BIN LADEN posljednjih nekoliko godina živi u Afganistanu, što ovu azijsku državu dovodi u sam centar moguće odmazde SAD-a, ukoliko talibanske vlasti ne izruče Bin Laden, najvećeg neprijatelja Sjedinjenih Država. Glavni je osnivač Al-Qaeda (Baza), krovne terorističke organizacije koja nadzire i koordinira radom nekoliko terorističkih organizacija i osigurava im novac, oružje i vojnu obuku. Prvi je na listi FBI ?most wanted?, najtraženiji je međunarodni terorist.
Talibanske vlasti inzistiraju kako najpoznatiji svjetski terorist Bin Laden nije mogao izvršiti tako opsežnu akciju. ?Preuranjeno je iznijeti takve tvrdnje protiv osobe koja nije u poziciji izvršiti ovakve napade?, izjavio je Abdul Salam Zaeef, talibanski veleposlanik u Pakistanu. ?Radi se o dobroorganiziranom napadu za koji Usama nema mogućnosti.?. Većina promatrača upire prstom upravo u Bin Ladena i njegovu međunarodnu terorističku organizaciju Al Qaida, kao glavne krivce.
Multimilijuner i disident
Bin Laden (punim imenom Usamah Bin Mohammad Bin Laden) rođen je 1958. godine u Riyadhu (Saudijska Arabija). Odrastao je u AlMadini, AlMunawwari i Hijazu. Njegov se otac Mohammed Bin Laden doselio u Saudijsku Arabiju iz Jemena, a pod pokroviteljstvom saudijske kraljevske obitelji stekao je ogromno bogatstvo i postao najveći građevinski magnat. Osim što je jedna od vodećih obitelji Saudijske Arabije, obitelj Bin Laden izuzetno je brojna. Otac Mohammed ženio se nebrojeno puta, a Usamova je majka jedna od njegovih posljednjih i ne posebno cijenjenih žena. Usama je 17. Mohammedov sin od ukupno 52 djece. Mohammedov brat i poslovni partner ima još više djece. Ključna je vrijednost Bin Ladenovih vlasništvo nad najvećom građevinskom tvrtkom u Saudijskoj Arabiji.
Nije poznato kako se mladi Usama zarazio vjerom. Neki kažu nakon smrti oca 1967. godine, dok drugi tvrde kako se to dogodilo kada je obiteljska građevinska tvrtka vršila obnovu svetih džamija u svetim mjestima Meki i Medini. No, zasigurno se zna da je tijekom studiranja ekonomije na Sveučilištu kralja Abdula Aziza u Jeddi, prije dvadesetak godina, već bio vjerski fanatik. Pod utjecajem šeika Abdallaha Azzama, Palestinca, koji ga je uveo u svijet arapske politike i religije, Usama počinje zagovarati ?novi džihad? (sveti rat) protiv nevjernika.
Procjenjuje se da Bin Laden osobno kontrolira oko 300 milijuna od ukupno 5 milijardi dolara obiteljskog bogatstva. Svoj je život, ali i svoje bogatstvo, posvetio ?borbi za više ciljeve?. Oženjen je s tri žene.
Krajem 1979. nakon sovjetske invazije Bin Laden odlazi u Afganistan, kako bi pružio logističku pomoć i organizirao izgradnju škola i izbjegličkih kampova za afganistanske izbjeglice u Pakistanu. Koristeći obiteljske veze i iskustvo u građevinarstvo, stječe reputaciju poštenog i vrijednog čovjeka. Do sredine 80-tih gradio je ceste i skrivene tunele za muslimanske pobunjenike mudžahedine, koji su se odupirali prosovjetskom režimu.
Postupno, Bin Laden se sve više uključivao u borbe. Inače, u to su vrijeme Sovjeti prvi odredili nagradu ?za njegovu glavu?. Zna se da je u borbi oko Jalalabada, presudnoj za povlačenje sovjetskih snaga iz Afganistana, ranjen šrapnelom.
Sukob s kraljevskom obitelji
Bin Laden se u Saudijsku Arabiju vratio kao heroj. Po povratku nastavlja s obiteljskim poslovima i osniva dobrotvornu organizaciju za veterane afganistanskog rata. Kasnije su upravo ti veterani slani na bojišta u Bosni, Čečeniji, Somaliji, Filipinima.. gdje god su se muslimani borili protiv ?nevjernika?.
No, Usama je postao razočaran politikom svoje države, koja se po njegovom mišljenju sve više udaljavala od muslimanskog fundamentalizma. ?Kap u punoj čaši? bila je Husseinova invazija na Kuvajt 1990. godine i njegove prijetnje da će napasti Saudijsku Arabiju, zbog kojih je kraljevska obitelj dopustila Amerikancima da pomognu zaštiti kraljevine. Bin Laden je to smatrao velikom uvredom, ?zagađenjem dva najsvetija mjesta islamske zemlje?.
Kada se saznalo za njegove kritike i politiku protiv kraljevske obitelji oduzima mu se državljanstvo. U travnju 1991. godine napušta Saudijsku Arabiju i sve do 1992. boravi u Kartumu, glavnom gradu Sudana. U Sudanu se bavi građevinskim poslovima ? organizirao je izgradnju ceste od Kartuma do luke Sudan na Crvenom moru. No, u Sudanu se, također, povezao i s radikalnim egipatskim grupama, posebno onim koje se pozivaju na džihad. U to ga se vrijeme njegova obitelj odriče. Zbog pritisaka SAD-a na Sudan, Bin Laden napušta ovu afričku državu i odlazi za Afganistan u proljeće 1996. godine. Amerikanci ga proglašavaju ?glavnim financijerom terorizma?.
Nekoliko stranaca, koji su ga imali prilike vidjeti, opisali su ga kao stidljivog.
Posljednje obiteljske fotografije Bin Ladena
Jedna od posljednjih televizijskih snimki Bin Ladena bilo je vjenčanje njegova sina u siječnju ove godine. Gledatelji arapskog satelitskog kanala Al-Jazeera imali su rijetku priliku vidjeti Bin Ladena. Zbog vjenčanja svog sina dopustio je i snimanje TV kamerom. Vjenčanje se održalo u Kandaharu, gradu na jugu Afganistana, poznatom po središtu talibanskog pokreta. Prema spomenutom arapskom kanalu Mohammed Bin Laden vjenčao se za kćer Abu Hafas al-Masrija, velikog štovatelja i donatora njegova oca Usama. U spomenutoj se vijesti ime mladenke ne spominje. Mladi je Mohammed prikazan kako sjedi na podu između svog oca, koji je na glavi imao tradicionalni bijeli turban, i nepoznatog muškarca za kojeg se pretpostavlja da je punac al-Masri. U pozadini su se nalazila i dva tjelohranitelja. Iako su promatrači posljednjih godina tvrdili kako Usama Bin Laden boluje od bubrežnih poremećaja i problema s jetrom, na ovoj je snimci izgledao sasvim zdravo.
I mladenka i mladoženja rođeni su u Pakistanu, tijekom borbi njihovih očeva u susjednom Afganistanu, izvijestila je Al-Jazeera. Njihove su godine starosti, također, prešućene. Na vjenčanju su bili nazočni Ayman el-Zawahiri, vođa egipatskog džihada, vojne grupe povezane s atentatom na predsjednika Sadata 1981. godine. Zna se da je el-Zawahiri povezan s Bin Ladenom, a pretpostavlja se da već duži niz godina živi u Afganistanu. El-Zawahiri je imao čast održati prvi govor tijekom vjenčanja.
Al-Qaeda
Bin Laden je i osnivač je grupe Al-Qaeda (Baza), krovne terorističke organizacije koja nadzire i koordinira radom nekoliko terorističkih organizacija i osigurava im novac, oružje i vojnu obuku. SAD, neke europske i afričke države poduzele su kampanju raskrinkavanje Al-Qaede i uhićenje svih onih koji surađuju s Bin Ladenom. Cilj Al-Qaede je radikaliziranje postojećih islamskih grupa i stvarnje novih. Zagovaraju razaranje SAD-a, glavne smetnje muslimskom društvu. Podržavali su ili još uvijek podržavaju muslimanske borce u Afganistanu, Alžiru, Bosni, Čečeniji, Eritreji, Kosovu, Pakistanu, Somaliji, Tadžikistanu i Jemenu.
Poznat je i po objavljivanju fetvi, religijskih naređenja, posebno onih vezanih uz Amerikance. Prvu je izrekao u veljači 1998. godine: ?Bog je naredio da se svi Amerikanci ubiju i da se zaplijeni njihov novac!?, ne praveći razliku između vojnika ili civila. Osim Amerikanaca, Bin Laden mrzi Izraelce i saudijsku kraljevsku obitelj.
Bin Laden je izrazio svoje divljenje i čestitao ljudima koji su izveli stravični teroristički napad na SAD, no, odbio je bilo kakvu povezanost. ?Usama Bin Laden zahvalio se moćnom Allahu i poklonio mu se nakon što je čuo vijesti?, izjavio je abudabijskog televiziji Jamal Ismail, koji je tu informaciju dobio od bliskih Bin Ladenovih suradnika. Ovu je informaciju dobio u srijedu rano ujutro, telefonom iz jednog skrovišta Bin Ladena u Afganistanu. Bin Laden je izrazio svoje poštovanje prema ljudima koji su izvršili napad, ?no, nije imao informacija o tome tko je napad izvršio?, dodao je Ismail.
Bez presedana u opsegu, sofisticiranosti i koordiniranosti ovaj je napad na financijske i političke strukture SAD-a šokirao cijelu međunarodnu zajednicu. Video-kazeta već mjesecima kruži Bliskim Istokom na kojoj Bin Laden recitira pjesmu u kojoj se između ostalog poziva na oružje protiv Amerikanaca. Jedan stih te pjesme glasi ?vrijeme je da penetriramo u SAD i Izrael i udarimo ih tamo gdje ih najviše boli?. U veljači 1998. godine Bin Laden je donio fetvu ili religijsku naredbu kojom je ?dužnost svakog muslimana da ubije Amerikanca, civila ili vojnika i njihove saveznike bilo gdje u svijetu?.
Sumnja se da je organizirana nova koalicija antiameričkih ekstremista nazvana Međunarodni islamski front ili Džihad protiv Židova i osvajača, koja Bin Ladena identificira kao šeika. Najavu takve organizacije dao je sam Bin Laden 1998. godine. Mnogi stručnjaci za terorizam suglasni su da samo Bin Laden i njegova teroristička organizacija imaju novce, moć i organiziranost potrebnu da se poduzmu ovako koordinirani i pripremljeni napadi. Svi napadi na Amerikance prema Bin Ladenu sveta su djela. Političko nasilje za njega tako dobiva religiozno iskupljenje. Džihad je borba muslimana protiv heretika, a terorizam je opravdan moralnim standardom samog Bin Ladena. U jednom interviewu ABC-u naveo je kako su Amerikanci najveći svjetski teroristi, podsjećajući na bombe bačene na Hiroshimu i Nagasaki.
Terorističke aktivnosti
S velikom se sigurnošću tvrdi da je Bin Laden odgovoran za postavljanje bombi u Svjetskom trgovinskom centru u veljači 1993. godine i napade na Mogadish u jesen 1993. godine kada je poginulo 18 američkih vojnika. Smatra ga se odgovornim za postavljanje bombi u Riyadhu, koja je ubila pet američkih službenika i postavljanja bombe u barakama u Dhahranu 1996. godine, kada je stradalo 19 osoba. Pretpostavlja se da je i organizator napada na Khobar u Saudijskoj Arabiji 1996. godine, kada je poginulo 19 američkih državljana. Vrhunac je njegovih terorističkih aktivnosti napad na američka veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji. U tom je napadu poginulo 226 osoba, od kojih su 12 američkih državljana. Zbog tog je zločina u SAD-u protiv njega podignuta optužnica.
U znak odmazde, Amerikanci su poduzeli vojnu akciju protiv Bin Ladena. Godine 1998. preživio je američki napad projektilima na mjestu koje su Amerikanci identificirali kao njegovu bazu. Amerikanci su ispalili nekoliko tomahawka na istočni Afganistan s ciljem da ubiju Bin Ladena.
Prije tjedan dana glavni je osumnjičenik, koji čeka suđenje vezano uz napad na američki brod u jemenskoj luci Aden u rujnu 2000. godine, izjavio kako ima dokaze da je te suicidalne bombaške napade organizirao osobno Bin Laden. Ta je teroristička akcija imala za posljedicu smrt 17 američkih službenika i 39 ranjenika.
Usama Bin Laden pod zaštitom je talibanskog pokreta. Talibani, ekstremni muslimanski fanatici, koji od 1996. godine drže vlast u Afganistanu, odbijaju izručiti Bin Ladena. To opravdavaju time da SAD nisu osigurali dovoljno dokaza o njegovoj krivnji. No, čini se da ga bez obzira na to nemaju namjeru izručiti, jer ?suprotno je afganistanskoj tradiciji da se gost preda neprijateljima?. Krajem 2000. godine Ujedinjeni su narodi radi toga uveli sankcije Talibanima, zahtijevajući predaju Bin Ladena na suđenje u SAD ili neku drugu državu. SAD je do ovog terorisitčkog napada nudio 5 milijuna dolara nagrade za izručenje Bin Ladena.
Danas, velik broj militantnih ekstremista u Afganistanu vide u Bin Ladenu velikog vođu. U isto vrijeme Bin Laden održava uske veze s vleikim brojem međunarodnih terorističkih organizacija, posebno u Egiput, Indiji, Filipinima i drugdje. Ove organizacije financirane su iz Bin Ladenovog fonda, on plaća njihove obuke i naoružava ih. Služe mu za logistiku, planiranje i izvršavanje terorističkih napada. Glavna je opasnost ovog fenomena ?države u državi? kombinacija ogromnog bogatstva i ekstremističke ideologije. Upravo su takvi savezi dobro obučenih i iskusnih boraca, sluđenih ekstremnom fundamentalističkom ideologijom, krajnje smrtonosni. Procjenjuje se da mu je na raspologanju nekoliko tisuća fanatičnih boraca iz 20-tak država, spremnih poginuti za volju Bin Ladena ili kako on to sam kaže ?za Allaha?.
12.09.2001.
bglavac
edin.kecanovic
