Oblici gredica i metode uzgoja

 

Visoke gredice, izgrađene su kao velike kutije od dasaka ili drvenih oblica, ponekad i od cigle. Ispunjene tlom, a imaju višestruku funkciju čuvanja vlage, zaštite od gmizajućih napasnika, čuvanje kvalitete tla (ne ispire se od kiša i padalina), mobilne su, izgrađuju se u prostorima koji su često na udaru kiša ili taloženja vode. Zadržavaju u tlu dovoljno potrebne vlage, a ostatak se procjeđuje. Izvrsne su za organiziranje vrtova na krovovima i terasama visokih zgrada.

 

Biljna spirala začinskog i ljekovitog bilja

 

Tipična gredica u permakulturi, ali samo za neke vrste začinskog i aromatičnog bilja. Grade se od čvrstog prirodnog materijala, najčešće kamena i cigle. Spirala se lagano uzdiže zavijajući prema središtu, donji dio ima više sjene tijekom dana, a gornji dio ima više sunca. Na srednji zapadni i istočni dio spirale sade se češnjak, vlasac, kadifice, dragoljub, poneki muškatl, dok će bosiljak, peršin i celer, kamilica, mak, neven, biti zadovoljni i malo prema vrhu i prema dnu spirale. Na vrhu spirale bit će najsretnije biljke mediteranskog kraja koje voli puno sunca i ne da drže „noge u vodi“ - ružmarin, lavanda, timijan, smilje...U dnu spirale s vremenom će se stvoriti malo jezerce od procijedne vode, pa tu može rasti mali lopoč, neke vodene trave, živjeti poneka žaba.

 

Planiranje gredica

 

Svaka biljka ima svoje potrebe za vlastitim staništem, većina voli sunce zbog pojačavanja fotosinteze. Zato položaj gredice i njen sadržaj treba dobro planirati. Polusjena će biti dobra za peršin, mrkvu, ciklu, pastrnjak i matovilac. Biljke kojima općenito ne treba puno vode i mogu dobro uspijevati i bez zalijevanja su luk, češnjak, grah, grašak, mrkva, peršin, kopar, špinat, blitva. Vodu vole kupusnjače, paprika, poriluk, krastavci, salata. Srednje vlažno, umjereno kiselo tlo vole komorač, krumpir, rabarbara i čičoka, a ne smeta ni lubenicama. Oni koji nikako ne mogu bez kalcija u tlu i najbolje im odgovaraju neutralna tla su šparoge, cikla, brokula, kupus, cvjetača, celer, poriluk, salata, dinja, luk, pastrnjak i špinat.

Prema zahtjevima za gnojidbom kompostom najveći potrošaći su kupusnjače, poriluk, paprike, rajčice, krastavci, krumpir, rabarbara, tikve. Lagana gnojidba kompostom biti će dovoljna luku, češnjaku i špinatu, mrkvi, cikli, rotkvicama, korabici, repi i blitvi, a grah, grašak, matovilac, rikolu i većinu vrsta začinskog bilja uopće ne traže dodavanje prihrane kompostom.