Želiš pisati na Magicusu? Klikni za brze upute.

Kalendar događanja

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

...

41

42

43

44

45

46

47

48

49

50

51

52

53

54

55

...

263

264

265

266

267

Član mlabos

Upisao:

mlabos

MAHABHARATA - Teorije i izdanja

MAHABHARATA - Teorije i izdanja Dugo su se znanstvenici morali služiti izdanjima samo pojedinih recenzija Mahabharate, i to često nekritičkima.[6] Dugo se osjećala potreba za jedinstvenim kritičkim izdanjem.[7] Napokon se pokazalo da taj pothvat mogu izvesti jedino Indijci. I tako je Bhandarkar Oriental Research Institute u Pooni konačno pod vodstvom V. S. Sukthankara, S. K. Belvalkara i P. L. Vaidve pripravio između 1933. i 1966. kritičko izdanje Mahabharate,[8] tj. zajedničkoga predloška sjevernih (šaradsko-kašmirske, bengalsko-maithilsko-nepalske i devanagarske) i južnih (granthsko-teluške i malayalske) verzija Mahabharate, ne upuštajući se u spekulacije o ranijim oblicima Đaye, Bharate ili sl. jer njihovu rekonstrukciju sama rukopisna predaja ne omogućuje. Kritičko je izdanje, dakle, zajednički nazivnik sjeverne i južne recenzije, ali je aparat uza nj pravi thesaurus svih rukopisno potvrđenih varijanata i čitanja epa.
Član mlabos

Upisao:

mlabos

INDIJA - FILOZOFIJA UPANIŠADA - Istraživaći

INDIJA - FILOZOFIJA UPANIŠADA - Istraživaći Sa nešto drugačijom inspiracijom razvija se ide­ja o potrebi duhovnog povezivanja Istoka i Zapada ili sjedinjenju njihovih vrijednosti. Predstavnike te ideje nalazimo i među indijskim i među zapadnim autorima, naročito među zastupnicima neohinduizma. Kod njih je to izraz prilagođavanja tradicije novijim kulturnim potrebama indijskog društva i ambicije da svoju tradi­ciju približe zapadnoevropskom kulturnom krugu.
Član mlabos

Upisao:

mlabos

INDIJA - FILOZOFIJA UPANIŠADA

INDIJA - FILOZOFIJA UPANIŠADA Istok i Indija često su smatrani nekom vrstom duhovnog antipoda Zapadu i Grčkoj. Otuda je na toj strani tražena inspiracija za sve ono što, kako je izgledalo, nema dovoljno uporišta u europskoj tradiciji, posebno novovjekovnoj. Sami Indijci prihvatili su tu ulogu jer im se činilo da je to najbolji način afirmacije njihove kulture u europskim prostorima. S takvom pretpostavkom vršeno je i sa jedne i sa druge strane tumečenje kulturne tradicije. Takav pristup znatno je utjecao i na filozofska istraživanja, posebno upanišada. Ne možemo reći da je takvo tumačenje izgubilo na snazi ali mnogi već počinju uviđati da je ono jednostrano, kao i klasicističko viđenje grčke filozofije...
Član mlabos

Upisao:

mlabos

Mahabharata – 1. dio

Mahabharata – 1. dio Ovaj stari indijski ep često nazivaju indijskom enciklopedijom povijesti i mitologije, politike, zakona, teologije i filozofije. Osim povijesnih elemenata koji ocrtavaju razvoj i promjene unutar drevne arijske civilizacije, Mahabharata odražava kako svijet jedne od najstarijih poznatih religija, religije Veda, tako i svijet povijesno puno mlađeg hinduizma. Najstarija i danas temeljna indijska filozofska učenja o svemiru, prirodi i čovjeku progovaraju kroz stihove, mitološka bića, simbole, parabole, kroz nebrojene stranice Mahabharate.
Član mlabos

Upisao:

mlabos

Gaston Maspero – osnivač egiptologije

Gaston Maspero – osnivač egiptologije Gaston Maspero, rođen 1846. godine u Parizu, vrlo je rano, već u četrnaestoj godini, počeo pokazivati interes za hijeroglife, te ih je postepeno sam naučio odgonetavati, kada je u svijetu postojala samo šačica ljudi sposobnih čitati ove drevne zapise. Pokazao se osobito nadarenim za jezike i taj će mu ta­lent najviše pomoći tijekom kasnijih istraživanja u samom Egiptu.
Član mlabos

Upisao:

mlabos

Slava i sjaj Irana (II. dio)

Slava i sjaj Irana (II. dio) Povjesničari nagađaju da je Aleksandar vandalski poharao Perzepolis u želji da se osveti za perzijsko razaranje Atene 480.-479. g. pr.Kr. No, uskoro je bio toliko očaran raskoši perzijskog dvora, veličinom Perzijskog Carstva s njegovim razrađenim ustanovama, složenim zakonima, propisima i običajima, da se proglasio nasljednikom Ahemenida. Aleksandar je znao da njegovi grčki i makedonski ratnici nemaju ni iskustvo ni sposobnost da upravljaju tako golemim carstvom, pa je u svoju osobnu službu uzeo Irance i oženio se perzijskom princezom.
Član mlabos

Upisao:

mlabos

Susreti kultura kroz vrijeme

Susreti kultura kroz vrijeme Da bismo putovali i susretali se s drugim narodima, potrebni su nam putevi, izgrađene ceste, karte, poznavanje orijentacije ili barem vodiči koji će umjesto nas znati kamo treba poći da bismo stigli na cilj zaklonjen planinskim la­ncima, morskim prostranstvima ili nepreglednim ravnicama. Najpoznatiji su povijesni putevi europski Jantarni put, perzijska Kraljevska cesta, rimske ceste, Put svile, indijske i mongolske ceste, ceste Inka koje su se nadovezivale na ceste Središnje i Sjeverne Amerike. Svi su ti putevi ostali zabilježeni pod imenom određene kulture iz nekog povijesnog razdoblja, no najčešće se radilo o nadograđivanju, proširivanju ili mijenjanju pojedinih dionica već postojećih puteva.
Član mlabos

Upisao:

mlabos

Grčka kolonizacija

Grčka kolonizacija Nakon dva stoljeća mirovanja tijekom kojeg su prikupljane snage za rast i razvoj, započet će buđenje Helena tijesno povezano s osniva­njem brojnih polisa i kolonizacijskim pokretom. Poput mitskih Argonauta zaputili su se svojim brodovima u svijet u potrazi za mjestima koja bi im omogućila udobniji život od onog koji je mogla pružiti Helada.
Član mlabos

Upisao:

mlabos

Platonovo sedmo pismo

Platonovo sedmo pismo Zašto je zapravo Platon došao u Sirakuzu? Razloge putovanja Platon nam otkriva u autobiografskom Sedmom pismu, u kojem iznosi tada već minule događaje. đ Od ukupno trinaest sačuvanih Platonovih pisama, Sedmo pismo po stilu pisanja smatra se izvornim Platonovim djelom. Sadržajem je srodno djelima Država, Državnik i Zakoni u kojima iznosi osnovne ideje države, državnog uređenja, zakona te ideju filozofa vladara. Vrijednost je Sedmog pisma, između ostalog, i u Platonovom rijetkom otkrivanju osobnih životnih iskustava te razloga zbog kojih se nije posvetio državnim poslovima.
Član mlabos

Upisao:

mlabos

Lutke i marionete – podrijetlo, simbolika i povijest

Lutke i marionete – podrijetlo, simbolika i povijest Pronaći izvorište prve marionete ili prve lutke jednako je bezizgledno kao i pronalaženje prve skulpture ili prve slike. Možda je to umjetnost koja dolazi s Homo sapiensom. Iznova stvoriti život u svim njegovim aspektima, prastari je san čovjeka. Kroz povijest je umjetnost lutaka bila način izražavanja u misterijskim obredima i ceremonijama. Dakle, potreba za izradom lutaka nije nova jer one su prisutne još od pradavne prošlosti.

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

...

41

42

43

44

45

46

47

48

49

50

51

52

53

54

55

...

263

264

265

266

267

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba
MAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinu

DUHOVNOST U KOLOVOZU...

KOLOVOZ...

ASTROLOGIJA, NUMEROLOGIJA I OSTALO

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karteLjubavne poruke

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info