Piše: Mladen Gerovac
GENOVA - Đenoveški je boat show definitivno iz šarmantnog mediteranskog sajmišta prerastao u megaposlovni sajam, gdje se može naći baš sve - od inoks vijaka do megajahti. U godinu dana narastao je za 200 izloženih novih brodova, za 20.000 četvornih metara izložbenog prostora u koji je uloženo 35 milijuna eura, a u planu je i daljnje širenje jer još ga nema dovoljno da se zadovolje sve želje izlagača.
Ovdje na sajmu u Genovi možete kupiti brod, prodati brod ili postati diler. Upravo to su tri razloga zbog kojih su ovdje Hrvati redovni posjetitelji i sudionici. Unatoč rastu sajma, glavna tema razgovora na ovogodišnjoj Genovi i među našim ljudima bila je svjetska kriza. Pogađa li recesija i nautički poslovni svijet? Jesu li se kupci brodova prorijedili?
- O krizi se puno priča. Konkretno ja imam jednog klijenta s kojim sam pola sata razgovarao o recesiji, ali večeras ćemo ipak potpisati ugovor - riječi su Harija Tabaka, jednog od najuspješnijih hrvatskih nautičkih djelatnika. U ovom je poslu već 23 godine. Počeo je kao jedriličar u splitskom Spinutu i Mornaru, od 1985. radio je u ACI-ju, od 1991. do 1994. u Turskoj je kao establishment menadžer pokrenuo čarter posao za jednu grčku firmu. Zatim je u Puli osnovao Pivatus Yachting, koji danas u Hrvatskoj uspješno zastupa brandove moćne talijan
ske Ferretti grupe, da bi to prodao i počeo u novoj tvrtki Monachusgraditi vlastite brodove prema viziji iz mladenačkih snova. Uz to, sada je jedan od četiri odabrana agenta Benettija u svijetu i putem splitske tvrtke Yachting plus prodaje te ekskluzivne jahte izabranoj klijenteli:
- Kupci koji dolaze Benettiju uglavnom su već imali neke brodove, glisere, pa su zaključili da s brodom od 25 metara zapravo i ne moraju za sat i pol dojuriti od Splita do Visa. To su vlasnici firme koja ima dobro uspostavljen manadžment. Njihovi brodovi obavezno imaju posadu, a brod koriste na takav način da vlasnik s obitelji i gostima danju boravi na nekoj plaži, večera u nekom restoranu, a dok noću spava, posada
plovi k odredištu za sutrašnji provod. U tom segmentu kupaca raste potražnja za sve većim i komfornijim brodovima.
Iako se poslovično ne govori o cijenama Benettijevih brodova, Tabak kaže da je puno jednostavnije i daleko jeftinije graditi vilu.
- Iako nije komparabilna veličina investicije, jer su projekti individualni, recimo da bi se jedan veliki hotel sa pet zvijezdica, koji ima tristotinjak soba, podzemne garaže i teniske terene, mogao usporediti s investicijom u jedan Benetti od 70 metara. Gradnja hotela mnogo je jednostavnija.
S obzirom na velike brojke s kojima radi i barem jedan ugovor koji je finalizirao u Genovi, ne čudi njegov optimizam. Dijele ga i drugi. Vjerojatno to proizlazi i iz činjenice da ljudi koji su vezani za more i plovidbu na vremensku nepogodu reagiraju bez panike. Bure dođu i prođu..
Za budućnost tako ne brine ni Mario Knego, još jedan od naših koji su uspjeli u svijetu nautičkog biznisa. Za razliku od Tabaka, prodaje manje brodove - vrijednosti usporedive s automobilima visoke srednje klase, primjerice Audijem A4. Šef je tvrtke Euromarine koja zastupa francuski Jeanneau te prodaje njihove motornjake Merry Fisher, Prestige, Cap Camarat i jedrilice Sun Odyssey i Sun Fast.
- Sa sajmova iz SAD-a i onih koji su bili prije Genove teče priča o recesiji. Međutim, ovaj sajam to demantira brojnošću izloženih brodova i novitetima. Mislim da je to stoga jer se razlikuju mentaliteti čovjeka s Mediterana kao što je Talijan, Hrvat ili Francuz od germanskih ili anglosaksonskih. Tako primjerice Nijemac, čim čuje ‘r’ od recesije, stisne ‘bremzu’ i zaustavi kupovanje onoga što mu je najmanje potrebno.
A zadnje što je čovjeku u životu potrebno je jahta. Meditaranca to pak neće omesti. Ako je prije tri godine zamislio da će kupiti brod, to će i ostvariti, osim ako se njemu nešto direktno ne dogodi i ako ne osiromaši.
Tu su i ljudi koji danas izvlače novac iz investicijskih fondova jer im pada vrijednost uloženog. I sad, ako imaju 60 do 65 godina, a kad će ako ne sad kupiti tu barčicu - Mary Fisher ili neki Prestige - rezonira Knego.
Iskusni trgovac doduše naglašava da će u kupnji obiteljskog broda u 60 posto slučajeva prevagnuti odluka žene i da je, kad se prodaje brod, u Hrvatskoj važno pomiriti obiteljski odmor i muški provod, najčešće ribolov.
Knego je u nautici od 1986., pa svjedoči da je Genova još od tada jedan od prvih sajmova i za hrvatske kupce. - Prije smo se dolazili diviti tim brodovima, a sada ih možemo i kupiti. Tko se odluči za kupnju u ovom jesenskom razdoblju ostvaruje velike rabate. Kad je riječ o brodu od 50 stopa, gratis paket opreme može biti vrijedan čak 35 do 40 tisuća eura.
- Nema krize što se tiče prodaje brodova u Hrvatskoj - uvjerava nas i Damir Opsenica, Slovenac koji sada živi u Splitu, a na području bivše Jugoslavije zastupa Canados, rimski škver čije jahte su napravljene u najvišoj kategoriji koja postoji te stoga sve imaju status brodova. Svaka se izrađuje za ekskluzivnog kupca po njegovim željama. Vlasnici su Canadosa industrijalci i filmske zvijezde, a uskoro će im se pridružiti i jedan Slovenac i jedan Hrvat. Diskretni
diler Canadosa ne odaje tko su kupci, no ne krije da je riječ o najmanjem, ali najnovijem Canadosu od 76 stopa, koji je upravo sada prvi put predstavljen u Genovi. Zastupnik se nada da će prema hrvatskim vodama krenuti i najveći Canados, od 116 stopa. Te stope su praćene visokim svotama od 3,6 milijuna do 11 milijuna eura. Dakako, bez poreza.
Jedan od najagilnijih hrvatskih dilera talijanskih brodova je i Rikard Dragčević, vlasnik tvrtke Saltus. On ni u jednom trenutku nije spomenu krizu. Svoj posao zastupanja i prodaje proširio je na Uniesse, Tecnomar, Fiart i Rose Island, a u
planu su mu još neki brandovi. Na sajmu nije imao trena odmora. Valjalo je potencijalnim kupcima predstaviti sve te jahte na različitim stranama sajma. Nije mu bilo teško, jer bio je to njegov izbor - o svakom brodu koji je predstavljao govorio je tako kao da bi ga najradije sam kupio.
Kriza ne postoji ni za najmlađu generaciju dilera Antonija Jerića i Marija Čerina, menadžera i direktora splitskog Yachting plusa, koji zastupa jedan od vodećih talijanskih brandova u svijetu najluksuznijeg yachtinga - Azimut. Donedavno je taj brand pokrivala jedna slovenska tvrtka i Azimut je na hrvatskom tržišu bio zapostavljen. Čim
je došao u prave ruke, posao je krenuo.
Na štandu Hrvatske turističke zajednice najtraženiji je bio katalog Crociere s popisom svih hrvatskih marina i čarter tvrtki s kontaktima, popisom servisa za popravak brodova, motora i jedara i morskih benzinskih crpki.
- Interes za nautički turizam u Hrvatskoj je golem. Nažalost, nemamo dovoljno slobodnih vezova, iako je napravljeno nekoliko novih marina. Gradi se još, ali ne toliko brzo koliko ima želja i zahtjeva - kaže voditelj Mario Levak.
U susjedstvu HTZ-a je svoje usluge predstavljala i marina Frapa iz Rogoznice, jedna od najreprezentativnijih hrvatskih nautičkih destinacija.
Franjo Baotić se već četvrt stoljeća bavi prodajom automobila, a u nautiku je ušao 2001. s uvozom svjetske marke brodova Sealine. Zatim slijedi i strelovit uspon. Baotić Yachting danas zastupa ili prodaje 12 poznatih brandova. Osim Sealine tu su performans brodovi Donzi, zatim Sessa, Doral, Astondoa, Marex, Glastron, Larson, Williams, Fountaine Pajot, a odnedavno i popularni skandinavci Nimbus i Storebro. Upravo s njima je Baotić prvi put nastupio i ovdje - u Genovi. I to na vezu u moru.
Bilo je tu još znanih i neznanih hrvatskih izlagača, predstavnika i dilera brodova i nautičke opreme. No, uzalud smo tražili izložbeni prostor splitske tvrtke Wet Ocean d.o.o. koja je ovdje trebala prezentirati i prodavati male hitre regatne trimarane iz Australije. Bila je tako najavljena u sajamskim publikacijama, ali na svim sajamskim info-punktovima dobivali smo pogrešne upute. Nismo ih uspjeli naći. Mali brzi trimarani koji su stigli iz dalekog Aucklanda preko Splita izgubili su se ovdje u nepreglednom moru genoveške sajamske ponude.
Hoće li se plima ponude ipak pretopiti u oseku potražnje?
Ovdje na sajmu u Genovi možete kupiti brod, prodati brod ili postati diler. Upravo to su tri razloga zbog kojih su ovdje Hrvati redovni posjetitelji i sudionici. Unatoč rastu sajma, glavna tema razgovora na ovogodišnjoj Genovi i među našim ljudima bila je svjetska kriza. Pogađa li recesija i nautički poslovni svijet? Jesu li se kupci brodova prorijedili?
- O krizi se puno priča. Konkretno ja imam jednog klijenta s kojim sam pola sata razgovarao o recesiji, ali večeras ćemo ipak potpisati ugovor - riječi su Harija Tabaka, jednog od najuspješnijih hrvatskih nautičkih djelatnika. U ovom je poslu već 23 godine. Počeo je kao jedriličar u splitskom Spinutu i Mornaru, od 1985. radio je u ACI-ju, od 1991. do 1994. u Turskoj je kao establishment menadžer pokrenuo čarter posao za jednu grčku firmu. Zatim je u Puli osnovao Pivatus Yachting, koji danas u Hrvatskoj uspješno zastupa brandove moćne talijan
ske Ferretti grupe, da bi to prodao i počeo u novoj tvrtki Monachusgraditi vlastite brodove prema viziji iz mladenačkih snova. Uz to, sada je jedan od četiri odabrana agenta Benettija u svijetu i putem splitske tvrtke Yachting plus prodaje te ekskluzivne jahte izabranoj klijenteli:- Kupci koji dolaze Benettiju uglavnom su već imali neke brodove, glisere, pa su zaključili da s brodom od 25 metara zapravo i ne moraju za sat i pol dojuriti od Splita do Visa. To su vlasnici firme koja ima dobro uspostavljen manadžment. Njihovi brodovi obavezno imaju posadu, a brod koriste na takav način da vlasnik s obitelji i gostima danju boravi na nekoj plaži, večera u nekom restoranu, a dok noću spava, posada
plovi k odredištu za sutrašnji provod. U tom segmentu kupaca raste potražnja za sve većim i komfornijim brodovima. Iako se poslovično ne govori o cijenama Benettijevih brodova, Tabak kaže da je puno jednostavnije i daleko jeftinije graditi vilu.
- Iako nije komparabilna veličina investicije, jer su projekti individualni, recimo da bi se jedan veliki hotel sa pet zvijezdica, koji ima tristotinjak soba, podzemne garaže i teniske terene, mogao usporediti s investicijom u jedan Benetti od 70 metara. Gradnja hotela mnogo je jednostavnija.
S obzirom na velike brojke s kojima radi i barem jedan ugovor koji je finalizirao u Genovi, ne čudi njegov optimizam. Dijele ga i drugi. Vjerojatno to proizlazi i iz činjenice da ljudi koji su vezani za more i plovidbu na vremensku nepogodu reagiraju bez panike. Bure dođu i prođu..
Za budućnost tako ne brine ni Mario Knego, još jedan od naših koji su uspjeli u svijetu nautičkog biznisa. Za razliku od Tabaka, prodaje manje brodove - vrijednosti usporedive s automobilima visoke srednje klase, primjerice Audijem A4. Šef je tvrtke Euromarine koja zastupa francuski Jeanneau te prodaje njihove motornjake Merry Fisher, Prestige, Cap Camarat i jedrilice Sun Odyssey i Sun Fast.
- Sa sajmova iz SAD-a i onih koji su bili prije Genove teče priča o recesiji. Međutim, ovaj sajam to demantira brojnošću izloženih brodova i novitetima. Mislim da je to stoga jer se razlikuju mentaliteti čovjeka s Mediterana kao što je Talijan, Hrvat ili Francuz od germanskih ili anglosaksonskih. Tako primjerice Nijemac, čim čuje ‘r’ od recesije, stisne ‘bremzu’ i zaustavi kupovanje onoga što mu je najmanje potrebno.
A zadnje što je čovjeku u životu potrebno je jahta. Meditaranca to pak neće omesti. Ako je prije tri godine zamislio da će kupiti brod, to će i ostvariti, osim ako se njemu nešto direktno ne dogodi i ako ne osiromaši.
Tu su i ljudi koji danas izvlače novac iz investicijskih fondova jer im pada vrijednost uloženog. I sad, ako imaju 60 do 65 godina, a kad će ako ne sad kupiti tu barčicu - Mary Fisher ili neki Prestige - rezonira Knego.
Iskusni trgovac doduše naglašava da će u kupnji obiteljskog broda u 60 posto slučajeva prevagnuti odluka žene i da je, kad se prodaje brod, u Hrvatskoj važno pomiriti obiteljski odmor i muški provod, najčešće ribolov.
| 1. Štand Marine Frapa Štandom marine Frapa suvereno je vladala mlada Ivana Vidović 2. Žene biraju Mario Knego iz iskustva govori da u 60 posto slučajeva odluku o kupnji broda donosi - žena u obitelji 3. Canados Damir Opsenica, Slovenac koji živi u Splitu, zastupa jahte i brodove rimskog škvera Canados 4. Zastupnik Rikard Dragčević zastupa Uniesse, Tecnomar, Fiart i Rose Island 5. Benetti Hari Tabak zastupa ekskluzivne Benettije |
Knego je u nautici od 1986., pa svjedoči da je Genova još od tada jedan od prvih sajmova i za hrvatske kupce. - Prije smo se dolazili diviti tim brodovima, a sada ih možemo i kupiti. Tko se odluči za kupnju u ovom jesenskom razdoblju ostvaruje velike rabate. Kad je riječ o brodu od 50 stopa, gratis paket opreme može biti vrijedan čak 35 do 40 tisuća eura.
- Nema krize što se tiče prodaje brodova u Hrvatskoj - uvjerava nas i Damir Opsenica, Slovenac koji sada živi u Splitu, a na području bivše Jugoslavije zastupa Canados, rimski škver čije jahte su napravljene u najvišoj kategoriji koja postoji te stoga sve imaju status brodova. Svaka se izrađuje za ekskluzivnog kupca po njegovim željama. Vlasnici su Canadosa industrijalci i filmske zvijezde, a uskoro će im se pridružiti i jedan Slovenac i jedan Hrvat. Diskretni
diler Canadosa ne odaje tko su kupci, no ne krije da je riječ o najmanjem, ali najnovijem Canadosu od 76 stopa, koji je upravo sada prvi put predstavljen u Genovi. Zastupnik se nada da će prema hrvatskim vodama krenuti i najveći Canados, od 116 stopa. Te stope su praćene visokim svotama od 3,6 milijuna do 11 milijuna eura. Dakako, bez poreza. Jedan od najagilnijih hrvatskih dilera talijanskih brodova je i Rikard Dragčević, vlasnik tvrtke Saltus. On ni u jednom trenutku nije spomenu krizu. Svoj posao zastupanja i prodaje proširio je na Uniesse, Tecnomar, Fiart i Rose Island, a u
planu su mu još neki brandovi. Na sajmu nije imao trena odmora. Valjalo je potencijalnim kupcima predstaviti sve te jahte na različitim stranama sajma. Nije mu bilo teško, jer bio je to njegov izbor - o svakom brodu koji je predstavljao govorio je tako kao da bi ga najradije sam kupio. Kriza ne postoji ni za najmlađu generaciju dilera Antonija Jerića i Marija Čerina, menadžera i direktora splitskog Yachting plusa, koji zastupa jedan od vodećih talijanskih brandova u svijetu najluksuznijeg yachtinga - Azimut. Donedavno je taj brand pokrivala jedna slovenska tvrtka i Azimut je na hrvatskom tržišu bio zapostavljen. Čim
je došao u prave ruke, posao je krenuo. Na štandu Hrvatske turističke zajednice najtraženiji je bio katalog Crociere s popisom svih hrvatskih marina i čarter tvrtki s kontaktima, popisom servisa za popravak brodova, motora i jedara i morskih benzinskih crpki.
- Interes za nautički turizam u Hrvatskoj je golem. Nažalost, nemamo dovoljno slobodnih vezova, iako je napravljeno nekoliko novih marina. Gradi se još, ali ne toliko brzo koliko ima želja i zahtjeva - kaže voditelj Mario Levak.
U susjedstvu HTZ-a je svoje usluge predstavljala i marina Frapa iz Rogoznice, jedna od najreprezentativnijih hrvatskih nautičkih destinacija.
Franjo Baotić se već četvrt stoljeća bavi prodajom automobila, a u nautiku je ušao 2001. s uvozom svjetske marke brodova Sealine. Zatim slijedi i strelovit uspon. Baotić Yachting danas zastupa ili prodaje 12 poznatih brandova. Osim Sealine tu su performans brodovi Donzi, zatim Sessa, Doral, Astondoa, Marex, Glastron, Larson, Williams, Fountaine Pajot, a odnedavno i popularni skandinavci Nimbus i Storebro. Upravo s njima je Baotić prvi put nastupio i ovdje - u Genovi. I to na vezu u moru.
| 1. Pazi, brod Na sajmu je bilo izloženo oko 2500 brodova 2. More posjetitelja Posjetilo ga je oko 300 tisuća ljudi 3. Najveći Bagliatto 53, najveća motorna jahta na sajmu, i Perini Navi 45, najveća jedrilica na sajmu 4. Raste svake godine Sajam svake godine raste: ove je godine 200 izloženih brodova i 20.000 četvornih metara više nego lani |
Bilo je tu još znanih i neznanih hrvatskih izlagača, predstavnika i dilera brodova i nautičke opreme. No, uzalud smo tražili izložbeni prostor splitske tvrtke Wet Ocean d.o.o. koja je ovdje trebala prezentirati i prodavati male hitre regatne trimarane iz Australije. Bila je tako najavljena u sajamskim publikacijama, ali na svim sajamskim info-punktovima dobivali smo pogrešne upute. Nismo ih uspjeli naći. Mali brzi trimarani koji su stigli iz dalekog Aucklanda preko Splita izgubili su se ovdje u nepreglednom moru genoveške sajamske ponude.
Hoće li se plima ponude ipak pretopiti u oseku potražnje?
| Luka iz koje je u SAD isplovilo 29 milijuna Talijana Genova je ove godine premašila samu sebe. Postala je ne jedan od najvećih, već apsolutno najveći nautički sajam na svijetu. Pretekli su i dosad najveći svjetski mega boat-show, onaj na Floridi. Kao da je život ovdje sklopio povijesni krug. U Genovi je rođen otkrivač Amerike Kristofor Kolumbo. Preko njezine luke iselilo je 29 milijuna Talijana, pretežno u Ameriku, koju je otkrio upravo Kolumbo. Za vrijeme trajanja sajma priređena je spektakularna izložba o tom egzodusu „Od Genove do Ellis Islanda“. A upravo danas se u Kolumbovoj rodnoj kući u starom dijelu Genovi održava godišnja proslava jubileja otkrića Novoga svijeta. Istog onog svijeta iz kojega sada recesija prijeti krahom burzi, padom banaka, nestašicom i siromaštvom. |
bglavac
irida
