)

U današnje vrijeme većina ljudi vrijeme budnosti provodi u zatvorenim prostorima, s malo ili nimalo sunčeva svjetla, eliminirajući ga tako iz svakodnevnog života. A znanost počinje otkrivati i razumijevati ulogu koju svjetlo ima u životu čovjeka, pa se ono sve više koristi, kako u terapeutske, tako u preventivne svrhe.
Svjetlo je esencijalan element zdravlja i dobrog osjećanja, jer ga, poput hrane i vode, ljudsko tijelo koristi u različitim metaboličkim procesima. Prodire putem oka, našeg prozora u svijet, na mrežnicu i stimulira esencijalne biološke funkcije (primjerice, funkcije žlijezda). Predstavljaju ga elektromagnetski valovi duljine 400 - 700 nm, a sastoji se od boja, koje utječu na zdravlje i osjećaj ugode. Stoga nemogućnost doživljavanja boja, primjerice zbog sveopćega zimskog sivila, može negativno utjecati na raspoloženje i tok energije. U proljeće, pak, pod utjecajem svjetla i hormona u čovjeku raste pozitivna energija. Takve oscilacije raspoloženja poznate su kao sezonska potištenost (SAD).

Način djelovanja prirodnog svjetla na čovjeka može se opisati na sljedeći način. Svjetlo ulazi u oko i djeluje stimulirajuće na hipotalamus, epifizu i hipofizu, iznimno važnu hormonalnu žlijezdu. Pun spektar svjetla, koji simulira sunce, stimulira i hormonalne žlijezde te izaziva osjećaj sreće i zdravlja.

Konvencionalna rasvjeta nema uravnotežen spektar boja, nego depresivnu žućkastu nijansu, koja "pritišće" oko i stvara neugodnu atmosferu. Neodgovarajuće svjetlo izaziva kod čovjeka glad za svjetlom, tzv. maliluminaciju, pa se, gledano s tog aspekta, svjetlo punog spektra može smatrati esencijalnim elementom kao hrana ili voda.

Sinkronizacija života s dnevnim svjetlom

 

 

Ljudsko tijelo funkcionira u vrlo strogom 24-satnom ritmu prema sunčevu svjetlu. Svjetlo ulazi u oko i stimulira epifizu, koja onda djeluje na cijeli organizam. Epifiza proizvodi snažne hormone serotonin i melatonin (koji se stvara od serotonina). Jasno svjetlo podiže razinu serotonina tijekom dana, održavajući čovjeka budnim i punim energije, a mrak noći podiže razinu melatonina, pomažući čovjeku da zaspi.

Poremećaj izlaganja svjetlu -

 

Kad se taj ritam prisilno promijeni, bilo skraćivanjem dana i noći, bilo preletom kroz vremenske zone, organizam se pokušava prilagoditi, ali ne uspijeva uvijek. Dolazi do poremećaja stvaranja seratonina i melatonina. Ljudi koji imaju poremećaj spavanja, oni koji rade u smjenama, kao i putnici kroz nekoliko vremenskih zona, osjećaju se bolesnima, jer njihov dnevni ciklus nije vremenski usklađen sa sunčevom svjetlošću.

Primjerice, zatvorenici u tamnici nakon duljeg vremena pokazuju određenu životnu slabost. Njihovo jadno zdravstveno stanje nije odraz prehrane ili slabe aktivnosti, nego nedostatka sunčeva svjetla. Tako i ljudi koji rade u noćnoj smjeni, dva do četiri puta češće zaspu na radnome mjestu i imaju više nesreća od ostalih.

 
Sezonska potištenost (SAD) -

 

Provedena su mnoga istraživanja o zimskoj depresiji kao sezonskom emocionalnom poremećaju. Rezultati su pokazali da svjetlo može utjecati na raspoloženje, jer u njegovu nedostatku organizam proizvodi više hormona melatonina, koji tada uzrokuje potištenost (depresiju). Suprotno, stvaranje tog hormona manje je ako je čovjek izložen sunčevu svjetlu. Zbog toga su siječanj i veljača najgori mjeseci za depresiju kod ljudi. Pokazalo se da oko 20 posto ljudi ima takav poremećaj, kao i to da su žene oko četiri puta podložnije poremećaju nego muškarci, što je posljedica hormonalnih razlika.

Neki od simptoma sezonske (zimske) potištenosti su:

• žudnja za konzumiranjem ugljikohidrata
• dobivanje na težini
• dulje spavanje i buđenje s osjećajem umora
• gubitak zanimanja za seks
• osjećaj zatrpanosti beznačajnim stvarima
• izbjegavanje rodbine i prijatelja
• teškoće u razmišljanju i koncentraciji
• osjećaj bola i podložnost stalnim infekcijama.

Liječenje svjetlom punog spektra u najvećem broju slučajeva otklanja promjenu raspoloženja i navedene simptome.

Blagotvoran učinak svjetla

 

Sunce je izvor života i energije na Zemlji. Svaki oblik života na Zemlji može u svojim začecima biti povezan sa svakodnevnom transformacijom od sunca dobivene energije. Nije slučajno što čovjek zimi ima manje energije, a u proljeće izgleda kao da je ponovno oživio. Istraživanja na životinjama pokazala su da, primjerice, pilići i miševi koji rastu pod svjetlom punog spektra dvostruko dulje žive od onih pod fluorescentnim svjetlom; da kokoši pod svjetlom punog spektra nesu više jaja, jaja su veća i s jačom ljuskom itd.

Kad je posrijedi ljudski organizam, istraživanja su pokazala da je fototerapija iznimno korisna za liječenje mnogih bolesti, kao što su depresije, gljivična oboljenja i mnoge druge. Sunčevo svjetlo ključan je element i u stvaranju vitamina D u koži. Ultraljubičasto zračenje pozitivno utječe na zdravlje organizma, ali izlaganje mora biti postupno i u razumnom intezitetu, bez kožnih oštećenja i opeklina.
Koherentno, tzv. lasersko svjetlo (hladni laser), danas se sve više koristi u neinvazivnom liječenju, primjerice za:

• brže zacjeljivanje otvorenih rana
• brže ozdravljenje kožnih i mišićnih oštećenja, kontuzija, hematoma, oteklina
• bržu rehabilitaciju nakon različitih ozljeda mišića, tetiva, ligamenata, kostiju i živaca
• znatno smanjivanje bolova, upale i tegoba vezanih uz artritis i atrofiju mišića
• smanjivanje bolova kod oštećenja zglobova i kostiju (posebno kralježnice i drugih zglobova).

Takvo svjetlo u terapijskoj primjeni povećava proizvodnju kolagena na staničnoj razini, simultano djelujući na završetke živaca i posredno ubrzavajući proces ozdravljenja. Oslobađanjem endorfina smanjuje se latentna bol, a veća prokrvljenost tkiva povećava i protok limfe, ubrzavajući oporavak. Različiti aparati, koji koriste svjetlo za takvu vrstu liječenja, danas se za razmjerno nisku cijenu mogu nabaviti za kućnu primjenu.

 

 

www.vasezdravlje.com