Odigraj "Tarot DA/NE"

Kalendar događanja

Član borivoj

Upisao:

borivoj

OBJAVLJENO:

PROČITANO

640

PUTA

OD 14.01.2018.

Sedam akupukturnih tačaka

Sedam akupukturnih tačaka
Zajedničko svim akupunkturnim tačkama je da svaka od njih podupire jedan od odlučujućih elemenata nove infrastrukture. Da bi se izbegli nedostatci, Scharmer predlaže da započnemo sa širenjem već postojećih i aktivnih primera.

Sedam akupukturnih tačaka

Događaji, kojima svedočimo u zadnjem razdoblju teku u znaku duhovnog buđenja. Osvešćeni (»napredni«, »koji imaju naprednu svest«) pojedinci uzimaju oblikovanje (formiranje) civilnog društva sve više u svoje ruke, i mi se ubrajamo među njih jer je kreiranje okoline iz eksistencialnog razmišljanja/shvatanja/... (SLO: eksistenčnega preudarka)našosnovni(glavni) zadatak. Spoznajemo (»shvatamo«, »dolazi nam u svest«) da su tačke svetlosti zasejane za svakoga od nas, i u redu je da tom širenju (/razmahu/) aktivno doprinosmo (/prispevamo/). Predstavljamo izvorne tačke za suodgovorno oblikovanje (formiranje) prirodne i socialne okoline iz kojih vodi put ka svakom pojedinom čoveku i ljudskoj zajednici koje na ovom mestu, tu i sada, deluje u duhu bolje budućnosti.

U vezi sa tim sami sebi moramo postaviti pitanje, šta je srž našeg angažovanja? Šta je za svakog od nas ključno na području društvene angažovanosti? Jesu li to Zemlja i čovek koji stoje u središtu? Ili nas pokreće(pokreće/gura) snaga angažovanosti u sferi javnosti, poštena praprodukcija kao temelj(temelj/osnova/baza)zdraveekonomije(ekonomiju)? Jel to možda duboka ljubav do zemlje koja nas nosi i hrani?

Duhovno buđenje je preokret izunutra (»naunutar«) ka sadržajnim izvorima našega bivanja. To je korak koji iz dana u dan shvatamo i praktikujemo sve ozbiljnije. Pri tom nismo sami jer se širom sveta nalaze (u smislu: »naći jedan drugoga«) grupe  ljudi, koje se na nivou dialoga ili viših oblika komunikacijebave izvorom našeg bivanja (života/obstoja). Pri tom se svaki pojedinac suočava sa pitanjem veze svogindividualnog životnog impulsa, sa impulsom zajedničke budućnosti. Ali došlo je vreme da te poglede na svet koncentrišemo, uredimo (»postavimo u red«) raznovrsnost te ih oblikujemo (formiramo) u jedinstvenu (u smislu: »jednu zajedničku«) sliku. To ćemo postići sa nastavljanjem dialoga koji će biti fokusiran na sadržaj i utemeljen na iskustvu. Cilj je da dostignemo (postignemo) aktualnu formulaciju načela koja su ključna za budućnost.

Ispred nas je razdoblje aktivnog djelovanja, pošto je vreme u kojem živimo puno izazova. Prvenstveno izazova koji su bili razlog navedenim događajima i pokazuju da:

-          Kriza današnjice nije samo finansijska ili ekonomska nego je kriza svesti,

-          Izlaz iz postojećeg stanja nije moguć sa revolucijom nego sa evolucijom,

-          Budućnost nije moguće dostići (postići) samo sa razumom nego je potrebna i volja.

Kriza koju doživljavamo se ne vrti (u smislu: »nije njen centar«) oko sloma finansijskog sistema ili ekonomije. Stvarna kriza pogađa duhovni slom opštihekonomskih zakona(»pravila«). Kao što je pad berlinskog zida g. 1989 obeležio slom socialističkog društvenog uređenja i ekonomije, je finansijski slom na Wallstreetu g. 2008 obeležio slom neoliberalnog sistema. Ali javne rasprave o tome nisu bitno drugačije od onihkojima smo bili svedociu prošlosti, razpravama koje su nas u ovu krizu i dovele.

Finansijska kriza je samo jedan deo u nizuvelikih izazova današnjice, kao što su: energetska kriza, ekološka kriza, prehrambena kriza, kriza bezbednosti, kriza vođenja, zdravstvena kriza, kriza obrazovanja, podnebna (klimatska) kriza i opštakriza dogovaranja.

Svako od ovih područja je do sada imalo svoj lični (»vlastiti«) diskurs, svoje konferencije, programe spašavanja, i na svim tim područjima su angažirani ljudi koji su spremni na promene, koji se trude sa svojim naboljim snagama i sa najboljim namerama. Ali, do sada nisu bila izpunjenadva uslova:

1.       Diskurs međupojedinačnim područjima, posebno o tome kakva je njihova međusovna odvisnost(u slismu: »ovisnost jedan o drugom«, »utjecati jedan na drugog«),

2.       Diskurs o sistemskim uzorcima (»formama«) koji celovitiuzorak (formu) reprodukuju.

Najbitniji uzrok za nastajanje (formiranje) trenutnih kriza je naše lično (osobno/vlasito) shvatanje, kako ekonomske odnose kolektivno mislimo (u slislu: »kako svi zajedno mislimo o njima«), odnosno ih (te ekonomske odnose) uopšte ne mislimo (»o njima uopće ne mislimo« - »nisu nam u svesti«). U vezi sa tim je bio g. 2009 pod pokroviteljstvom (okriljem) MIT instituta (Massachusetts Institute of Tehnology) u Kembridžu (Cambridge) ustanovljen Presencing Institute koji proučava oblike transformacije postojećeg društvenog modela u zelenu, uključujuću (u smislu: »koje zaobuhvaća«, »koje integrira«) i regenerativnu prirodnu ekonomiju. Rad instituta se izvodi (»teče«, »odvija«) u obliku seminara u okviru kojih se formiraju replikekoje temelje (imaju svoju osnovu) na novom mentalitetu (»misaonosti«), boljoj razmjeni i zajedničkim aktivnostima u smeru dugoročnog (SLO: »trajnostnog« = nešto zauvjek - sa vječnom promjenom) ekonomskog razvoja. Na taj način se formira neke vrste Zajednica za ekonomsku transformaciju koja je do sada oblikovala sedam polaznih tačakaimenovanih  (»kojim su dali ime«) Sedam akupunkturnih tačaka koje omogučavaju pokretanjetemeljnih socialnih promena. Sa tim procesom koji je započeo pod rukovodstvom Clausa Otta Scharmerja, vođe Presencing instituta februara 2011 u Goetheanumu kod Basela, je povezan i svetski biodinamički pokret.

1.       Novi oblici koordinisanja
Društvena razmena koja izvire iz zajedničke svesti i volje

Prva akupunkturna tačka pogađa (u smislu: »se odnosi na«) evoluciju mehanizama koordinacijekoji jako utičuna podelu rada. Koliko je ovo područje bitno vidimo već na primerima klimatskih promena i postojećeg siromaštva. Oba ova primeera zahtjevaju promenu u svesti ljudi i istovremeno obimne (velike) privatne i javne investicije u novu infrastrukturu, u kreiranje lokalnih zajednica i ekosistema koji su sposobni uspostaviti lance (u smislu: »veze između«) od proizvođaća do potrošača.

Na političkoj razini (nivou) ovde spadaju elementi zajedničkog planiranja sa elementima neposredne demokratije. Celovita mreža u vezi sa pojedinimsistemima mora postati transparentna (open minded), empatička i »uključujuća«, (open hearted) te orientisana ka tržnoj razmeni na način dapomaželjudima (open willed).

Elemente te nove forme susrećemo na primer u slučaju prirodnih katastrofa. Tada se ljudi povežemo, zajedno donosimo odluke o budućim koracima, i uspostavljamo razmjenu koja otelotvoruje (»inkarnira«) zajedničku pozornost i zajedničku volju koja se pojavi u određenoj situaciji na određenom mestu. Koordinacija te vrste nam danas fali na skoro svim područjima društvenog delovanja.

2.       Uspostavljanje prava za životno bitna dobra

Druga akupunkturna tačka pogađa evoluciju vlasničkih prava. Tržišta bez privatnog vlasništva se nisu pokazala kao posebno uspešna. To možemo da vidimo iz istočnoevropske situacije posle 1990 godine, ili na primerima nekihjužnoameričkih država. Na drugoj strani postoje društva sa ekonomijom koja graniči na kapitalizam 3.0. Te države idu u smerunovih izazova koji ne mogu da se reše kroz privatizaciju kao što je bio slučaj posle sloma finansijskih tržišta 2008 godine. Ako uzmemo u obzir šire ekonomske odnose možemo da vidimo da su troškovi u privatnim društvima nešto drugo odtroškova u socijalnoj sferi. To zavisi o tome koje spoljašnjetroškove ekonomisti uzimaju u obzir. Preduzeće koje zagađuje vazduh po pravilu ne plaća ništa za upotrebu »ograničenog« prirodnog dobra. Isto tako ni seljak ne plaća ništa za zagađenje vode koju truje pesticidima. Suprotno tome mora ekološki seljak svoje proizvode prodavati po višoj ceni, iako društvo konvencionalni proizvodi - uzimajući u obzir socialne, zdravstvene i ekološke troškove – koštaju neusporedivo više. Danas troškovi u privatnom sektoru po pravilu nisu odraz socijalnih i dugoročnih (slov. »trajnostnih«) troškova.

Peter Barnes, autor knjige Kapitalizam 3.0 vidi rešenje navedenih problema sa uspostavljanjem nove vrste vlasničkih prava nazvanih: Prava do društvenih dobara. Navedena prava možemo efikasno podeliti preko fonda za javna dobra u obliku dozvola koje bi pripadale svakom državljanu kao i društvenoj zajednici za investicije u javnu infrastrukturu.

Primer takvog delovanja (rada/operacije) je Alaska Permanent Fund. Navedeni fond dobija 25% prihoda od prodaje nafte i prirodnog gasa (zemaljskog plina), koji se kao prirodna dobra iskorištavaju u imenu sadašnjih i dolazećih generacija.

Najbitnije kod takvog fonda je da ne sledi samo profitu - kao što je to primer kod privatnih preduzeća ili politički usmerenim interesnim grupamašto je česta praksa u državnim preduzećima – nego je usmjeren u dugoročno (trajno) očuvanje i trošenje specifičnog društvenog dobra. Koje uvek trošimo i u imenu dolazećih generacija.

Sličan primer je transformiranje farme u t.i. Treuhand u vlasnički oblik kod kojeg se obavezujemo za dogoročnu (trajnu) poljoprivredu i formiranje socijalne svesti. Sa takvim oblikom možemo stvoriti mnogo bolje usloveza investicije i uspostavimo nova partnerstva sa onima koji teže ka novim socijalno-ekonomskim i ekološkim praksama. Pri tome ćemo to što smo izgubili kroz deo (postotak) privatnog vlasništva transformirati u novac. A ono što smo dodatno dobili je mnogo bolja osnova za ekonomsku fazu 3.0.

3.       Osiguravanje temeljnog prihoda i dostupa do zdravstvene zaštite, obrazovanja i preduzetničkog potencijala

Treća akupunkturna tačka pogađa evoluciju rada i prihoda. Ali šta je u tom slučajupolazna tačka? U našem vremenu tri do četiri milijadre ljudi na našoj planeti živi u siromaštvu. Da li jeza to kriv nedostatak proizvoda? Ni u kom slućaju! Globalno gledano imamo više proizvoda od onoga što na tržištu možemo da prodamo. Potrebno se je zapitati gde je zapravo problem? Problem su prihodi. Ljudima fale prihodi da bi mogli kupiti proizvode. Zašto? Zato jer smo sa svojim načinom mišljenja još uvjek u kapitalizmu 1.0 i mislimo da prihodi pripadaju samo onima, koji se bave profitabilnim radom (slov. »pridobitno delo«). Ali mnogi već danas imaju prihode od neprofitabilnog rada. I ako može oligarhija na Wallstreetu potrošiti milijarde dolara za društveno nekorisne stvari ali ne i deo novca dati onima koji su u ovoj krizi pretrpeli najveću štetu? Temeljni izazov se zove: jel smo spremni prihvatiti da nismo odvojeni jedniod drugih, već da smo ekonomsko i socijalno zavisni i u društvenu zajednicu povezani ljudi. I ako se sa tim slažemo onda se iz te višeslojne veze razvija pitanje: Da li smo spremni da se rukujemo? Ako je odgovor DA, onda mora doći do što je pre moguće ekonomske intervencije. Znači do osnovnog prava do temeljnog prihoda koji će biti kombinovan sa slobodnim pristupom do zdravstve zaštite i obrazovanja,kao osnova za to da svako može da realizuje svoje težnje i snove.

U predkapitalističkom vremenu nije bilo malo onih koji su živeli od prodaje ljudi kao robova. U kapitalizmu je to što se prodaje, vreme ljudi. Usprkos brojnim regulacijama se u toj zavisnostinalazimo još i danas, u vremenu kapitalizma 2.0. A kako će rad izgledati u vremenu kapitalizma 3.0? Postaće neodvisan. Svi ćemo biti preduzetnici,i ne samo ljudi koji prodajemo svoje vreme.

4.       Uspostavljanje otvorenog i transparentnog novčanog sistema

Četvrta akupunkturna tačka pogađa evoluciju novca i kapitala. Bernhard Lietaer u svom radu Budućnost novca (The Future of Money) tvrdi da je najveći problem trenutačnog novčanog sistema u njegovoj prevelikoj efikasnosti. Taj sistem se fokusira na kratkoročne finansijske profite koji izazivaju sporedne efekte (nuspojave) koje ne možemo predvideti i koji uništavaju dugoročnu vitalnost, stabilnost i opstanak samoga sistema. Njegovo usmerenje nosi komponente Wallstreet-kapitalizma za kojeg je tipično da privatizira profite i istovremeno socializira gubitke.

Pitanje koje moramo postaviti je: Šta je zapravo osnovna funkcija novca i u kakvom odnosu mora biti finansijski sektor prema realnoj ekonomiji? Profiti finansijskog sektora su između 1973. i 1985. godine narasli sa 16% na 41%. Da li to znači da je finansijski sektor stvarno toliko doprineo ka vrednosti gospodarstva? Zaboravljamo to, da kad osobe koje rade sa finansijama na Walstreetu govore o postignutoj vrednosti je to da novac nije roba i da novac nema vrednosti bez realneekonomije od koje zavisi. Ako novac nije roba kao što su to drugi proizvodi ga moramo početi smatrati (nazivati) drugačije. Šta je dakle novac? Novac otelovljuje proporcije odnosno vrednost gospodarstva. Novac je pravo do odgovarajuće proporcije vrednosti (privatnog vlasništva ili usluge) koje stvara realno gospodarstvo.

Novac je za realni sektor to što je za čoveka krvotok koji održava žive sve delove tela. To znači da moraju institucije koje se brinu (staraju) za cirkulaciju novca, po kolektivnom gospodarskom organizmu, delovati tako da snabdevaju ceo organizam i da novac ne plene (uzimaju za sebe). Besmisleno guranje novca u finansijski sistem ne koristi realnom sektoru. Suprotno, već uspostavljena praksa plaćanja bonusa preko finansijskog sistema ukazuje da to uništava privredu.

Srž argumentacije nije usmerena u propast individualne etike nego u samu formu sistema. Današnji sistem se sastoji iz viška kapitala na područjima koji stvaraju visoke profite iako ta područja ne donose velike koristi za okolinu (životnu sredinu) i državu blagostanja. Na drugoj strani imamo područja gde je premalo novca iako su ta područja društveno veoma bitna - ne stvaraju finansijske profite ali imaju visok socijalni prinos. Situacija je takva da ima previše novca na područjima koja nisu previše bitna za društvo i premalo na područjima gde bi investicije bile potrebne i to odmah.

Zašto je tako? Zato jer je današnji sistem tako orijantisan. Rešenje je da o tom sistemu ponovno razmislimo, i da ga transformišemo tako da su spomenuta područjauravnotežena. U suprotnom slučaju možemo očekivati ponovne prelome (krize). Potreban nem je sistem koji će služiti različitim ekonomskim i društvenim područjima, njihovim različitim razvojnim i finansijskim potrebama i aktivnostima.

Jel smo već sposobni misliti o novcu na načinpo kom će bolje služiti ekonomskim i socijalnim potrebama? Možemo! Primer je odluka Billa Gatesa i Warrena Buffeta da lavlji deo svog vlasništva prenesu na fondaciju Bill & Malinda Gates Fundation koja investira u projekte sa socijalnom misli. Pri tome se ne radi samo o ambicioznom gestu izuzetnih ličnosti nego o novom značaju koji novac dobija zbog toga što se sa područja koje je predkapitalizirano pretočiti na područje koje je podkapitalizirano i tako izravnava neravnoteže u suprotnom slučaju.

Sledeći primer je formiranje komplementarne valute koja podupire regionalnu ekonomiju i, preko brojnih ekoloških projekata i projekata za okolinu, donosi neposredne prednosti svojoj okolini. Lokalna komplementarna valuta može značajno doprineti ka smanjanju valutnih rizika.

Treći primer je predlog da Wallstreet –sistem počne da deluje kao otvorena i transparentna web-platforma koja bi dozvoljavala neposrednu vezu među vlasnicima kapitala i onima koji novac trebaju. Takve platforme već postoje. Primer je organizacija www.prosper.com, gde zajmodavac i zajmoprimac stupaju u neposrednu vezu. Spomenuta organizacija ima već više od milijon korisnika. Slična platforma postoji i u Nemačkoj (www.betterplace.org).

5.       Kreiranje tehnologija otvorene kode (slov. odprtokodnih) za društvene inovacije

Peta akupunkturna tačka pogađa evoluciju tehnologije. Tehnologije i dostup do njih su ključne za mnoge kompleksne izazove društva u 21. veku. Koje veze su ovde bitne? Jedan aspekt je da se visoko interesantan razvoj patentiranih prava transformiše u tehnologije „otvorene kode“ (slov. odprtokodne). Drugi aspekt je da se promeni priroda tehnologije: iz alata (kao što je npr. čekić) preko sistema (kao što je npr. Microsoft Office, koji nudi kompletan asortiman mogućih aktivnosti integriranih u taj isti sistem) u platformu otvorene kode (kao što je npr. internet) koji omogućava slobodan pristup kreativnom i kooperativnom društvu (gde se smenjuju sloboda i kreativnost).

Treći aspekt je globalno gledano taj da se ogromni postotak istraživanja i razvoja podređuje komercialnom profitu, i ne socijalnim potrebama. Iz tog razloga farmaceutska preduzeća zanemaruju umanjivanje vrednosti prihoda afričkih stanovnika, automobilski koncerni zanemaruju problem odsluženih vozila, itd.

U vezi sa velikim izazovima klimatskih promena i svetskim siromaštvom nam je jasno da su potrebna dvakoraka: obimne javne i privatne investicije u izvorne tehnologije za dugoročnu (trajnu) transformaciju, i uspostavljanje takvog dostupa do tih tehnologija koji bi imao funkciju globalne poluge. Sa drugim rečima: dostup do navedenih tehnologija se ne sme ograničavati na način kao što se to radi danas. To posebno važi za regije koje su u zaostanku pa su jim nove tehnologije toliko više potrebne a do njih nemaju dostup.

Konačno su esencija tehnologija i snaga koja pokreće ekonomiju jedno te isto: To je stvaralačka sposobnost ljudi!

Originalno značenje pojma tehnologija dolazi iz grčke rečitechne i znači umetnost. To sa čime se na kraju krajeva bavi svaki čovek je stvaranje (produkcija) dobara. Tu se radi o sposobnosti s pomoću koje dolazimo u dodir sa kreativnošću. I upravo to je i konačni cilj tehnologije.

6.       Uspostavljanje gobalne političko-upravljajuće škole za zelenu transformaciju

Šesta akupunkturna tačka pogađa evoluciju vođenja (upravljanja) i obrazovanje. Koje specifičke sposobnosti su ključne za našu misiju u 21. veku, bez obzira na to dali se radi o ekonomiji, socijalnom preduzetništvu, upravljanju, medijima ili drugim radnim područjima?

Scharmer na prvo mesto postavlja način rešavanja problema. Uautomobilskoj kao i kompjuterskoj industriji, zdravstvu ili obrazovanju, radu u vladi ili na nekom drugom mestu, način je uvek isti: uprava probleme koje nastaju rešava sa absolutnom većinom. Preko toga ne ide nikada. Ali menadžeri i uprave imaju danas probleme koji od njih traže pravovremenu internalizaciju (introvertiranje), transformaciju (metamorfozu), povezivanje, praćenje i neke vrste osećanja (slov. pričutenje). Tome što bi želeli da se dogodi se moraju otvoriti neodvisno od ličnihuverenja. Istovremeno moraju sve to izvoditi zajedno. I kad se upali iskra inspiracije se moraju na nju skoncentrirati i na toj iskri raditi. Graditi male prototipe za budućnost – male eksperimente koji dozvoljavaju istraživanje budućnosti.

To su sposobnosti koje su danas potrebne u svakom zanimanju, u svakom sektoru industrije i u svim kulturama. Ali te sposobnosti se ne uče ni u jednoj školi i upravo to je slepa pega današnjeg visokog obrazovanja. U koliko želimo to da promenimo se moramo oprostiti od obrazovnihmetoda koje su na snazi jer su te metode uglavnom preživeli ostatci srednjeg veka.

I šta nam pri tome ostaje? Ništa! I upravo ovde počinje budućnost. Taj prazni hod je mesto mogućnosti gde može da se uspostavi nov način učenja i nov oblik visokog školstva (obrazovanja).

U vezi sa tim oblikom je potrebno naglasiti tri izvora koja su ključna:

1.       shvatanje društvenih izazova kao dugoročne (trajne) transformacije koje podstiču partnerstvo, situativnu i interdisciplinarnu angažiranost

2.       edukativne metode koje kod studenata bude pitanja, aspiraciju i svest

3.       uvođenje metoda i oruđa socijalne tehnologije koja dopuštaju da osvetlimo budućnost

Ako sa time povežemo još nekoliko bazičnih znanja o stvarima kao što su novac, upravljanje finansijama, sistemska teorija i ako nekoliko ručnih alata transformišemo u moderne sisteme, bićemo spremni na izazove ovog veka.

Danas postoji prosečno slaba veza među ljudima koji deluju u tom smeru. Te inovativne ljude pune inspiracije bi trebali povezati u globalnu istraživačku školu pri čemu bi dolazilo do razmene znanja. Tu školu bi mogli da nazovemo npr. „G-school“ za zelenu, generativno-istraživačku visoku školu za transformaciju ekonomije i društva? Možda bi ta mreža prototipa unela nov život u već stare, umiruće institucije univerziteta?

7.       Javna svest i produbljivanje demokratije

Sedma akupunkturna tačka pogađa našu vlastitu evoluciju – nas kao potrošača, korisnika i stanovnika. Današnje društvo je generalno sastavljeno iz tri sektora: ekonomskog, državnog i civilnog. U tim sektorima možemo da sretnemo četiri oblika komuniciranja: Prvi oblik je memorisanje (Downloads – jednostrana, manipulativna ako npr. politička ili ekonomska propaganda). Drugi oblik je debata (dvosmerna, transakcionalna). Treći oblik je dialog (multilateralan, reflektujuć) i četvrti oblik, koji Scharmer naziva Presencing (multilateralan i transformativan).

Kapitalizam 1.0 je ograničen na dva prva oblika komunikacije. Naš zadatak je da snagu prva dva tipa (oblika) snizimo i napravimo korak od transakcionalnog prema reflektujućem i transformativnom (oblik tri i četiri) tipu komunikacije.

U modelu kapitalizma 2.0 su kombinovana prva tri tipa komunikacije. Najviši dostignuti oblik je dialog, i mada je dialog vrlo „fleksibilan“ oblik je svejedno premalo transformativan da bi sa njimmogli da dostignemo ozbiljniji proboj i inovacije.

U dosad još nerealizovanom društvenom modelu 3.0 će biti prva tri tipa komunikacije još delimično uključena ali će taj model biti fokusiran na uspostavljanje noveinfrastrukture za društveno renoviranje – na inicijative za inovacije i promene.

Novosti, koje donosi sedam akupunkturnih tačaka su:

Zajedničko svim akupunkturnim tačkama je da svaka od njih podupire jedan od odlučujućih elemenata nove infrastrukture. Da bi se izbegli nedostatci, Scharmer predlaže da započnemo sa širenjem već postojećih i aktivnih primera.

Istovremeno moramo uspostaviti nova mesta koja će predstavljati povezivajuću infrastrukturu za susrete, zajedničko razmišljanje i kreativan rad pionira svih sedam akupunkturnih tačaka gde će ti moći da se međusobno saslušaju, razmene znanja, procene prototipe, i  da se međusobno podupiru.

Ako još jednom napravimo sažetak, radi se o tome da splet neophodnih aktivnosti razvijamo po sledećem redosledu:

1.       Nastavimo sa razvojem konvencionalnih koordinacijskih mehanizama za regulisanje društvene razmene koja izvire iz obojestrane svesti i zajedničke volje.

2.       Formiramo nove oblike  vlasničkih (imovinskih) prava na način koji omogućava ekonomsku evaluaciju prirodnih, kulturnih i socilanih dobara.

3.       Formiramo nove oblike ljudskih prava koja garantuju svim ljudima temeljni prihod, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i preduzetniško angažovanje.

4.       Oblikujemo uravnoteženiji finansijski sistem - koji područja sa viškom investicijskog kapitala zbog visokih finansijskih prihoda i ujedno niskim socijalnim prihodom - izravna sa područjima sa visokom socialno-ekološkom vrednošću koji se zbog niskih finansijskih prihoda bave sa deficitom investicijskog kapitala.

5.       Preusmerimo javne i privatne investicije ka zelenim i socijalnim tehnologijama i počnemo sa formiranjem takvih imovinskih prava, koje su široko društveno korisne.

6.       Oblikujemo odgojno-edukativni proces za vodeću kadrovsku strukturu koja vodi ka ograničavanju besmislene produkcije i ujedno dozvoljava učenje budućnosti koja se formira.

7.       Dignemo stepen društvene komunikacije i refleksije koja je potrebna za produbljivanje demokratskog procesa u društvu.

Izgleda obimno i teško ali sve te stvari su već u nastajanju. Ono što fali je to da se u društvenom smislu svi zajedno još jače mobilišemoi da potrebne mere prepoznamo kao paket povezanih akupunkturnih tačaka. U TKM (tradicionalna kineska medicina) ovaj termin znači integrisan (holistički) pristup ka aktivisanju snaga samoizlečenja organizma. To je posve jednako onome što nam treba za socijalni organizam. Mi sami smo ti koji socijalni organizam iz trena u tren formiramo (stvaramo). Moramobiti svesni da takozvani zakoni ekonomije i socijologije nisu jednaki onima koji važe za znanost. Zakoni koji regulišu društvo moraju biti mnogo bliže svesti ljudi i ako se ta svest promeni odna se menja i odnos prema zakonima. A to nas vodi nazad do slepe pege aktualnog vremena, do kvaliteta svesti kojegkao ljudska bića delimo.

Prevod in obdelava: Drago Purgaj

Prevod sa slovenskog na srpsko-hrvatski: Radovan Jokanović i prijatelji

Literatura:

1.       Jahresthema, Sektion für Landwirtschaft am Goetheanum, 2012

2.       Steiner Rudolf, Wie erlangt man Erkenntnisse der höheren Welten, Berlin, 1904

3.       Scharmer C. O., Theory U, Leading from the Future as it Emerges, Cambidge, 2007

4.       Barnes Peter, Capitalism 3.0, San Francisco, 2006

5.       Lietaer Bernhard, The Future of Money, London, 2001


Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST U TRAVNJU...

TRAVANJ...

ASTROLOGIJA, NUMEROLOGIJA I OSTALO

BRZI CHAT

  • Član bglavacbglavac

    Danas ujutro pogledam broj posjetitelja , a ono iznenađenje: 59.009.626 dakle pedesettevetmilijona pregleda. Impozantno. Lp

    26.04.2024. 07:13h
  • Član bglavacbglavac

    dragi ljudi, nemojte zaboraviti ići na izbore. Lp

    17.04.2024. 08:21h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi, kako je prošla pomrčina sunca?

    09.04.2024. 06:53h
  • Član bglavacbglavac

    Dragi magicusi, želim vam sretan i blagoslovljen Uskrs. Lp

    31.03.2024. 07:20h
  • Član edin.kecanovicedin.kecanovic

    "Tako mi smokve i masline, i Sinajske gore, i grada ovog sigurnog." Kur'an

    24.03.2024. 19:53h
  • Član bglavacbglavac

    Cvjetnica. Idemo posvetiti maslinovu grančicu. Lijep dan vam želim!

    24.03.2024. 06:34h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi. Lp

    21.03.2024. 06:56h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karteLjubavne poruke

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info