgovornost za vaš stav prema bolesti. Specijalist pedijatar Mathews kaže da bolest ne smije nikad biti »štaka« na koju će se netko osloniti, specijalno ne u djetinjstvu. Ako dijete uvidi da mu »biti bolestan« pruža mogućnost manipulacije i kontrole okoline, on će nastaviti upotrebljavati to »oružje« i kasnije kao odrasla osoba. Bolest mora biti nešto što se mora svladati. Ako nije tako, odnosno ako bolest postaje korisna za osobu, njeno stanje se neće nikad poboljšati.
Osigurajte si dobar noćni san. Spavanje je najefikasniji način da se postigne onaj stupanj odmora i osvježenja koji su potrebni centralnom živčanom sustavu da bi mogao obavljati svoje aktivnosti. Ne samo noćni san, već i nekoliko minuta dremuckanja tijekom dana ima povoljan i koristan učinak na organizam, a naročito u prevenciji oboljenja uzrokovanih stresovima. Dr. Gnap, stručnjak za poremećaje sna, kaže da moramo nekoliko puta dnevno zaustaviti naše aktivnosti na nekoliko minuta, opustiti se i pokušati zamisliti vrlo ugodne scene. Ovo će pomoći da reprogramiramo naš mozak pa će možda i problemi s pušenjem, uzimanjem prekomjernih količina hrane, alkohola (i droge) biti lakše savladivi.
Već danas poduzmite nešto u vezi vlastitih nezdravih stres signala. Psihosomatska oboljenja izazvana su i održavaju se stresom i emotivnim napetostima. Medicinski psiholozi tvrde da svakodnevne bolesti u svojoj pozadini imaju isto toliko psihičkog koliko i fizičkog. Glavobolje, prehlade, križobolje - mogu biti znakovi da nešto nije u redu. I to je obično nešto s čim se osoba ne želi suočiti. Fizičke se tegobe izgleda nekako više respektiraju nego emotivne i čovjek se s njima lakše nosi. Prema tome, mi se izbjegavamo suočiti s onim u nama i prehladimo se. Stres sam po sebi niti je dobar niti je loš. On je sastavni dio života. Međutim, ono što je važno je način na koji se prema njemu odnosimo.
- Valja naučiti razumjeti naše vlastite pojedinačne stres signale i upotrijebiti te informacije na konstruktivan način, umjesto potisnuti ih negdje unutar sebe gdje one imaju efekt tempirane bombe, kaže psiholog Frendenberger.
Uživajte u uzbuđenju pozitivnog stresa. Potpuno odsustvo svih stresova nije formula za zdravo življenje. Izvjesna količina stresa od vitalne je važnosti za opće blagostanje. Prof. Selye kaže: »Nažalost, postoji znatna konfuzija o tome što je uopće stres i kako s njim postupati. Stres je tjelesni nespecifični odgovor na bilo kakav zahtjev kojemu je organizam izložen, bez obzira je li on ugodan ili ne. Sjediti u zubarskoj stolici je stresna situacija, ali je također stresno izmjenjivanje strastvenih poljubaca među ljubavnicima. U oba slučaja vaš se puls ubrzava, disanje je ubrzano, a i srce jače kuca. Ipak, koji bi se čovjek na ovom svijetu odrekao ugodnog ljubljenja samo radi prisutnog stresa? Naš cilj ne smije biti potpuno izbjegavanje stresa«.
Njegujete radoznalost koju ste pokazivali kao dijete. Ljudska bića imaju jaku genetsku predispoziciju da budu radoznali, da žele istraživati, čak i u starijoj dobi. Međutim, u ljudskom društvu je taj nagon često osujećen. Prekomjerno i prečesto onemogućavanje tog nagona na koncu nepovoljno utječe na opće stanje organizma.
Vodite brigu o tome što jedete i koliko jedete. Budući da su u osnovi svake hrane kemijski spojevi, treba voditi brigu da osiguramo uravnoteženu i raznovrsnu prehranu, što je od presudne važnosti za dobro zdravlje.
Nastojite barem povremeno postići unutarnji mir i tišinu. Medicinski stručnjaci već su davno utvrdili da tišina igra važnu ulogu u ozdravljenju. To je i jedan od razloga zašto se bolesniku najčešće propisuje mirovanje u krevetu. Očito je da kod čovjeka stanja duboke unutrašnje tišine i mira imaju veliku snagu da povrate ravnotežu i harmoniju u velikom broju fizičkih i psihičkih oboljenja. Većina ljudi, kao žrtve današnjeg tempa života, ne mogu izdržati pola sata ili čak nekoliko minuta tišine, a da ne postanu razdražljivi ili nervozni.
Kako postići stanje mira? Mnogi ljudi pokušavaju različitim tehnikama meditacije i relaksacije, dok si drugi pomažu dugim šetnjama u prirodi, vožnjom morem, ribolovom, ležanjem na plaži ili joggingom.
Budite prisni s onima koje volite. »Površan, brz poljubac u obraz ne može biti zamjena za topli zagrljaj, a isto tako konvencionalno rukovanje ne može biti zamjena za ruku koja nježno dodirne i pomiluje«, kaže poznati antropolog Montagu u svojoj knjizi »Dodirivanje«. On objašnjava: »Na tijek i rezultat mnogih bolesti u dobroj mjeri utječe i kvaliteta podrške dodirom«.
bglavac
irida
