Odigraj "Tarot DA/NE"

Kalendar događanja

Član borivoj

Upisao:

borivoj

OBJAVLJENO:

PROČITANO

1556

PUTA

OD 14.01.2018.

Sveti prostor starohrvatske mitologije

Znanstveno istrazivanje podrucja brda Perun i zaseoka Trebisca kod Moscenica

           
      SVETI PROSTOR STAROHRVATSKE MITOLOGIJE

 

      Tijekom dvogodisnjeg znanstvenog istrazivanja dokazano je da je na prostoru oko brda Perun na juznim obroncima Ucke, neposredno iznad Moscenica, najstarije slavensko stanovnistvo istarskoga poluotoka i zapadnog
Kvarnerskog primorja imalo svetiste svojega poganskog boga Peruna, velikog gromovnika.

      Na prostoru oko brda Perun na juznim obroncima Ucke, neposredno iznad Moscenica, najstarije slavensko stanovnistvo istarskoga poluotoka i zapadnog Kvarnerskog primorja imalo je svetiste svojega
poganskog boga Peruna, velikog gromovnika, sto je dokazano tijekom dvogodisnjeg znanstvenog istrazivanja spomenutog brda i zaseoka Trebisca u njegovom jugoistocnom podnozju, gdje bi uskoro trebala biti postavljena prva muzejska zbirka u Hrvata o staroslavenskoj mitologiji.
          Katedra cakavskog sabora opcine Moscenicka Draga jos je 2004. godine zapocela prikupljati podatke o povijesti, stanovnistvu i obicajima zaselaka i kuca u kanjonu od Moscenicke Drage (sv.Petar) do Trebisca te na geografskoj karti oznacavati puteve i staze koji vode do tog neispitanog podrucja, a u suradnji s dr. sc. Tomom Vinscakom i skupinom studenata s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu provedeno je terensko istrazivanje toponima brda Perun i sela Trebisca u cijim se nazivima kriju tragovi pretkrscanskog
mitskog sadrzaja.


      Terenska nastava

      - Za toponime Perun, Voloski kuk i Trebisca iznad Moscenica oduvijek se znalo. Takoder se znalo da su ti toponimi vjerojatno ostaci iz vremena dok Slaveni/Hrvati jos nisu primili krscanstvo, tj. iz vremena doseljenja Hrvata na ove prostore i to od 6.do 8. stoljeca. U to vrijeme oni su imali kljucnu ulogu u starohrvatskome mitskome svjetonazoru. Do danasnjih
dana na hrvatskome prostoru sacuvalo se vrlo malo toponima koji nam govore o pretkrscanskim poganskim vjerovanja prvih Slavena koji su naselili ove prostore. Osim ovih vec spomenutih javlja se Perun, Perunic, Perunsko, Zrnovnica juzno od Splita, poluotok Veles kraj Novog Vinodolskog i Mokosica kraj Dubrovnika, a postoje jos neki mikrotoponimi koji upucuju na pretkrscanska poganska vjerovanja. U vrijeme pokrstavanja Hrvata postupno su se napustali stari sakralni nazivi i ustupali svoje mjesto novim
krscanskima. Tamo na gorskim vrhuncima gdje su nekada bila svetista posvecena Perunu nastale su ranokrscanske crkvice posvecene sv. Iliji, Mihovilu, ili Jurju - pojasnjava dr. sc. Tomo Vinscak, docent na
Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
          Istrazivanje je potaknuo prof. Veseljko Velcic, predsjednik Katedre cakavskog sabora opcine Moscenicka Draga, koji je u listopadu 2004. godine predlozio da dr. sc. Vinscak u okviru terenske nastave sa studentima etnologije i kulturne antropologije provede preliminarno istrazivanje vezano uz toponime Perun i Trebisca te je vec u studenome skupina u kojoj su sudjelovali studenti i studentice Ivana Galetic, Romana Hansal, Ana Montan, Katarina Coha, Gordana Tihomirovic, Tibor Komar i Andrija Rubinic iz Moscenica obisla spomenuto podrucje.


      Trenutak spoznaje

      - Nase istrazivanje pratili su i snimatelji Hrvatske televizije te su za potrebe znanstvenog programa pod nazivom »Trenutak spoznaje« izradili
film koji je nedugo zatim bio prikazan sirokoj gledalackoj javnosti. Kako bismo bili sto sigurniji da je posao kojega smo se prihvatili ispravan, obratili smo se za pomoc vodecim hrvatskim, austrijskim i slovenskim znanstvenicima iz podrucja jezikoslovlja, arheologije i etnologije - dodaje dr. sc. Vinscak.
          Pozivu na suradnju odazvali su se akademici Radoslav Katicic, Petar Simunovic, Mislav Jezic, sveucilisni profesori Vitomir Belaj, Georg Holtzer iz Beca, Zmago Smitek i Lenart Skof iz Slovenije, ravnateljica Instituta za jezik i jezikoslovlje Dunja Brozovic Roncevic, arheolog Vladimir Sokol i ravnatelj Etnografskog muzeja u Zagrebu Damodar Frlan, da bi potom 18. i 19. svibnja 2005. pod vodstvom dr. sc. Vinscaka i uz pomoc domacih ljudi te Ivana Nine Rubinica organizirana prva znanstvena ekspedicija na Zaglav, Perun i Trebisca.
          Obilaskom brda Perun, zaseoka Trebisca i podrucja oko tih mitologijskih toponima udaljenih 3,5 kilometara od M Paralele.

                - Tijekom posljednjeg obilaska terena postala nam je zorno jasna zivotna vertikala gore-dolje (osnovni element u mitu o dvoboju gromovnika i zmije) stanovnika zaselaka Potocke (Moscenicke) drage, sa sezonskim (ljetnim) uzdigom stoke na pasnjake i svakodnevnim usponom seljaka na njive u Zaglavu i Dolu sa zapadne strane Peruna, sto vise odgovara alpskom stocarstvu koje je zabiljezeno i na Velebitu, nego
transhumantnom koje su sa sobom donijeli Cici.
                Pregled lokaliteta zvanih Trebisca (Gorenje i Dolenje) osporava pretpostavku (koju je inace vrlo uvjerljivo podastro becki prof. Georg Holzer u Moscenickom zborniku 3/2006) da je taj toponim nastao kao posljedica trijebljenja sume(krcenja) u vrijeme srednjovjekovne feudalne
kolonizacije sumskoga podrucja, a ne - kako se pomisljalo - od prasl. trjeba = »zrtva«. Ta su Trebisca, naime, vrlo strmi sumom obrasli obronci Ucke
gdje je bilo kakvo krcenje, da bi se dobila obradiva zemlja, posve besmisleno. Osim toga, s njima su povezani i (presuseni) izvor, vododerina i dosta
velika spilja, sto se uklapa u vec dobro poznatu scenografiju indoeuropskih svetih mjesta (primjerice, Delfi u Grckoj).
                Naprijed spomenuti pregled Trebisca, kao i jasna paralela s lokalitetom Tribisca kod Zrnovnice istocno od Splita (isto pod vrhom zvanim
Perun) meni govore da ce pri vrednovanju Trebisca nad moscenickim Potokom valjati jako ozbiljno razmisljati o njima kao starohrvatskom poganskom kultnom mjestu (mjesto zrtvovanja i, vjerojatno, proricanja) -
naglasava prof. dr. sc. Belaj.

            Suradnja s Javnom ustanovom »Park prirode Ucka«

                Zaselak Trebisca je ostao ocuvan do danasnjih dana, sto moze zahvaliti smjestaju u sredini kanjona kojim je tekao potok prema moru, stvarajuci pred sobom jednu od najljepsih i najizrazitijih bujicinih udolina na podrucju Parka prirode Ucka. Stoga su, sukladno propisima o zastiti kulturnih dobara, Trebisca evidentirana kao nepokretno kulturno
dobro-etnoloska bastina, a prijedlogom Prostornog plana zaselak je opisan kao »...napusteno selo planinskog tipa, izvanredno dobro sacuvano i iznimne
ljepote krajolika, gdje je potrebno obnoviti most i mlin...«.
                Zastita i uredenje kuce u kojoj bi trebao biti smjesten muzej i etnografska zbirka samo je jedan od ambicioznih projekata Katedre jer je s idejom zastite i valorizacije podrucja Trebisca te
prezentacije bogate tradicije ovoga kraja ostvaren kontakt s Javnom ustanovom »PPU« te je u planu i projekt »Povijesne staze Moscenicka draga - Trebisca - Perun« obnove, uredenja i oznacavanja poucnih staza.

            Rekonstrukcija mita

                Proslomjesecni uspon na Zaglav podno Peruna i spustanje povijesnom stazom do Trebisca predvodili su ing. Vinko Skalamera, clan predsjednistva Katedre te predsjednik lovackog
drustva »Perun« Frane Rudan, a grupa koja se probijala vrlo strmim i neprohodnim stazama pokusala se u
mislima vratiti u vrijeme dolaska Hrvata na ove
prostore i osjetiti svetost ovog prostora.
                - Seleci se iz stare domovine u nove prostore Slaveni/Hrvati nosili su sa sobom materijalne predmete koji su im bili potrebni za zivot
(uporabni alati, preslice, rala, jarmovi, kola, nosnje...), kao i sav duhovni svijet koji ukljucuje religijski svjetonazor, vjerovanja, kazivanja,
obicaje i obrede. Uz vojne casnike imali su i one koji su se brinuli o duhovnome zivotu, neku vrstu druida, vraceva ili - najispravnije receno - zreci. Oni su u svojim glavama nosili cijelu mitsku sliku, vjerojatno u obliku nenapisanog mita. Mitska su se kazivanja znala napamet i penosila usmenim putem, a onaj koji je znao kazivati mit bio je vrlo cijenjen u zajednici jer je za zivot ljudi mit bio potreban koliko hrana i oganj.
                Kada su skupine prvih Slavena/Hrvata stigle u nove krajeve najprije je trebalo zaposjesti zemlju. Nakon sto su se smjestili u odredenom
prostoru, duznost zreca bila je da na prava mjesta postavi bogove i bozanstva. Tek kada su bogovi sjeli na njima odgovarajuca mjesta tada je zrec mogao nastaviti pricati mit i tek tada se moglo reci da je taj prostor zauzet i potpuno usvojen kao svoj, nas.

                Bog Gromovnik Perun, koji ubija zmiju i oslobada vode trebao je biti gore na gori gdje je suho i gdje raste dub ili bor. Zamisljan je kao
orao koji sjedi na suhoj ili zlatnoj grani na vrh duba i gleda na sve cetiri strane svijeta kako bi vidio sto tko radi. Do njega sjedi kcerka, kukavica Mara i devet orlica koji su joj braca.
                Dolje ispod gore, na vodi gdje raste vrba, u njenom korijenu obitava Veles ili Volos - bog zemljoradnika ili bog stoke, koji se zamislja
kao pernata zmija ili zmaj te ponekad kao dlakava zivotinja ili medvjed.
Nesreca nastaje onda kada se zmija osokoli i pocne penjati gore na goru gdje je Perun. Zmijina je zelja da Perunu oduzme vode koje ljudima, poljima i stoci zivot znace. Perun tada bije, udara ili pere ognjenom munjom i tjera Velesa dolje u korijen, u vodu, jer mu je tamo i mjesto. To se dogada uvijek dok grmi i sijeva. Postoji jos i treca bozanska osoba, a ta je Mokos - Perunova i Velesova zena, koja u vrijeme ljeta boravi u Perunovom svijetu, a zimi u Velesovom.
                Zelja nase istrazivacke skupine bila je rekonstruirati taj mitski svijet i prostor i dati sakralnu interpretaciju krajobraza oko Moscenica, a u tome smo potpuno uspjeli jer smo pokazali da je
Hrvatima ovaj prostor oko Peruna i Trebisca bio
narocito svet i da je gora Perun njima predstavljala ono sto Grcima predstavlja Olimp - istice dr. sc.
Vinscak.

Moscenicke Drage grupa akademika, profesora i doktora znanosti, lingvista, indologa, etnologa i arheologa dosla je do zakljucka da se radi o svetom prostoru slavenske mitologije te je zatim u listopadu prosle
godine odrzan znanstveni skup tijekom kojega je zakljuceno da treba nastaviti daljnja istrazivanja i izvrsiti pripreme za otvaranje prve faze muzejske
zbirke u Trebiscima (radovi s toga skupa objavljeni su u 3. broju Moscenickog zbornika).

          Nazivi Perun i Trebisca oduvijek su bili primamljivi za lingviste i znanstvenike koji se bave rekonstrukcijom staroslavenske mitologije i
vjerovanjem Hrvata prije no sto su primili krscanstvo, a na temelju toponomastickih i topografskih podataka moze se pretpostaviti kako ime brda Perun doista potjece od imena boga gromovnika poganskih Slavena te se to zemljiste, interpretirano sakralno, moze smatrati njegovim svetistem.
Naime, ustroj toga svetista potpuno odgovara strukturi drugih poznatih Perunovih svetista u Kijevu, kod Novgoroda, u okrugu Stralsund u sjevernoj Njemackoj
pri Baltickom moru, nad Zrnovnicom kod Splita, cime se pretpostavljeno svetiste iznad Moscenica uklapa u siroko postavljen okvir.


      Zrtve bogu Perunu

      - U staroj ruskoj crkvenoj knjizevnosti ima poprilican broj spisa u kojima se suzbijaju ostaci neprevladanoga poganstva te se cesto imenom
spominje Perun i njegovo »trebisce« - mjesto na kojem mu se prinosi »treba« (praslavenska rijec koja znaci zrtva te je usla i u crkvenoslavensko liturgijsko nazivlje). Polozaj Trebisca bio bi dakle mjesto
gdje se zrtvovalo bogu Perunu, a buduci da se on i njegov zrtvenik spominju u tim tekstovima toliko cesto skupa, tko to ne zna ne moze drukcije tumaciti
toponime Perun i Trebisca - navodi akademik Radoslav Katicic.
          Iako praslavenski glagol »trebiti«
znaci »krciti« pa imenica »trebiti« moze
znaciti »krcevina«, profana etimologija toponima pada
u vodu obilaskom terena jer se tek tada moze uvidjeti da se radi o toliko strmom podrucju da tamo nikome ne bi palo na pamet krciti sumu.
          Upravo je to potvrdeno proslomjesecnim istrazivanjem tragova svetista nad Moscenicama kojemu je stozer bio vrh Perun, a niz utvrdenih pojedinih podataka, kako je istaknuo akademik Katicic, bez ikakve dvojbe dokazuje da se radi o poganskom slavenskom svetistu i jednome od najvaznijih
povijesnih i kulturnih spomenika u Hrvatskoj.
          - Ceski povjesnik Jan Peisker je na zapadnoslavenskom podrucju utvrdio 32 primjera jednako rasporedenih komponenti nekoga poganskoga sakralnog prizorista: tekuca voda, s njezine desne strane (gledajuci nizvodno) stijena koja svojim imenom podsjeca na Vraga, strah, tamu, pakao, crno, vranca, a s lijeve obicno nesto visi gorski vrh cije ime asocira
na Svaroga, Sunce, Svantevida, nebo, bijelo, bijeloga konja/kobilu. Peisker je tu pravilnost u toponimiji interpretirao kao trag svetista stare iranske
zoroastrijske dualisticke religije u kojoj bi na lijevoj strani rijeke stovali dobroga, bijeloga boga, boga svjetla, Ahura Mazdu, a na desnoj zloga, crnoga boga, boga tame, Devu - objasnjava prof. dr. sc. Vitomir Belaj, povlaceci paralele s vrhom Perun u cijem se podnozju nalazi seoce Trebisca, iznad kojega je izvor potoka sto tece kroz selo.


      Ucka = Olimp

      Da se radi o svetom mjestu, slutio je jos i prevoditelj ceske verzije srednjovjekovnoga Elucidarija na hrvatski jezik (sacuvanoga u Zgombicevu
zborniku) kada je u opis Europe ubacio Ucku:
          »Ucenik rece: Povej mi o toj vlaste jaze imenujet se Europija.
Ucitelj otveca: ...Vaspet jest jedna last jaze zovet se Istrija. I v toj zemlji jest jedna gora jaze zovet se latinski Olinfos jeze jest Ucka i te gori visokost ide daze pod oblaki.«
          - Autor je morao biti dobro upoznat s podrucjem ispod Ucke, inace ju ne bi izjednacio s drevnim i slavnim bozanskim Olimpom. Tko je poput
nas krenuo pjesice uz Potok u guduru Potocke vale do Trebisca, pa jos u mislima pokusao zamisliti izgled i snagu Potoka prije no sto su mu ljudi ukrali vodu
na izvoru, zna kako se tamosnja priroda doimlje
covjeka. Ako se pak dalje penjete prema Petrebiscu pa vam se ukazu divlje stijene Vojaka, »Olinfosa«, stane vam dah. A kada cujete da se jedna od stijena ispred vas, gore iznad izvorista Potoka zove Voloski kuk, a da vam je za ledima Perun, krajnje je vrijeme da pocnete o tome ozbiljno razmisljati - naglasava prof. dr. sc. Belaj.
          Tijekom terenskog etnografskog i etnoloskog istrazivanja potrebno je bilo pronaci izvorne kazivace koji ce znati razne price, legende i vjerovanja sto su se prenosila usmenim putem do danasnjih dana, a
biljezena su i kazivanja o tome kako se nekad zivjelo na ovim prostorima. No, buduci da je etnografska i etnoloska grada vrlo recentna, dobiveni se podaci
odnose na kraj 19. i cijelo 20. stoljece te stoga mogu malo reci o etnogenezi i doseljavanju Slavena i Hrvata na ove prostore. Zato bi u buducnosti u proucavanje mitoloskih toponima nasega kraja trebali biti involvirani i arheolozi, no dotad najvazniji (i jedini) putokaz u tzv. »tamna« stoljeca (od 6. do 8. st.) po dolasku Hrvata na ove prostore predstavlja
toponimija, topografija i price prenosene generacijama.


      Muzejska zbirka

      Mracna stoljeca i vjerovanja nasih predaka trebala bi osvijetliti buduca muzejska zbirka o staroj hrvatskoj mitologiji u Trebiscima, gdje je tijekom proslomjesecnog terenskog ispitivanja na trasi Zaglav -
Mrdacici - Pretrebisca - Gorenje Trebisca - Dolenje Trebisca - Voloski kuk, skupina predvodena prof. Veseljkom Velcicem pripremala kucu u kojoj ce zbirka
biti smjestena.
          Na izradi planova i postavljanju etnografske zbirke radit ce studenti etnologije i kulturne antropologije predvodeni prof. Velcicem i dr.
sc. Vinscakom, a radovi ce poceti odmah po izdavanju potrebnih dozvola od nadleznih ministarstava te se otvorenje ocekuje 2007. godine.
          - Takav je muzej potreban da bi se domacoj i stranoj javnosti ukazalo na sakralnu vrijednost ovog prostora, a ovakva su istrazivanja vrlo vazna za rasvjetljavanje prvih, »tamnih« stoljeca dolaska Hrvata na ove prostore. Kako idemo vise u buducnost to nam vise postaje jasnija nasa proslost, a kroz takva istrazivanja pokazuje se povijesni, kulturni i etnicki identitet ljudi ovog kraja. Sve nam je to potrebno kako bismo pokazali nasu etnoduhovnost i
ukorijenjenost u krajobraz koji nas okruzuje.
Krscanstvo je promijenilo imena starih bogova i postavilo nova, ali se stara slika svijeta nije bitno promijenila - zakljucuje dr. sc. Vinscak.

                            Pisala Ana Makek


/ Napomena: Novi List  -> http://www.novilist.hr/ od
Nedjelje, 5.11.2006. -> Prilozi -> Mediteran -> SVETI
PROSTOR STAROHRVATSKE MITOLOGIJE /


Borivoj Bukva 6. studeni 2006
 
 

KLIKALICE

🔝

KOMENTARI

  • 11.07.2008. 15:56h

    Član geminiMerlin5 Obavezno se treba sačuvati baština HR mitologije! Hvala Borici za prenošenje! Pusa
  • 11.07.2008. 16:11h

    Član dinajaMerlin2 divno je znati gdje potražiti i kome se obratiti kada se pojavi rupa u znanju........starohrvatska mitologija je sjeme iz kojeg je izrasla i još uvijek izrasta naša svijest, tu moramo tražiti korjenje i božanstva s kojima ćemo misaono- osjetilno- osjećajno živjeti. Hvala ti dragi virtualni prijatelju na ovim podatcima i znam da to nije kraj.......izvor je sigurno dubok i plodan.........
  • 11.07.2008. 19:25h

    Član borivojMerlin4 kad smo kod svaroga i starohrvatske mitologije nitko do danas nije obradio to područje. kinezi imaju feng shui. indusi imaju vastu, nesto slično feng shui. mi bi mogli imati \"SVAROŽNO\", pokupiti kroz pokoljenja i iz nasljeđa slavenskih naroda tako i hrvatskog, i sačiniti pravila življanja, onako kako su to činili naši preci. znaju se običaji, folklor, a sličnosti su velike između rusina, poljaka, čeha, bjelorusa, ukrajinaca, srba, makedonaca, bugara i td. krenuti od tih dodirnih točaka i sačiniti temelj SVAROŽNOG životnog zakona i pravila ponašanja. eto tako nekako na brzinu ja nabaca od onog što bi trebalo. ovo bolje prilagoditi i formulirati. da se ima jedan link SVAROG.com čini mi se. pokušajte naći na blogu mog prijatelja poljaka trezezbor pietikowskog bonka. https://zelenalivada.blog.hr/ tamo ćeš naći mnogo zanimljivih stvari.
  • 11.07.2008. 19:26h

    Član borivojMerlin4 etnogenezu obraditi, to sam ispustio u gore ispisanom. pozzzz.
  • 16.07.2008. 12:54h

    Član dinajaMerlin2

    umjesto odgovora na otoku mog requema

    ovo sam napisala davnoh godina kda nisam znalaa da borivoje bukva postoji........hrvatska mitologija je hrvatska i ja sam Peruna sretala na Velebitu, Mosoru, Kvarneru s Cresom i Lubenicama, ali sretala sam je i u raspjevanom zagorju, melankoliönoj Podraviti u sjetnoj Lici i u beskonaönoj Slavoniji........hrvatska mitologija vuče svoje korijenje iz svakog korijena posađenog hrasta........a vuče i iz dubrovačke republike gdje su se vile vratile u mislima i osjećajima renesansnog velikana hrvatske literatue.......... Metatrenutak traje ljepotom slika. Zatvorih oči i pomislih. U kojem li ću se vremenu zaustaviti? \"Tvoju zabludjelu misao ljubav često zanese u različita razmišljanja. Osjećaš li mirise kojima te je priroda obdarila?\" upita me jedan trenutak dok sam stajala za druge, nevidljiva podno velike planine. \"To miriše cvijeće koje je u proljeće počelo krasiti planinu.\" progovori moje \"Ja\" umjesto mene. \"To nije moj glas.\" suprostavi se moja misao. \"To je glas iz legende koju si kao djete slušala i zaboravila.\" \"Tko si ti?\" \"Tvoja uspavana svijest, želim ti ispričati jednu lijepu ljubavnu priču. U zrcalu vremena ćeš vidjeti nastajanje pete protege.\" glas je dolazio iz svih uglova trenutka. Zrcalo je blještalo Ivanjskim vatrama i krijesnicama. Uz vatru su sjedili mladić očiju boje sna i odrastao muškarac kojem nisam vidjela lice. \"Jedne ovakve noći osjetit ćeš ljubav u ovom mirisu i ubrat ćeš cvijet za neku djevojku duge plave kose.\" muškarčev glas mi se ućini poznat. \"I očiju boje meda.\" nastavi mladić \"Jedne ovakve noći u vremenu kada sam izrastao u mladića sretoh, gizdavo urešenu, čednu vilu koja me upita: \"Zašto mišlju tumaraš tako beskorisno i uzaludno dok ti svu svoju misao ljubavna muka uznosi i nuka na pjevanje?\" \"Svijeća se ne pali pod posudom nego na svjećnjaku da svijetli svima.\" mladić nastavi misao. \"Ti već čitaš \"Planine\"\" \"U njima susrećem vile koje onda noćima sanjam.\" Plameni jezici su se dizali k nebu i sljubljivali sa zvijezdama. Osjećao se miris loze koja je izgarala. Mjesec se kupao u obližnjem izvoru. Iz mraka izađe sedam prekrasnih djevojaka kose okićene Ivanjskim cvijećem. \"To su Ladarice, sedam zvijezda sa zimskog neba, sedam Perunovih kčeri.\" pomislih zadivljena prizorom. Jedna od njih priđe izvoru i nakvasi svoj vjenčić i pruži ga muškarcu bez lica. On joj stavi vjenčić na glavu i pruži joj ruku. Držeći se za ruke oni krenuše ka vatri i nošeni nekom čudesnom energijom, preskočiše plamene jezike i nestadoše u zvijezdama. Zadivljena sam gledala kako odlaze i u zadnjem trenu prepoznah u njima nonu i djeda, onakve kakve ih pamtim sa slika iz njihove mladosti. Mladić očiju boje sna je promatrao taj prizor koji se iz godine u godinu odigravao pred njegovim očima, on mu se divio, ali ga nije razumjevao. \"Želim konačno otkriti otkriti tajnu sna Ivanjske noći.\" pomisli glasno Odjednom, za druge nevidljiv, se pored njega spusti Pegaz s neznancem na leđima. \"Pođi sa mnom u ovu noć punu ljubavi.\" šapnu mu neznanac \"Kuda ćeš me odvesti?\" \"U legendu o ljubavi.\" \"O njoj sam čitao u \"Planinama\", sretao sam je u \"Tireni\" i sanjao u noćima punog mjeseca.\" \"Pođi sa mnom na jezero istine na vrhu planine. Tamo ćeš otkriti tajnu sna ove noći.\" \"Danas je sunce dugačije sjalo, dan je bio dulji nego inače.\" \"Današnji dan je uvijek drugačiji. Sunce poigrava i skače na nebu, ono igra i pleše ljubavni ples. Danas se događaju čuda u koja ti, u dubini svoje duše, ipak vjeruješ.\" Mladić se popne na krilatog konja. Poletjeli su u noć punu zvjezdanog sjaja. Vrh planine je blještao nekim čudnim svjetlom, kao da se usred tame sunce zaustavilo na tom malom djeliću beskraja. Sletješe na plato ispod samog vrha. U jezeru se zrcalilo nebo. Mladić zadivljeno siđe s Pegaza i nađe se na tepihu od zlaćanih iskrica. \"Ovo je vilinska radionica.\" pomisli sretno. Pred njim se otvorio svijet o kojem su pisci pisali, a on žedno upijao sve napisano. Napustio je utihnuli svijet noći u ušao u stvarnost njegova porijekla. Vile, koje su sličile na njegovog anđela čuvara, su radile pjevajući dobro poznatu simfoniju njegova sna. One ruše i zidaju, liju toplo zlato sutrašnjeg sunca, potmuli zvuci zvuče britko i oštro, dok sa nakovnja na sve strane pršte i gasnu iskrice zvezda. Ispred njegovih očiju se raspliću grane drveća zamršene tamom, na njih slijeću ptice, a vile u zemlju utrljavaju mirisna sjećanja na davne i buduće snove. Sve mora biti spremno kad se velika zavjesa podigne i pred zjevajućim pukom počne novi čin u vječnoj igri, u teatru koji ne postoji zbog puka nego zbog dana koji dolazi. Novi dan će svanuti pred bunovne oči i nitko se neće začuditi, neće vrijednovati tu scenografiju sna. Tamo gdje je sinoć bilo tihe trave, vrhova pokošenih tamom, promuklog slabog vjetra, tamnog svoda oznojenog sitnim vatrama, ujutro će biti svježe ispletene livade, raspjevano cvijeće i glasni žubor rijeka, litice će biti izrezbarene prvim svjetlom koje sve, na šta padne, čini oštrim kao ivica brijača, a nebo će mirisati svježinom zore koja ga je isplavila, skidajući sa njega garež noći. Gde je sinoć bio baršun, ujutro će zasjati kristali. Ono što se noću pričinjava hukom sova, svitanjem je gugutanje golubice. Gde je sinoć pjevao zrikavac, jutrom se sunča gušter. Sunce koje je sinoć umorno tonulo u more jutrom veselo izlazi iza planine. \"Ovdje se rađa svaki novi dan. Ovdje se susreću gorske i morske vile, njima se pridružuju Ladarice osvjetljavajući noć, mjesec i sunce se tajno sjedinjuju u ljepotu sna.\" pomisli zadivljen trenutkom istine. \"Ovo je jedina noć u kojoj smrtnici mogu prisustvovati rađanju dana.\" začu glas istine \"Ali samo oni koji u sebi uistinu osjećaju ljubav.\" \"Pođi do jezera.\" šapnu mu vjetar. Mladić se okrenu prema glasu, Pegaza više nije bilo. On krenu svjetlećim tepihom ka vodi u kojoj su se neke od vila kupale. Na obali jezera su zagrljeni sjedili muškarac i žena. Mladić sjede do njih. \"Ovo je sigurno samo san iz kojeg ću se u svitanje probuditi.\" \"Kako si stigao do jezera?\" upita ga muškarac \"Ovo je jezero koje vile svaku noć čiste.\" \"Ispod jezera je izvor tvog i mog nadahnuća. Kako si se uspeo na planinu?\" \"Doletio sam.\" \"Kao Dedalus?\" \"Ne, doveo me krilati konj.\" \"On je stvorio ovo jezero, onaj tko jaše na njemu je izabran i određen sudbinom da živi snove.\" \"Ti misliš da ovo nije san Ivanjske noći.\" \"Oni koji su pisali o njoj nisu nikada bili na jezeru.\" \"Kako si ti stigao do vrha planine?\"mladićev glas je odavao nesigurnost \"Doletio sam na krilima sna, dovela me moja dobra vila.\" smješeći se odgovori muškarac grleći Ladaricu. Iznenada se pored njih pojavi djevojka duge plave kose, očiju boje meda. \"Čekam te već stoljećima.\" reče sjedajući pored mladića \"Mi smo se već jednom sreli.\" mladić osjeti neko čudno uzbuđenje u svojim mislima \"To je bio samo trenutak iz kojeg izrastaju dimenzije u kojima postojimo, ti u svom, a ja svom snu. Čekala sam da odrasteš da ti mogu ispričati istinu našeg zajedništva.\" \"Tko si ti uistinu?\" \"Bijela golubica koja bdije nad tvojim snovima.\" \"Kako ti je ime?\" \"Ti mi moraš dati ime.\"šapnu djevojka. \"Zar ti nisi vila jutrenja?\" mladić se prisjeti bijele golubice, koja se u njegovim snovima pretvarala u vilu pri svitanjima na hridi iznad mora. \"Nekada sam bila Zorica, volio me mladi kralj Ljiljanko, a i ja sam bila zaljubljena u njega. Bila sam obična pastirica i naša ljubav je bila zabranjena. Rastaviše nas, ali naša srca su zamjenila mjesta. Njegovo je prešlo k meni, a moje otišlo s njim. Neizdržavši rastanak moje srce u njemu je puklo i on umire zbog moje ljubavi. Dane sam provodila na njegovom grobu i plakala. Bogovi se smilovaše i pretvoriše ga u cvijet koji sam ja svojim suzama zaljevala. Tada sam prestala biti Zorica i postala Vodica koja održava san.\" \"To je priča iz \"Planina\".\" mladić joj odgovori već pomalo nestrpljiv. \"To je jedna od priča našeg sjedinjenja. Ova noć je prvijenac našeg susreta izvan onog već napisanog.\" \"Čije srce sada nosiš u grudima?\" \"Ja nemam više srca, ja sam vila ljubavi.\" \"Ako ti ja poklonim svoje, hoćeš li onda postati uistinu djevojka duge plave kose i očiju boje meda?\" Muškarac ih je mirno slušao naslonjen na rame Ladarice. \"Reci nam dobra vilo kuda si sve putovala da bi noćas stigla do nas?\" upita je tiho kao da sanja i da preduhitri njen odgovor. \"Preko brda i nizina, preko vatre, preko vode, preko šuma i planina, preko trnja koje bode, brže hrlim svud po svijetu nego mjesec u svom letu.\" \"Opet govoriš već napisano i onda je ovo ipak san Ivanjske noći.\" mladić prekinu njeno deklamiranje. \"Htjela ti je reći da te traži već godinama.\" reče mu tiho muškarac. Veliko svijetlo prekinu njihov razgovor. Iz vedrog neba zagrmi nad planinom. Perun i Perunika se spustiše među njih. Ladarice prestadoše plesati, vile prestadoše lijevati zlato sunca, nakovanj utihnu, iskrice se zlaćane ugasiše. \"Dobro došao u moje carstvo smrtniče\" Perun pozdravi mladića \"Što te je dovelo k meni? Znatiželja ili pokajanje?\" \"Došao sam odživjeti san Ivanjske noći.\" odgovori mladić \"Kako se zoveš mladiću?\" \"Ljiljanko.\"slaga mladić \"To je bio mladi kralj koji je umro zbog ljubavi.\" \"Nazvali su me po njemu.\" \"Ljiljanko je lijepo ime.\" progovori Perunika \"Mladić nosi u srcu znamenje sna i ljubavi.\" muškarčeva misao posta simfonija i Ladarice ponovo zaplesaše, a vile nastaviše liti zlato sunca za sutrašnji dan. Perun sjede pored mladića. \"Ti si jedini smrtnik koji je uspjeo ući u moje carstvo.\" \"Pa i ovaj muškarac ulazi već godinama u ovoj noći u Panteon\" \"On ne ulazi kao muškarac nego kao sanjar.\" \"Ne razumijem razliku.\" \"Zar stvarno vjeruješ da bi se Ladarica zaljubila u običnog smrtnika?\" \"Ali ona isto tako dolazi godinama kada se Ivanjske vatre zapale.\" \"Kada si bio mali dječak uspio si nacrtati svog anđela čuvara i znao si tko je on. Tvoj crtež slići na djevojku duge plave kose očiju boje meda.\" Mladić od iznenađenja nije uspio progovoriti. Osjetio je da se događa nešto čudno, nešto neobjašnjivo, ali toliko stvarno da mu je uzburkavalo krv i uskovitlavalo misli. Perun nastavi: \"Sada si na pragu zrelosti, sada si u stanju sam odrediti svoj put u budućnost. Kada se vratiš kući pogledaj zaboravljeni crtež u mapi koju si pospremio sa svojim igračkama na tavan. Na njemu ćeš prepoznati djevojku koju sada u svojim mladičkim snovima sanjaš. Reci mi koju knjigu si u djetinjstvu najviše volio?\" \"Mali princ\" \"Zašto?\" \"Zbog planete na kojoj sunce ne zalazi.\" \"I.............?\" \"Onda sam počeo čitati \"Planine\" i spoznao da je ta planeta svugdje gdje vlada ljubav.\" \"Pronašao si Arkadiju u sebi.\" \"Bez muškarca, vašega sanjara, nikada nebih krenuo na to putovanje.\"prizna mladić Perun i Perunika se nasmiješiše njegovoj iskrenosti. Nisu više govorili ali se iz njihovog osmijeha osjetilo da su zadovoljni ovom noći i energijom koja se širila s vrha planine. Ljubav je ponovo tu, ta davno prikrivena protega se vratila na planetu. S osmjehom na licu oni nestadoše uz bljesak neba i grmljavinu koja je ovaj puta bila slična tonovima mladićevog sna. Izljeveno sunčano zlato zasja iznad planine, mladić opra lice na izvoru. Krilati konj ponovo sleti na zlaćani tepih i ponese mladića u novi dan. Vatre su još tinjale na proplanku s kojeg je krenuo u ovu noć. Vrativši se kući mladić ode na tavan i potraži već skoro zaboravljeni crtež. Sa požutjelog papira mu se nasmješiše oči boje meda. \"Ovo nisam ja nacrtao.\" pomisli s nevjericom. Na tavanskom prozoru zaguguće bijela golubica. \"Dobro ti jutro i oprosti mi. Danas sam zbog sna zakasnio na svitanje.\" reče mladić uzbuđeno. Kao da ga je razumjela, golubica sletje na njegovu ispruženu ruku i pogleda ga svojim sivim očima. U kljunu je držala cvijet plavkaste boje. Iz latica se na njegov dlan prosu sjemenje. \"Legenda kaže da moram dotaknuti sjmenje paprati da bih razumio što mi želiš reći.\" sjećajući se majčinih priča pomisli mladić. \"Ti si nosio zaboravljeni crtež u svom srcu i on je rastao s tobom.\" odguguta golubica \"Znači da je djevojčica moj anđeo čuvar.\" \"Ona je tvoja misao, tvoja ljubav i tvoj san.\" \"Tko si ti?\" \"Ja sam glas u vjetru, miris cvijeća i okus mora, tvoj san koji se u masliniku krije, tvoja misao što se jutrom rađa, tvoj život u odsjaju sunca i ljubav koja u tvom srcu tek tinja.\" \"Reci mi lijepa ptico tko sam ja?\" uzdrhtano upita mladić još uvijek premlad da shvati snagu svog postojanja \"Ti čuješ rast trave i misao ptica, voliš trenutak i prosipaš, noću izljeveno, zlato sunca danom. Slušaš davno utopljena zvona tvojih praotaca, čuješ njihov smijeh s početka sna i služiš radoznalosti jutra. Buđenjem usmjeravaš vjetar da čun života stigne do sidrišta, sutonom pališ baklju duše da raspliće sve ordinate mraka.\" \"Nekada mi se čini da čujem zvukove koji dolaze s vrha planine, ali to nije samo pjesma vila, nisu samo udarci nakovnja koji stvara zvjezdanu prašinu, nije Perunov glas. Kada sjedim sam na obali mora s neba se k meni spušta muzika koju nemogu opisati riječima, ne mogu je odsvirati na gitari, ne mogu je odpjevati.\" Mladić se zamisli. Sjetio se laži koju je rekao Perunu. \"Slagao sam da se zovem Ljiljanko.\" \"U dubini srca si ti mladi kralj koji je umro zbog ljubavi. Ti vjeruješ u Panteon na vrhu planine, vjeruješ u Perunovu snagu i zabranu ljubavi između smrtnika i ljepotica noći. Želiš da vila koju svitanjem dočekuješ, postane pastirica s kojom ćeš krenuti u planinu vodeći za sobom stado. Dragi moj mladiću ti imaš bezbroj imena i sva se spajaju u jednu jedinu riječ, a to je ljubav.\" \"Jeli to što osjećam stvarno ljubav?\" \"U slatkom cvrkutu ptica među lišćem dok jeka među borovima odgovara dolcem, urešena u svemu, vila dolazi k tebi, vlasi kao zrak sunčani, a očiju ljubavnih, lica rumena kao ružica, a izgleda blažena kao u božice.\" odgovori mu golubica Mladić se nasmješi. \"To su Zoranove riječi iz \"Planina\", njegova pjesma o ljubavi.\" \"Kreni jednog svitanja u planinu, slušaj što govore ptice, što šapuće cvijeće, medvjedi će ti pokazivati put, vjeverice će te hraniti, orlovi će se skrivati pred tobom, lišće će ti biti postelja, noć će te skrivati od vukova, jutro će te milovati zorom, a sunce nositi preko provalija.\" \"Što ću sam u planini?\" \"Kreni sutra u svitanje i vidjet ćeš da nećeš biti sam.\" \"Moram još jednom vidjeti oči boje meda i osjetiti još jednom u tijelu ono tek rođeno uzbuđenje, koje nazvah ljubav.\" Na putu uz obronke planine su se odjednom uspinjali mladić očiju boje sna i pastirica, a isperd njih se bjelilo stado bijelih jaganjaca.
  • 16.03.2010. 17:06h

    Član borivojMerlin4

    dinaja

    dinaja, sve zna, u sve je upučena i nema da fali...
  • 12.08.2010. 11:51h

    Član dragoMerlin0

    Lahko pa je tudi nekoliko drugače

    Perun, Verun... je bil slovenski bog. Kaj več se da prebrati v knjig ruskega avtorja: Jurija Venelina, Drevnie i nynešnie Slovene ? Starodavni in današnji Slovenci. Zanačilno za to knjigo je, da je za ruski ponatis vedela SAZU (Slovenska? akademija znanosti in umetnosti), pa je ni prevedla in javno objavila. To je bilo storjeno v privatni iniciativi. Zanimivo je, da mesto Verona v sedanji Italiji nosi ime po Verunu, Perunu, kjer je bilo veliko njegovo svetišče. Slovanstvo pa izvira iz Slovenstva.
  • 24.03.2011. 10:55h

    Član borivojMerlin4 From: safiris To: bojko Sent: Thu, March 24, 2011 10:48:22 AM Subject: RE: staza + sveti prostor naše učke... ------------------ Prekrasno, možda me jednom put i nanese u tvoj istarski bajkoviti kraj,puuuuuuuuuuuuuuuse Bojkiću:-*) ------------------ bilo bi to lijepooooo... puseeeeee... tvoj bata boro
  • 24.03.2011. 15:15h

    Član borivojMerlin4 From: Malvina To: borivojbukva@yahoo.com Sent: Thu, March 24, 2011 11:27:15 AM Subject: RE: staza + sveti prostor naše učke... Ma Bukva to je predivno. Hvala ti za tu lijepu projekciju. Veliki pozdrav ti šaljem i pusu naravno. Malvina Mileta --------------------- hvala tebi draga malvina da ti se dopada! lp, boro
  • 24.03.2011. 15:18h

    Član borivojMerlin4 From: Sandi Basic To: borivojbukva@yahoo.com Sent: Thu, March 24, 2011 12:58:01 PM Subject: Re: staza + sveti prostor naše učke... ------------------- Barba Boro, baš dobar članak... Pozdrav! -------------------- hvala ti sandi! lp, boro
  • 24.03.2011. 15:22h

    Član borivojMerlin4 From: Jadran Zalokar To: borivojbukva@yahoo.com Sent: Thu, March 24, 2011 1:29:49 PM Subject: RE: staza + sveti prostor naše učke... Hvala dragi Boro Lp Jadran --------------------- hvala vama dragi jadrane! lp, boro
  • 25.03.2011. 08:36h

    Član borivojMerlin4 --- On Thu, 3/24/11, Julije Jelaska wrote: From: Julije Jelaska Subject: Re: Fw: staza + sveti prostor naše učke... To: borivojbukva@yahoo.com Date: Thursday, March 24, 2011, 5:19 PM ------------------- Boro ,nešto ne samo prelijepo nego genijalno !!!! Svaka ti čast! Pozz Julije ------------------------------ hvala julije! lp, boro https://budan.blog.hr/
  • 25.03.2011. 08:39h

    Član borivojMerlin4 --- On Thu, 3/24/11, Radije Hoxha wrote: From: Radije Hoxha Subject: Lijepa je Ucka, prekrasna. Hvala Boro. Bok svima. To: borivojbukva@yahoo.com Date: Thursday, March 24, 2011, 10:28 PM --------------------------- hvala mojoj dragoj diji! pozdrav diji i prištini, boro https://budan.blog.hr/
  • 28.03.2011. 09:24h

    Član borivojMerlin4 From: aron smesny To: borivojbukva@yahoo.com Sent: Mon, March 28, 2011 9:16:26 AM Subject: aron maketa ciao, aron je! spominjao mi je predrag tebe pa trebisca, perun, itd. ako te zanima??? realiziramo maketu ucke za park prirode pa mozes doc vidit .... a i jos jadino mala korekcija na diapozitivama pogled na Velebit je preko Rijeckog zaljeva, Kvarner se ne vidi pa ako zelis ispravit... nomoj ca zamerit, pozdrav! ------------- poštovani aron! može se pogledati, nema problema. napiši mi samo gdje i kada, satnica? uz put i da se upoznamo. lp, boro https://budan.blog.hr/
  • 30.03.2011. 09:38h

    Član borivojMerlin4 From: safiris To: bojko Sent: Wed, March 30, 2011 9:28:52 AM Subject: RE: staza + sveti prostor naše učke... ---------------- Bojkiću, pasala mi je ova šetnja, naudisala sam se aromatičnog zraka, nauživala prirode, i sad obnovljena krećem u akciju,hvala ti uz kontinentalnu puuuuuuuuuuuuuuuuuuuusu:-*) Željka - Safiris https://safiris.blog.hr ----------------- draga safiris, tebi zagrljaj i puse... kad se oraspoložite vi sa medvednice i tvoja planinarska ekipa, javite mi se i povedem vas tom prekrasnom stazom... lp, boro
  • 30.03.2011. 10:05h

    Član borivojMerlin4 o.k. bit će mi zadovljstvo! tebi i tvojoj ekipi. lp boro --------------------------------------------- From: safiris To: bojko Sent: Wed, March 30, 2011 9:52:40 AM Subject: RE: staza + sveti prostor naše učke... Dogovoreno:):):)
  • 30.03.2011. 10:46h

    Član borivojMerlin4 From: Marjan F. Levstek Subject: RE: staza + sveti prostor naše učke... ------------------- Dragi prijatelji, Rad bi vas popeljal iz prelepe Istre v hladnejše kraje čez slovensko mejo v Avstrijsko Koroško. V teh krajih se Slovenci še vedno borijo za svoj materni jezik. So pa to zelo lepi kraji, ki jih zelo rad obiščem. Upam, da boste uživali v lepih vedutah in se morda tudi odpravili v te kraje prijaznih ljudi. Lep pozdrav, Marjan ------------------ dragi marijan! rado se odazovem, međutim niz okolnosti odigra presudnu ulog u svemu tome da se taj put i ne realizira... imam žarku želju posjetiti petrovac na mlavi i požarevac, u srbiji. tu sam proveo svoje djetinjstvo do 17-te godine života... eto, to se još nije realiziralo... lp, boro
  • 30.03.2011. 10:56h

    Član borivojMerlin4 From: Jadran Zalokar To: borivojbukva@yahoo.com Sent: Wed, March 30, 2011 10:45:22 AM Subject: RE: staza + sveti prostor naše učke... Poslao sam Na desetak I vise adresa Lp Jadran ----------------------- veliko hvala jadrane! lp, boro
  • 30.03.2011. 15:32h

    Član borivojMerlin4 --- On Wed, 3/30/11, maslackova kruna wrote: From: maslackova kruna Subject: Re: Fw: staza + sveti prostor naše učke... To: borivojbukva@yahoo.com Date: Wednesday, March 30, 2011, 11:51 AM -------------------------------------- hvala ti dobrodosao u proljece pusa tvoj maslacak ------------------------------ dragoj maslačkici puseeeee... lp, boro

SADRŽAJ UPISAO

Član borivojMerlin4 Dodaj ili oduzmi Merlina

Smatrate člana borivoj dobrim članom portala? Nagradite ga Merlinom.

IZDVOJENO

Vitamin C

🔝

IZDVOJENO

Najnoviji članci

🔝

Napiši nešto, ostavi trag

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST U OŽUJKU...

Osvježi podatke

OŽUJAK...

Osvježi podatke

ASTROLOGIJA, NUMEROLOGIJA I OSTALO

Osvježi podatke

BRZI CHAT

  • Član edin.kecanovicedin.kecanovic

    "Tako mi smokve i masline, i Sinajske gore, i grada ovog sigurnog." Kur'an

    24.03.2024. 19:53h
  • Član bglavacbglavac

    Cvjetnica. Idemo posvetiti maslinovu grančicu. Lijep dan vam želim!

    24.03.2024. 06:34h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi. Lp

    21.03.2024. 06:56h
  • Član bglavacbglavac

    Danas je i Dan očeva. Sretno!

    19.03.2024. 08:06h
  • Član bglavacbglavac

    Danas je blagdan sv. Josipa. Sretan imendan svima koji nose to ime. Lp

    19.03.2024. 08:03h
  • Član bglavacbglavac

    Sretan vam dan žena , drage moje žene. Lp

    08.03.2024. 06:52h
  • Član iridairida

    a najavili su nam olujno vrijeme..., ali hvala ti, i tebi ugodan dan...:-)))

    04.03.2024. 14:15h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

Osvježi podatke

MAGIJA

Osvježi podatke

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karteLjubavne poruke

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebSvijet jogeInfo izlogMagnezij tajne

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info